PROBLEMI S CJEPIVOM

AstraZeneca pokušala objasniti 29 milijuna skrivenih doza, u Bruxellesu bijes: ‘Nećemo više biti korisni idioti!‘

Niz reakcija na izvještaj pokazatelj je razine nepovjerenja u Uniji prema anglo-švedskom proizvođaču

Piše:

Hina, Jutarnji.hr

Objavljeno: 24. ožujak 2021. 18:54

Mjesto na kojem je nađeno 29 milijuna doza cjepiva

Vincenzo Pinto/AFP

AstraZeneca je objavila u srijedu da je pronađenih 29 milijuna doza cjepiva u tvornici u Italiji namijenjeno Europskoj uniji i za donacije siromašnijim zemljama kroz program COVAX koji predvodi Svjetska zdravstvena organizacija (WHO).

Na zahtjev Europske komisije, talijanske sigurnosne snage provele su inspekciju za vikend u tvornici Catalent u Anagniju, blizu Rima, i pronašle zalihu doza cjepiva AstraZenece, navodi talijanski list La Stampa. Talijanski dužnosnik kasnije je potvrdio izvještaj o inspekciji i rekao da će se doze poslati u Belgiju, u tvornicu u vlasništvu tvrtke Catalent gdje će se pripremiti za distribuciju.

Politico piše kako je talijanska policija potvrdila da su podaci tvrtke uredni te da njihov posjet nije imao veze s proizvodnjom ili kakvoćom cjepiva.

Sudeći po izjavama jednoj dužnosnika Komisije, inspekcija je pokrenuta na inicijativu europskog povjerenika za unutarnje tržište Thierryja Bretona, nakon čega je talijanski premijer Mario Draghi od svog ministarstva zdravstva zatražio izlazak na teren, što se i dogodilo tijekom vikenda.

Niz reakcija na izvještaj pokazatelj je razine nepovjerenja u EU prema anglo-švedskom proizvođaču koji je smanjio isporuku cjepiva Uniji do kraja lipnja na 100 milijuna doza umjesto 300 milijuna doza prema ugovoru s blokom 27 članica.

Pronađenih 29 milijuna doza cjepiva AstraZenece dovoljno je za cijepljenje 14,5 milijuna ljudi.

"Zaliha od gotovo 30 milijuna doza otkrivena je blizu Rima tijekom provedene inspekcije. Sad je zaplijenjena", rekao je glasnogovornik francuske vlade Gabriel Attal novinarima nakon sastanka kabineta. "EU neće ispaštati zbog tuđih grešaka oko cijepljenja", dodao je.

Valdis Dombrovskis, povjerenik Europske komisije za trgovinu, izjavio je kako AstraZeneca do kraja ožujka nije dostavila ni četvrtinu od 120 milijuna doza koliko je prvotno dogovoreno.

"Obećavaju da će moći isporučiti 30 milijuna doza, ali do danas nisu ni blizu te brojke", rekao je Dombrovskis.

'Korisni idiot'

Eurozastupnik Peter Liese, član CDU-a, stranke iz koje dolazi i njemačka kancelarka Angela Merkel, rekao je da ga je izvještaj ostavio bez teksta i pozvao AstraZenecu da razjasni situaciju.

"Europa u cijeloj priči ne želi biti korisni idiot", rekao je pak neimenovani dužnosnik iz Francuske, zemlje koja se zalagala za oštriju kontrolu izvoza cjepiva.

"Između onog što se zasigurno proizvodi u Europi i onoga što se možda isporučuje Europi postoji razlika. Mi ne znamo gdje ona ide", prenosi Politico izjavu drugog dužnosnika.

Visoki dužnosnik iz Komisije za Politico kaže da bi svaka odluka o gomilanju zaliha cjepiva u vrijeme pandemije bila neobranjiva.

"Vjerujem da su sve tvrtke s kojima smo postigli dogovor odgovorne kompanije koje će se tako i ponašati", izjavio je.

AstraZeneca je u srijedu objasnila da je većina doza iz tvornice tvrtke Catalent za EU, a ostatak je za siromašnije zemlje preko programa COVAX.

"Trenutno nije planiran izvoz osim u zemlje COVAX-a. 13 milijuna doza cjepiva čeka na kontrolu kvalitete kako bi ih se moglo otpremiti u COVAX", rekli su iz tvrtke.

