SLJEDEĆE PUTINOVE METE?

Baltik i srednja Europa zahtijevaju: ‘Rizik je stvaran, dajte nam HIMARS-e, avione F16...‘

Ustrajno raspoređivanje NATO trupa i oružja u zemlje uz rusku granicu strategija je koja se naziva ‘dikobraz obranom‘

Američki vojnici na vojnoj vježbi s Poljacima, ilustracija

 Epn/newscom/Newscom/Profimedia/Epn/newscom/Newscom/Profimedia

Dok SAD nastavlja povećavati svoju vojnu pomoć Ukrajini, saveznici koje graniče s Rusijom sve glasnije zazivaju Washington i NATO da pojačaju svoju prisutnost u regiji. Baltičke države zabrinute su da bi mogle biti sljedeće na popisu zemalja u kojima Putin želi provesti tzv. denacifikaciju, stoga traže od SAD-a veću prisutnost vojnika, dronova i raketnih sustava za obranu od potencijalnog napada Rusije.

Američki ministar obrane Lloyd Austin prošlog je tjedna posjetio Rigu kako bi ublažio strahove latvijskih vlasti. Bio je to prvi posjet nekog američkog ministra obrane toj zemlji u posljednja gotovo tri desetljeća.

Govoreći na konferenciji uz latvijskog kolegu Artisa Pabriksa, Austin je rekao da će SAD povećati broj vojnih vježbi u regiji kako bi se usavršila sposobnost zračne obrane i druge ključne borbene vještine u Baltičkim državama i drugim zemljama koje su u opasnosti od potencijalnog napada ruskih snaga.

Austin je dodao kako će se u obuci koristiti postrojbe američkih brigada u Rumunjskoj i drugim dijelovima Europe, ali da "također možemo dovesti snage iz Sjedinjenih Država".

Sigurnosna pomoć

NATO je počeo stacionirati trupe na svom istočnom krilu nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. Do kraja prošle godine samo oko 5000 vojnika bilo je raspoređeno u baltičkim državama i Poljskoj na rotacijskoj osnovi. U posljednjih nekoliko mjeseci NATO je povećao broj vojnika uz europsku granicu s Rusijom na oko 40.000.

SAD je od početka rata u Ukrajini rasporedio dodatnih 20.000 američkih vojnika diljem Europe, na ukupno oko 100.000, kako bi umirili saveznike u NATO-u i prebacili fokus snaga na istočno krilo saveza. Od toga, SAD sada ima oko 600 vojnika u Latviji, što je povećanje u odnosu na 100, koliko ih je bilo u zemlji u prosincu 2021.

Ukupno je američka sigurnosna pomoć regiji Baltika ove godine dosegla oko 180 milijuna dolara. Ustrajno raspoređivanje NATO trupa i oružja u zemlje uz rusku granicu strategija je koju zapadni vojni čelnici nazivaju "dikobraz obranom".

Riječ je o strategiji kojom se nastoji ideju invazije učiniti neprihvatljivom suparnicima, pokazujući da NATO trupe mogu trenutačno mobilizirati i podržati saveznike koji su već ojačani zapadnom obukom i opremom.

Naoružavanje je važno

"Bitno je naoružati se kao i Ukrajina jer postoji stvarni rizik da će rat doći do naših granica", upozorio je latvijski ministar obrane Pabriks, dodavši da je Latviji potrebna i dodatna financijska pomoć SAD-a kako bi kupila novu vojnu opremu te ojačala protuzračnu i obalnu obranu.

Latvija je kupila helikoptere Black Hawk od SAD-a i planira kupiti raketne topničke sustave HIMARS. Sličnog su razmišljanja i dužnosnici ostalih baltičkih i istočnih europskih zemalja, koji naglašavaju važnost jačanja obrambenih proizvodnih linija.

Estonski ministar obrane Kusti Salm u intervjuu za Washington Post otkrio je konkretne zahtjeve svoje zemlje. "HIMARS, Reapers, radar za protubaterijsko ratovanje - to će nam najviše trebati u smislu vojne pomoći koja nam je nužna za odvraćanje Rusije", kazao je Salm.

image

Sustav Himars

Apfootage/Alamy/Alamy/Profimedia/Apfootage/Alamy/Alamy/Profimedia

Istodobno, poljski dužnosnici vjeruju da bi uvelike pomoglo njihovoj vlastitoj obrani ako bi Sjedinjene Države mogle ubrzati isporuku oružja koje je Varšavi već obećano.

Poljska čeka raketne sustave Patriot, HIMARS, borbene zrakoplove F-16 i borbene tenkove Abrams, prema višegodišnjem okviru uspostavljenom prije ruske invazije na Ukrajinu. Čelnici u regiji uvjereni su da je veći američki trag u Europi neophodan kako bi se Moskva držala podalje.

Međutim, svjesne urgentnosti jačanja vojne obrane, baltičke zemlje ne čekaju skršenih ruku na pomoć, već rade na povećanju vlastite nacionalne obrane. Nedavno je Riga predstavila planove za vraćanje vojnog roka. Od sljedeće godine Latvija planira pozivati muškarce od 18 do 27 godina na služenje vojnog roka.

Riga se nada da će kvote u početku biti popunjene dobrovoljcima, da bi novačenje kasnije postalo obvezno, nakon pauze od gotovo 15 godina. Vodi se rasprava o tome treba li vojni rok biti obvezan i za žene.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
25. rujan 2022 06:26