ARGENTINSKI OPORBENI POLITIČAR ZA JUTARNJI 'Nema više demokracije, a ekonomija nam je u raspadu!'

Više od 700.000 prosvjednika okupilo se u četvrtak na ulicama argentinskoga glavnoga grada Buenos Airesa i ostalih većih gradova protiv predsjednice Cristine Fernandez de Kirchner, optužujući je da je odgovorna za veliku inflaciju, jačanje kriminalnih bandi koje sve bezobzirnije pljačkaju i ubijaju te korupciju među visokim dužnosnicima.

“Želimo nezavisno pravosuđe” i “NE ustavnim reformama” samo je dio transparenata koje su prosvjednici isticali na gradskim trgovima. Riječ je o najvećim protuvladinim prosvjedima u posljednjih deset godina na kojima su prosvjednici lupali u lonce, baš kao i na velikim demonstracijama 2002. kada je bankrot Argentine na ulice natjerao stotine tisuća ljudi. Smatraju da se broj slučajeva nasilnih smrti u njezinu mandatu znatno povećao, i to sve zbog njezina nedovoljnog angažmana u borbi protiv kriminala.

Autokratsko ponašanje

Prosvjednici su optužili predsjednicu za autokratsko ponašanje i pogoršanje gospodarske situacije. Posebno ih je razbjesnila njezina kontroverzna odluka da sasvim ograniči kupnju dolarima, koju je ona obrazložila željom da 39 milijuna Argentinaca natjera da počnu štedjeti u domaćim pesosima.

Uoči prosvjeda Jutarnji je list telefonom razgovarao s Federicom Pinedom, jednim od utemeljitelja opozicijske stranke PRO Party, koja je s drugim oporbenim strankama organizirala prosvjede.

- U Argentini više nema demokracije! Vlada uvodi ograničenja u mnogim područjima političkog i društvenog života. Pokušava utjecati na sudove kako bi osigurala pobjedu u procesima protiv pojedinih nezavisnih medija, a predsjednica sada želi promijeniti Ustav kako bi sebi osigurala i treći mandat koji joj prema sadašnjem Ustavu ne pripada - ističe Pinedo i nastavlja: - Sve je to dovelo do velike nelagode kod ljudi koji sada pokušavaju vratiti demokraciju!

U njegovoj PRO Party nalaze se mnogi poduzetnici koji su prešli u politiku. Jedan od osnivača te poduzetničke stranke je Mauricio Macri, jedan od najbogatijih ljudi u Argentini. S obzirom na njihovu financijsku moć, ne iznenađuje što je Macri 2007. postao gradonačelnik 14-milijunskoga Buenos Airesa koji unutar federalne Argentine ima poseban status, pa čak i vlastitu policiju. Stoga se Macrijeva gradonačelnička funkcija u Argentini naziva “predsjednik vlade Buenos Airesa”.

- Argentinci imaju dugu tradiciju prosvjedovanja. U rujnu se na provjedima protiv vladine politike i njezina pritiska na sudove i medije okupilo oko 200.000 ljudi, a ovi prosvjedi s više od 700.000 ljudi pokazuju da je sve više ogorčenih koji traže demokraciju - kaže Pinedo.

Federico Pinedo je pripadnik dinastije koja već tri generacije daje moćne političke službenike. Njegov djed, čije ime nosi, početkom 20. stoljeća bio je gradonačelnik Buenos Airesa i ministar pravosuđa, a otac, koji nosi isto ime, bio je jedan od značajnijih argentinskih političara i ministar gospodarstva koji je pokrenuo neke od ozbiljnijih ekonomskih reformi prije Drugoga svjetskog rata i poslije njega.

Nacionalizacija tvrtke

Najmlađi od njih i sugovornik Jutarnjeg lista zastupnik je Autonomnog grada Buenos Airesa, a danas se žestoko bori protiv predsjednice Kirchner. Smatra se liberalom i jedan je od zastupnika koji su glasali protiv nedavne nacionalizacije naftne kompanije Repsol YPF, koja je prilično razljutila Španjolce, a time i Europsku Uniju. Bio je to jedan od najsmjelijih poteza aktualne predsjednice koja je nacionalizaciju obrazložila zanemarivanjem tehnološkog razvoja argentinske naftne kompanije i smanjivanjem proizvodnje naftom bogate Argentine zbog čega se dogodilo da je ta zemlja prvi put u 17 godina postala uvoznica nafte u vrijednosti od deset milijardi dolara. To je i jedan od razloga što je predsjednica Kirchner odlučila postaviti nove restrikcije u trgovanju dolarima.

Zabrana strane valute izazvala je šok među poduzetnicima u Argentini, ali i ostalim građanima naviknutima da - baš kao što je slučaj s hrvatskim građanima i eurom - štede u američkoj valuti jer je povjerenje u domaći pesos na prilično niskim granama.

- Tražimo povratak slobodne trgovine dolarima jer poduzetnici smatraju da je dolarskim restrikcijama predsjednica otežala izvoz argentinskih proizvoda i ograničila prava ljudi na slobodnu trgovinu - objašnjava Pinedo.

Narušeno pravo

Prosvjednici i oporbeni političari smatraju da je time narušeno pravo na privatno vlasništvo i pravo da slobodno raspolažu svojim novcem. Kirchner je tim potezima htjela spriječiti odljev dolara iz zemlje, a vladini statistički podaci uvjeravaju da joj je to i uspjelo. Oporba, međutim, ne vjeruje službenim statističkim podacima, nego optužuje aktualnu predsjednicu da uljepšava sve goru ekonomsku sliku Argentine. Nezavisni ekonomisti upozoravaju kako je inflacija puno veća od deset posto, koliko u svojim statistikama prikazuje vlada, o čemu govori i činjenica da cijene rastu tri puta brže od toga. Kriza je i na tržištu nekretnina koje je stalo jer je nemoguće procijeniti vrijednosti, a istodobno sindikati prijete novim štrajkovima iako su nedavno izborili povećanje plaća za čak 25 posto!