Ostalih 16 milijuna doza isporučit će se Europi u ožujku i travnju, dodaju.

Mario Gargiulo iz tvrtke Catalent rekao je za Reuters da je posjedovanje 29 milijuna doza cjepiva u tvornici u Anagniju u skladu s uobičajenom procedurom i da ta tvrtka često ima i više doza ondje.

UNICEF je ranije u srijedu, u ime programa za razmjenu cjepiva COVAX, objavio da se predviđene isporuke cjepiva svim zemljama, uključujući Vijetnam, moraju odgoditi zbog kašnjenja u proizvodnji.

Halixova tvornica

Dužnosnik EU rekao je da su neke doze u tvornicu stigle iz nizozemske tvornice cjepiva koju vodi Halix, kooperant AstraZenece.

Pogon u Anagniju zadužen je za pakiranje cjepiva proizvedenog u tvornici Halixa te u pogonu u Belgiji koji vodi kooperant Thermo Fisher Scientific.

AstraZeneca je navela da tvornica također u bočice pakira doze zaprimljene izvan EU i da će se one otpremiti u zemlje COVAX-a.

Oba pogona za proizvodnju cjepiva u Belgiji i Nizozemskoj navode se kao dobavljači Uniji u ugovoru koji je AstraZeneca potpisala s EU u kolovozu.

Međutim, pogon Halix nije još odobren u Uniji jer AstraZeneca nije još dostavila dovoljno podataka europskom medicinskom regulatoru. Nije odobren ni u Velikoj Britaniji.

Cjepiva proizvedena ondje ne mogu se koristiti u EU dok se ne dobije odobrenje što se očekuje idućih dana, najavili su dužnosnici EU i AstraZeneca.

Nije poznato zašto AstraZeneca nije ranije tražila odobrenje za tu tvornicu. Anglo-švedska tvrtka odbila je to komentirati.

Halix je također uvršten kao dobavljač Britaniji koja poziva EU da dozvoli isporuku doza koje su ondje proizvedene. Britanija dosad nije isporučila nijedno cjepivo AstraZenece Uniji iako su dva britanska postrojenja također navedena kao dobavljači bloka u ugovoru s EU.

Halix je naveo da je započeo proizvodnju cjepiva za EU u prosincu i da može proizvesti oko pet milijuna doza mjesečno. No tvrtka nije htjela otkriti koliko je doza cjepiva već proizvela.

Čelnici EU-a na novom virtualnom samitu razgovarat će o cijepljenju

Čelnici 27 država članica Europske unije održat će u četvrtak i petak virtualni sastanak na vrhu na kojem će dominirati tema borbe protiv pandemije covida-19 i nastojanja da se ubrza cijepljenje stanovništva.

Bilo je planirano da se samit održi fizički u Bruxellesu, ali je zbog pogoršanja epidemiološke situacije predsjednik Europskog vijeća Charles Michel odučio da se održi putem video-veze.

Čelnicima EU-a putem video-veze u četvrtak navečer će se pridružiti i američki predsjednik Joe Biden. Michel rekao je da se Biden odazvao na njegov poziv kako bi s europskim čelnicima podijelio svoja gledišta o budućoj suradnji i obnovi transatlantskog savezništva.

Europska unija zaostaje u procjepljivanju stanovništva u odnosu na Veliku Britaniju i Sjedinjene Države. Komisija je potpisala ugovore s više proizvođača cjepiva i naručila količine doza koje višestruko premašuju potrebe Unije, ali je problem nastao što proizvođači nisu ispoštovali ugovore i isporučili količine cjepiva koje su obećali. To se posebno odnosi na britansko-švedsku kompaniju AstraZeneca, koja će i u prvom i drugom tromjesečju isporučiti trostruko manje nego što se ugovorom obvezala.

Stoga su one zemlje koje su najviše naručile od AstraZenece, među kojima je i Hrvatska, ostale najviše zakinute, jer su računajući na AstraZenecino cjepivo, odustale od količine doza drugih proizvođača koju su mogle naručiti u količini sukladno udjelu svoga stanovništva u ukupnoj populaciji u EU-u.

Taj dio doza od kojih su te države odustale preusmjeren je zajedničkim dogovorom u druge članice, tako da je dio njih dobio znatno više doza nego što bi im pripadalo po načelu broju stanovnika.

