U gotovo tri mjeseca otkad je počelo cijepljenje u EU, učinak je znatno ispod plana. Dosad je u državama Europske unije i europske ekonomske zone dostavljeno samo 62 milijuna doza cjepiva, a iskorišteno je 46 milijuna. Za usporedbu, u istom razdoblju u Sjedinjenim Američkim Državama više od 100 milijuna ljudi dobilo je barem jednu dozu cjepiva.
Ujedinjena Kraljevina procijepila je dosad 35 posto stanovništva. Uzrok kašnjenja u državama članicama Europske unije uglavnom je neispunjavanje obveza proizvođača, ponajviše AstraZenece. Iz te kompanije je trebalo do kraja ožujka biti dostavljeno 90 milijuna doza, smanjeno je jednostrano na 40 milijuna, a dosad je dostavljeno nešto više od 11 milijuna doza. Zbog ovoga je usporeno cijepljenje u državama koje su najviše naručile tog cjepiva, uključujući Hrvatsku. EU ipak vjeruje da će se postupak znatno ubrzati.
Pfizer/BioNTech, čije je cjepivo prvo i odobreno, najavio je da će odsad proizvoditi brže od plana pa će nadoknaditi prijašnja kašnjenja.
Rusija i Kina na začelju
Odobreno je i cjepivo američke kompanije Johnson&Johnson za koju će biti dovoljna samo jedna doza. Na čekanju su i odobrenja za dva druga europska cjepiva, pa i moguće odobrenje ruskog cjepiva Sputnjik V. Zanimljivo je da su i Rusija i Kina, čije se cjepivo prodaje u ostalim zemljama, na začelju po cijepljenju svog stanovništva. Dosad je procijepljeno samo 3,4 posto u Rusiji i 3,7 posto u Kini. Ukupno je u svijetu dosad barem jednu dozu dobilo 354 milijuna ljudi. Izrael je rekorder, gdje je procijepljeno 56,6 posto populacije, a više od 45 posto je dobilo obje doze.
Zašto je došlo do velike razlike između država članica EU? Načelni dogovor u EU je bio da ugovore s proizvođačima cjepiva sklapa Europska komisija, a da onda svaka država sama odluči koliko će naručiti za sebe. Tako je došlo do velikih razlika između država članica jer su neke naručile više cjepiva jednog proizvođača, a manje drugog, u vrijeme kad se nije znalo kad će koje cjepivo biti odobreno. Te su se razlike ipak smanjile proteklih tjedan dana. Trenutačno je u EU najuspješnija u cijepljenju Malta koja je procijepila 17,6 posto stanovništva, potom Mađarska 15,3 posto (koriste i kinesko i rusko cjepivo) Danska, Cipar, Finska i Irska više od 12 posto.
Na začelju su Litva sa 4,1 i Bugarska sa 4,8 posto, a Hrvatska sada ima 7,1 posto procijepljenost. Kako su razlike između država članica velike, uključujući između onih koje imaju približno isti broj stanovnika, pojavila se sumnja da je bilo "dogovora ispod stola" između proizvođača i pojedinih država članica. Na to je prvi upozorio austrijski kancelar Sebastian Kurz. Potom su lideri nekoliko država, uključujući Hrvatsku, tražili da se cjepiva distribuiraju po načelu pro rata, prema broju stanovnika, kako bi se izbjegao daljnji porast razlika, čime bi bilo ugroženo i načelo jednakopravnosti i solidarnosti među građanima EU bez obzira u kojoj državi žive. O tom pismu će se razgovarati u tijelima EU, ali i na summitu šefova država ili vlada na sastanku za desetak dana u Bruxellesu.
Individualni pregovori
U EU sumnjaju da su proizvođači s nekim državama sklopile neke hitne bilateralne dogovore o bržoj dostavi cjepiva, ali ne i s članicama Europske unije. Prema dogovoru, države članice EU ne smiju individualno pregovarati s kompanijama s kojima je Europska komisije u ime svih 27 država članica sklopila ugovore. Takvim ugovorima EU je dosad naručila više od 2,3 milijarde doza cjepiva.