Monsunske kiše izazvale su razorne poplave u Pakistanu u kojima je dosad smrtno stradalo najmanje 1200 osoba, uključujući 399 djece. Iznenadne poplave i klizišta duž rijeka Ind i Kabul uništili su milijune domova, zgrada, mostova i infrastrukture, pri čemu su južne pokrajine Beludžistan i Sind, s više od 50 milijuna stanovnika, najteže pogođene.
U Pakistanu je palo gotovo 190 posto više kiše od 30-godišnjeg prosjeka u kvartalu od lipnja do kolovoza, ukupno 390,7 milimetara. U Sindu je palo 466 posto više kiše od 30-godišnjeg prosjeka. Svjetska meteorološka organizacija UN-a objavila je da su Pakistan i sjeverozapadna Indija ove godine imali intenzivnu sezonu monsuna - s jednim mjestom u Sindu koje je prijavilo 1288 milimetara kiše do kolovoza, u usporedbi s mjesečnim prosjekom od 46 milimetara.
More u Pakistanu
Gotovo trećina Pakistana sada je pod vodom, što dokazuju najnovije satelitske snimke Europske svemirske agencije. Neki dijelovi Sinda izgledaju poput mora, sa samo ponegdje izdignutim drvećem ili cestama koje se naziru u mutnoj smeđoj vodi. UN procjenjuje da je oko 33 milijuna Pakistanaca - svaki sedmi stanovnik - pogođeno poplavama, s više od 500.000 uništenih ili oštećenih kuća. Poplave su odnijele 700.000 grla stoke i oštetile više od 3,6 milijuna hektara usjeva, uništivši žetvu pamuka, pšenice, povrća i voća. Vojska i humanitarni radnici utrkuju se da evakuiraju preživjele, a tisuće ljudi još su uvijek na putu poplava i treba ih premjestiti.
Ljudi su prisiljeni tražiti sklonište na višim područjima, najčešće u pratnji preživjele stoke. Neki od njih nemaju potrebne šatore i sklonište, a o nekima se brinu humanitarni radnici i medicinsko osoblje u specijalnim kampovima. "Više od tri milijuna djece treba humanitarnu pomoć i u povećanom je riziku od bolesti koje se prenose vodom, utapanja i pothranjenosti", upozorila je UN-ova agencija za djecu. Svjetska zdravstvena organizacija objavila je da više od 6,4 milijuna ljudi treba humanitarnu pomoć. Ceste s obje strane pokrajine su opasne, oštećene u poplavama, što uzrokuje višesatne gužve u prometu i usporava dostavu pomoći. Hrana, šatori, lijekovi i druga pomoć počeli su pristizati uglavnom iz Kine, Turske i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Humanitarne agencije zatražile su da se dopusti uvoz hrane iz Indije preko uglavnom zatvorene granice koja je desetljećima linija sukoba dvaju susjeda.
Otapanje ledenjaka
Dok traje nemilosrdna borba s vodom, nije potrebno mnogo da se zaključi da su klimatske promjene odgovorne za katastrofu. Izvan polarnih područja, Pakistan je mjesto s najvećim brojem ledenjaka na svijetu. Kao i na polarnim područjima, zbog porasta temperatura oni su sve osjetljiviji na otapanje. Sardar Sarfaraz, glavni meteorolog u zemlji, istaknuo je da je broj katastrofa povezanih s otapanjima ledenjaka povećan u sjevernoj regiji Gilgit-Baltistan. U 2022. bilo je 16 incidenata, u usporedbi sa samo pet ili šest viđenih prethodnih godina. Rijeka Ind, koja teče kroz Sind i Beludžistan, ima planinske pritoke na sjeveru zemlje, od kojih su mnoge izašle iz korita nakon rekordnih kiša i otapanja ledenjaka. Sarfaraz je rekao da nije siguran kako je otapanje ledenjaka moglo dovesti do trenutačne katastrofe, ali je pozvao na hitno obuzdavanje stakleničkih plinova.
Osim poplava i topljenja ledenjaka, Pakistan su u ožujku i travnju pogodili toplinski udari s temperaturama višim od 49 Celzijevih stupnjeva. Prema podacima Europske unije, Pakistan je odgovoran za manje od jedan posto svjetskih plinova koji zagrijavaju planet, ali ipak je osma najugroženija nacija s obzirom na klimatsku krizu, prema Indeksu globalnog klimatskog rizika.
Ujedinjeni narodi zatražili su 160 milijuna dolara pomoći za ono što su nazvali "klimatskom katastrofom bez presedana". António Guterres, glavni tajnik UN-a,rekao je u utorak da je Pakistan pogodio "monsun na steroidima".
"Milijuni ljudi su beskućnici, škole i zdravstvene ustanove su uništene, sredstva za život su uništena, kritična infrastruktura izbrisana, a nade i snovi ljudi su isprani", rekao je u utorak glavni tajnik UN-a.
Stižu nove poplave
Za Pakistance na jugu ono najgore tek slijedi. U četvrtak se taj dio zemlje pripremao za nove poplave jer je nalet vode potekao niz rijeku Ind. Lokalni dužnosnici kažu da je 1,2 milijuna ljudi raseljeno u okrugu Dadu u Sindu, dolini u kojoj su stotine sela potopljene, a voda se i dalje slijeva. "Na visokom smo stupnju pripravnosti jer se očekuje da će voda, koja stiže nizvodno od sjevernih poplava, ući u pokrajinu tijekom sljedećih nekoliko dana", izjavio je za Reuters glasnogovornik vlade pokrajine Sind Murtaza Wahab. Dodao je kako se očekuje da će protok od oko 600.000 kubičnih stopa u sekundi nabujati Ind, što će izvršiti pritisak na infrastrukturu obrane od poplava.
Pakistanska vlada procjenjuje da će joj trebati do 14 milijardi dolara godišnje, svake godine do 2050., za prilagodbu i gradnju infrastrukture otporne na klimatske promjene. Zemlje u razvoju smatraju da bi Europa i SAD trebali donirati novac zbog svojih povijesnih emisija plinova koje su dovele do današnjih prirodnih katastrofa. Ovo pitanje nije se uspjelo riješiti tijekom klimatskog summita COP 26 u Glasgowu prošle godine, no pozivi će se sigurno pojačati kada se zemlje okupe u Egiptu u povodu COP-a 27 za dva mjeseca.