U ublažavanju tih neravnoteža moglo bi pomoći ubrzavanja isporuke BioNTech/Pfizera, koji su najavili da će u drugom tromjesečju isporučiti 10 milijuna doza, koje su inače bile predviđene za isporuku u drugoj polovici godine te početak isporuke cjepiva tvrtke Johnson&Johnson.

O raspodjeli tih 10 milijuna doza raspravlja Upravljački odbor za provedbu strategije cijepljenja EU-a.

Šest zemalja članica, Austrija, Slovenija, Češka, Latvija, Bugarska i Hrvatska zatražile su da se napravi korekcija raspodjele kako bi se koliko toliko popravila neravnoteža u dosadašnjoj isporuci cjepiva.

Prema diplomatskim izvorima, većina država članica slaže se da se veći dio od tih 10 milijuna doza podijeli zemljama koje se dosad dobile najmanje, a manji dio se tome protivi i traži da se i to podijeli pro rata, sukladno broju stanovnika.

Diplomatski izvori ističu da bi ovdje trebalo ispoštovati načelo solidarnosti jer ako se i ovdje ostane kod načela pro rata, razlike u procijepljenosti stanovništva mogle bi se još dodatno povećati, pa bi primjerice Danska ili Malta u srpnju imale 100 posto cijepljenih, dok bi dio drugih članica bio negdje na oko 40 posto. Osim toga, stopa procijepljenosti u onim zemljama članicama koje su do sada cijepile najveći postotak stanovništva, povećala bi se samo negdje oko 0,8 posto ako se primjenjuje načelo pro rata.

S druge strane, ako bi primjerice ovih šest zemalja dobile veći dio od ovih 10 milijuna, one bi mogle povećati stopu procijepljenosti za 10 do 15 posto, navodi diplomatski izvori.

Hrvatska bi po načelu pro rata od tih 10 milijuna doza dobila 91 tisuću, što ne bi puno poboljšalo sadašnju situaciju, a kada bi dobila 4 ili 5 posto, za što postoje dobri izgledi, to bi iznosilo već pristojnih 400 ili 500 tisuća doza.

Prema diplomatskim izvorima, nije sigurno da će se čelnici baviti pitanjem raspodjele, ponajviše zbog toga jer je riječ o video-konferenciji na kojima je jako teško postići dogovor o osjetljivim pitanjima jer nema kontakata uživo, bilateralnih sastanaka ili sastanaka u užim formatima. No, ne može se ni isključiti da će o tome biti riječi, pogotovo ako na Upravljačkom odboru ne bude pomaka.

Čelnici će usvojiti zajedničku izjavu, a ne zaključke koji se donose na pravom, fizičkom sastanku na vrhu.

U toj izjavi će istaknuti da je presudno ubrzati proizvodnju i opskrbu cjepivima i cijepljenje, jer je to ključno za prevladavanje pandemijske krize.

Očekuje se i da će podržati zajednički pristup postupnom ukidanju ograničenja uvedenih radi suzbijanja pandemije, a jedan od ključnih izazova je uspostava jedinstvenog sustava za zelenu digitalnu potvrdu, tzv. Covid-putovnice, koja bi trebala olakšati putovanja i pomoći turističkom sektoru.

Europska komisija je prošli tjedan predložila uredbu o uspostavi digitalne potvrde koja bi trebala omogućiti sigurno putovanje unutar Europske unije tijekom pandemije. Te potvrde trebale bi biti dokaz da je osoba cijepljena, da je već preboljela bolest ili da ima negativan test na covid-19.

Očekuje se također i rasprava o pitanju izvoza cjepiva, što je jako zaoštrilo odnose EU-a i Velike Britanije. Europska komisija je u srijedu odlučila pojačati nadzor nad izvozom cjepiva protiv covida-19, uvodeći načela reciprociteta i proporcionalnosti kao nove kriterije koje proizvođači moraju poštovati da bi dobili odobrenje za izvoz.

Čelnici će također razgovarati o odnosima s Turskom, gdje se očekuje velika rasprava te o situaciji u istočnom Sredozemlju. Na dnevnom redu su i odnosi s Rusijom, jedinstveno tržište, industrijska politika, digitalna transformacija, međunarodna uloga eura. (Hina)

Vezane vijesti