Armenski predsjednik Armen Sarkisjan u nedjelju je podnio ostavku, rekavši da vjeruje da mu ustav zemlje ne daje dovoljno moći da utječe na događaje.
Sarkisjan, predsjednik od 2018. godine, prošle godine našao se u prijeporu s premijernom Nikolom Pašinjanom po pitanju nekoliko problema, uključujući i smjenu zapovjednika oružanih snaga. Uloga premijera ima više ovlasti od predsjedničke uloge.
"Razmišljao sam dugo vremena, i odlučio sam dati ostavku na mjesto predsjednika republike nakon što sam oko četiri godine aktivno radio", rekao je Sarkisjan u priopćenju objavljenom na službenim stranicama predsjednika.
"Može se postaviti pitanje zašto predsjednik nije utjecao na političke događaje koji su nas doveli do trenutne nacionalne krize. Razlog je ponovno očigledan - nedostatak prikladnih alata... - Ustav. Korijeni nekih od naših potencijalnih problema sakriveni su u trenutnom Ustavnom zakonu."
Referendumom u prosincu 2015. godine, Armenija je postala parlamentarna republika, dok su predsjedničke ovlasti značajno smanjene.
Sarkisjan u svome priopćenju nije direktno naveo nijedan određeni događaj ili problem.
Armenija je dogovorila primirje s Azerbajdžanom prošlog studenog na svojoj granici, nakon što je Rusija pozvala zemlju da se povuče iz sukoba nakon najsmrtonosnijeg okršaja od šestotjednog rata 2020. godine kad je Moskva posredovala mirovni sporazum i okončanje neprijateljstva.
Premijer Pašinjan otad se nalazi pod velikim pritiskom, s redovitim uličnim prosvjedima kojima se zahtijeva da preda vlast zbog uvjeta mirovnog sporazuma. Prema sporazumu iz 2020. godine kojeg je posredovala Rusija, Azerbajdžan je zadobio kontrolu nad teritorijem kojeg je izgubio u ratu ranih 1990-ih.
Armenija se odcijepila od Sovjetskog Saveza 1991. godine, no i dalje je ovisna o Rusiji po pitanju pomoći i ulaganja. Mnogi Armenci optužuju vladu za korupciju i uništavanje ekonomije koja je nastojala prevladati nasljeđe centralnog planiranja.