BRUXELLES - Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso Barroso danas je iznio prijedlog koji smatra najboljim izlazom iz financijske krize za zemlje eurozone, a o tome piše i Deutsche Welle.
Predlaže zemljama eurozone da svoje planove proračuna do 15. travnja predaju Bruxellesu na kontrolu i provjeravanje.
Nakon toga, Europska komisija bi dala svoje primjedbe i upute. Konačni nacrt nakon nacionalnih savjetovanja uputio bi se 15. listopada još jednom Bruxellesu, gdje bi Komisija dala svoj "blagoslov" i konačnu potvrdu. U slučaju potrebe Europska bi komisija izrekla javna upozorenja i zatražila popravak prijedloga proračuna.
Predsjednik Barroso, koji vodi i osobnu borbu protiv smanjivanja važnosti svoje funkcije unutar Europske unije, želi dulje i snažnije nadzirati zemlje koje dobivaju pomoć u kreditima iz Fonda za spašavanje nego što je to bio slučaj do sada.
Europska komisija i Europska središnja banka morale bi stalno provjeravati provode li se u pojedinim zemljama programi štednje i ako bi došlo do skretanja i promašaja zacrtanog cilja, odredile bi nova pravila. Prezadužene zemlje bi se nalazile tako dugo pod nadzorom sve dok ne vrate 75 posto duga. Na taj način Europska komisija stvorila bi pretpostavke da članice eurozone ubuduće jedan dio svojih dugova mogu zajednički finacirati.
Prijedlozi za bolji nadzor i koordinaciju proračunske politike dio su gospodarsko političkog pakta kojeg Europska komisija namjerava usvojiti u srijedu. Tu se ubrajaju i sporne euro-obveznice i Komisijina strategija rasta za iduću godinu.
Povjerenik Olli Rehn je naglasio kako Komisija želi poboljšati funkcioniranje eurozone boljom koordinacijom i strožijim nadzorom proračuna. Rehn smatra da za spomenuti prijedlog nisu potrebne promjene europskih ugovora.
On je rekao kako Komisija drži da promjena ugovora, kako to zahtjeva Njemačka, nije nužno potrebna da bi se provodio strožiji nadzor u eurozoni. Rehn je na koncu naglasio kako ni Komisija ne isključuje promjenu europskog ugovora, ali ističe kako je najprije potrebno provesti analizu, što je zaista nužno.
Švicarski bankari: Ovo su zadnji dani eura!
"Ovo su zadnji dani euroga kakvog smo znali do sada" , procjenjuju analitičari švicarske bankarske grupacije Credit Suisse.
"Ukratko, uskoro će biti odlučena sudbina eura", tvrde bankari, no poručuju kako to ne znači da će doći do raspada eura.
Vrhunac drame dogodit će se kada financijsko tržište osjeti sve posljedice dužničke krize u Italiji, Španjolskoj i Portugalu, a nije isključeno da će Francuska i Njemačka vrlo skoro početi jače osjećati posljedice sadašnje krize.
Stoga će europski političari sljedećih tjedana morati donijeti značajne odluke koje će odrediti i budućnost europskog zajedništva i ujedinjenja.
Švicarski analitičari predviđaju da bi Francuska i Njemačka mogle postići sporazum o tajedničkoj poreznoj politici, iako se to sada čini dalekom budućnošću.
Povjerenik i potpredsjednik Europske komisije Olli Rehn je optimističan i vjeruje da će njemačka savezna vlada ipak promijeniti svoje mišljenje oko euro-obveznica. Rehn smatra da bi uvođenjem zajedničkih obveznica došlo do smanjenja ekonomskih nejednakosti i dovelo do više stabilnosti, poručio je Rehn tijekom jučerašnjih razgovora u Berlinu.
Uvođenjem euro obveznica mora se uvesti i stroga fiskalna politika u eurozoni. Rehn je naglasio kako je komisijin prijedlog zamišljen kao početak „nacionalnih rasprava“ u zemljama eurozone.
Međutim, Njemačka i dalje odbacuje euro obveznice, a kancelarka Merkel još jednom je poručila je svima da euroobveznice nisu i ne mogu biti lijek za sve probleme i recept za rješavanje dužničke krize u eurozoni. Koliko najava da će Njemačka pomno preispitati prijedlog Europske komisije znači da bi se Berlin mogao približiti zahtjevima Bruxellesa, ostaje i dalje otvoreno pitanje, jer da bi Europska komisija pokrenula bilo kakav prijedlog zakona, mora dobiti najprije pozitivna odgovor iz zemalja članica.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....