U Belgiji su završeni europski izbori čiji rezultati najmanje zanimaju javnost jer su istovremeno održani i nacionalni i regionalni izbori. Na svima njima odaziv nije upitan jer je glasanje u Belgiji ne samo građanska, već i zakonska obveza, pa se neizlazak kažnjava novčanom kaznom.
Kako je održan velik broj izbora, a Belgija je podijeljena na jezične jedinice, bit će potrebno dosta vremena za konačne rezultate.
No prema prvim rezultatima, potvrđena su predviđanja da će doći do porasta krajnje desnice, ali još više krajnje ljevice.
Ekstremna stranka Flamanski interes se kreće blizu 25 posto glasova u Flandriji, iako vode oštru bitku za prvo mjesto sa strankom N-VA, koja je nacionalistička, ali niti približno tako radikalna kao Flamanski interes. Veliki udarac je dobila stranka premijera Aleksandra De Croa.
Dok je krajnja desnica jačala u Flandriji, na suprotnoj strani je ogroman porast zabilježila krajnja ljevica, Radnička Partija Belgije (PTB). Ova komunistička partija prema anketama u Valoniji ima 24 posto, a oko 20 posto i u Bruxellesu, i mogu završiti kao relativni pobjednici.
U frankofonom dijelu Belgije su dobro prošli i liberali.
Pad su zabilježili Zeleni koji su 2019. imali veliki porast. Ali sastavljanje vlade u ovoj zemlji je tako komplicirano i teško da taj postupak može trajati i dvije godine.
U Belgiji su ovog puta pravo glasa na izborima za Europski parlament imali i 16 - godišnjaci.