- Ekonomija sve više propada, demokracija je ugrožena, a predsjednica želi još jedan mandat - naglašava Pinedo.

Iako protivnik nacionalizacije naftne kompanije, Pinedo se ipak u jednoj stvari slaže s predsjednicom, a to je činjenica da je prevelik uvoz energenata doveo do smanjivanja deviznih rezervi. Za razliku od vlade, za pretjerani uvoz energenata ne krivi Repsolovo loše upravljanje, nego loše gospodarenje državom.

Ograničenje slobode

- Vladina kriva energetska politika dovela je do golema uvoza energenata. Zbog toga je vlada ostala bez novca i mogućnosti ispunjavanja obveza. Dolari su im prijeko potrebni za otplatu dugova, što je naposljetku rezultiralo nedostatkom dotoka strane valute u Argentinu. Zbog toga su odlučili ograničiti slobodu trgovanja stranom valutim pa su ljudi s pravom ljuti. Osim toga, to nam otežava prijeko potreban izvoz - upozorava Pinedo.

Također ističe da se Argentina mora posvetiti privlačenju stranih ulaganja te promijeniti fiskalnu i monetarnu politiku.

- Nacionalizacija Repsola naštetila je ulagačkoj privlačnosti Argentine, ali mislim da to ipak neće pretjerano ugroziti odnose s EU i dovesti do trgovinskog rata - kaže Pinedo.

Razlog, prema njegovu mišljenju, leži u činjenici da Argentina prema Europi ekonomski nastupa u suradnji s nizom sve moćnijih zemalja Južne Amerike, od kojih je možda najvažniji Brazil čija ekonomija ubrzanim koracima grabi prema svjetskom vrhu i ozbiljno ugrožava primat najvećih. Iako su ekonomije te dvije susjedne države slične, dijeli ih jedna golema razlika: Brazil, za razliku od Argentine, ima nisku inflaciju.

Brazil mudriji

- Brazil mudrije vodi svoju ekonomsku politiku pa mu je i inflacija mnogo niža od argentinskih previsokih 10,5 posto - objašnjava Pinedo.

Argentincima je, baš kao i većini bivših jugoslavenskih republika i Njemačke, duboko usađen strah od visoke inflacije koja je najveće vrijednosti u Argentini imala u razdoblju od 1989. do 1991. godine.

- Argentina još uvijek ima previše ljudi koji žive ispod granice siromaštva. Prema posljednjim podacima, kod nas živi 25 posto siromašnih ljudi, što je dovoljan argument da politika predsjednice Kirchner nije dala zadovoljavajuće rezultate - smatra Pinedo.

Obitelj Kirchner se, međutim, može pohvaliti jednim od najvećih argentinskih uspjeha: golemim gospodarskim rastom Argentine nakon sloma 2001. godine zbog čega su mnoge države pred bankrotom s europske strane Atlantika čeznutljivo gledale u “argentinsko čudo”. Prije točno 11 godina Argentina je nakon najgore gospodarske krize u svojoj povijesti bankrotirala, a ljudi su izašli na ulice lupajući u lonce i vičući korumpiranim političarima “da idu van”. U sukobima s policijom život je tada izgubilo više od 40 prosvjednika.

Nedugo nakon izbijanja krize ispod granice siromaštva završilo je više od polovice stanovništva i malo tko u svijetu je vjerovao da će se Argentina izvući. Tadašnji predsjednik i suprug današnje predsjednice, Nestor Kirchner, učinio je nešto što je i danas nezamislivo u dugovima opterećenim europskim zemljama: proglasio je nelikvidnost, izbrisao lavovski dio inozemnih dugova, dužnicima uskratio novac i devalvirao pesos.

Tako su argentinski proizvodi ponovno postali konkurentni, dok je glavna Kirchnerova politika postala potrošnja, a ne štednja. Vlada je uložila novac u industrijske subvencije, javne radove i izdašne socijalne programe. Argentinsko gospodarstvo počelo je ubrzano rasti po prosječnoj stopi od sedam posto godišnje, usprkos tome što je Kirchner svojim odbijanjem vraćanja dugova narušio odnose sa stranim ulagačima, što se osjeća i danas.

Priprema za izbore

- Argentina je u posljednjem desetljeću zabilježila veliki gospodarski rast - opisuje Pinedo.

Argentinski BDP danas iznosi 449 milijardi dolara ili nešto više od 11.000 dolara po stanovniku. Za usporedbu, u najgoroj 2002. godini ukupni je BDP iznosio 97 milijardi dolara ili 6400 dolara po stanovniku. Svemu, međutim, dođe kraj pa tako i gospodarskom rastu koji se ove godine znatno usporio, na tri posto, što je daleko od vladine procjene od 5,1 posto. To je priznala i sama predsjednica Kirchner koja razloge usporavanja vidi u globalnim ekonomskim problemima, a oporba u njezinim potezima. Pinedova desna PRO Party bori se za liberalizaciju gospodarstva i političkih sloboda. Poklonici su neoliberalne doktrine u gospodarstvu i imaju dovoljno novca da sebi osiguraju predizbornu logistiku i polako se pripremaju za iskorak na federalnoj razini, što je potvrdio i sam Pinedo naglasivši da im sada predstoje pripreme za predsjedničke izbore 2015. godine.

- Pripremamo se za izbore, a također želimo osvojiti vlast u ostalim argentinskim gradovima - najavljuje Federico Pinedo.