Azerbajdžan je u nedjelju proglasio "jednostrani", ali uvjetan prekid vatre u Nagorno-Karabahu, gdje su u petak i u subotu izbili najkrvaviji sukobi nakon rata 1994.
Baku je "odlučio jednostrano prekinuti neprijateljstva", priopćilo je azerbajdžansko ministarstvo obrane, dodajući da će Azerbajdžan "osloboditi sva područja pod armenskom okupacijom" nastave li se armenske "provokacije".
Taj prekid vatre je "stupica", upozorava pak glasnogovornik armenskog ministarstva obrane Artsrun Hovhanisjan.Vlasti separatističkog Nagorno-Karabaha koje Armenija podupire, objavile su da su "spremne razgovarati o prijedlogu primirja" uz uvjet da se vrate na položaje i teritorije koje su izgubile u sukobima u petak i u subotu.
No Azerbajdžan je rekao da želi "ojačati" svoje strateške položaje za koje drži da ih je "oslobodio" u petak i u subotu na tom separatističkom području koje međunarodna zajednica smatra dijelom Azerbajdžana.
Sporadična topnička paljba i dalje se čula u nedjelju malo nakon podneva u Terteru, gradiću u dijelu Nagorno-Karabaha pod nadzorom Bakua, deset kilometara od bojišnice, izvijestio je AFP s mjesta događaja.
Unatoč kratkom smirivanju stanja u subotu navečer, "žestoke borbe se nastavljaju na jugoistoku i na sjeveroistoku bojišnice", izjavio je David Babajan, glasnogovornik "presjedništva" te separatističke regije koju Erevan podupire.
Osamnaestorica armenskih i dvanaestorica azerbajdžanskih vojnika poginula su u petak i u subotu u najgorim borbama nakon primirja koje su Erevan i Baku potpisali 1994. Najmanje 35 armenskih vojnika je ranjeno, dodao je u subotu navečer armenski predsjednik Serzh Sargsyan u televizijskom obraćanju.
Azerbajdžansko ministarstvo unutarnjih poslova priopćilo je da je u topničkoj vatri poginulo dvoje civila a desetero je ranjeno. Rusija i zapadne zemlje pozvale su u subotu dvije zemlje na smirivanje. Ruski predsjednik Vladimir Putin zatražio je "trenutačni prekid neprijateljstva" a američki državni tajnik John Kerry povratak za pregovarački stol.
Nagorno-Karabah koji je u vrijeme SSSR-a pripadao Azerbajdžanu, prešao je početkom 1990-ih u ruke separatističkih snaga bliskih Erevanu, nakon rata u kojemu je poginulo 30.000 ljudi a stotine tisuća su izbjegle, većinom Azerbajdžanci.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....