U noći 4. siječnja u zrak je odletio dio tračnica duž Transsibirske željeznice u ruskoj regiji Krasnojarsk. Željezničku liniju koristila je ruska vojska za prijevoz zaliha u Ukrajinu, a fotografiju i videosnimak eksplozije koja para željeznički most objavila je na Telegramu organizacija koja sebe naziva BOAK, Borbena organizacija anarho-komunista.
Prema ukrajinskim obavještajnim službama, ovo je bio šesti takav incident ove godine nakon 40 tijekom cijele 2022., što sugerira da je antiratni otpor u Rusiji sve hrabriji. Od invazije na Ukrajinu u veljači, tamošnji teritoriji pod ruskom okupacijom doživljavaju redovite sabotaže ukrajinskog otpora. Ali u Rusiji i Bjelorusiji, tajna mreža aktivista također daje sve od sebe da uspori ruski ratni stroj. "Mi nismo samo protiv Putina i rata, već i protiv ruskog imperijalizma i općenito protiv postojećeg kapitalističkog sustava ugnjetavanja", glasi izjava što ju je predstavnik BOAK-a poslao e-poštom redakciji Al Jazeere.
Potrebe ljudi
BOAK sebe opisuje kao anarho-komunistički, što znači da, kako objašnjavaju, "traže decentralizirano društvo u skladu s prirodom s fokusom pomaknutim s profita na potrebe ljudi i odbacuju sve oblike nejednakosti i ugnjetavanja". To ih dovodi u sukob s ruskom Komunističkom partijom, koja prihvaća staljinizam i s entuzijazmom podržava invaziju predsjednika Vladimira Putina na Ukrajinu. "Zgroženi smo ovim bratoubilačkim krvoprolićem i vjerujemo da se samo zaustavljanjem Putinove agresije možemo nadati da će ovo prestati i da se više nikada neće ponoviti. Poraz vlade u ovom imperijalističkom ratu otvara prilike za revolucionarni pokret, dajući ljudima priliku da shvate koliko su bili potlačeni i što treba promijeniti. Shvaćamo da se ovi ciljevi mogu postići samo kroz revolucionarne promjene, a da bi bili učinkovito provedeni, potrebno je imati podzemnu organizaciju koja djeluje partizanskim i gerilskim metodama", napisali su predstavnici BOAK-a.
BOAK i druge ruske antiratne skupine poput Stop the Trains sebe nazivaju partizanima nalik otporu nacističkoj okupaciji tijekom Drugog svjetskog rata kada su se borci skrivali u šumama Bjelorusije, Ukrajine i zapadne Rusije i napadali njemačke snage. Tvrdi da organizacija postoji već 10 godina, ali da su prije rata u Ukrajini uglavnom trošili vrijeme na izgradnju svoje mreže i prikupljanje resursa. Godine 2019. BOAK je preuzeo odgovornost za spaljivanje tornja za mobilne telefone u vlasništvu turske tvrtke u Kijevu zbog upada turske vojske u sjevernu Siriju.
Navodno se sastoje od nekoliko desetaka ćelija različitih veličina koje rade neovisno, ali središnja mreža pomaže u koordinaciji ili objavljivanju njihovih akcija. Organizacija slijedi horizontalnu zapovjednu strukturu, što znači da se odluke koje utječu na sve u organizaciji donose konsenzusom. Grupa locira svoje mete putem web stranica otvorenog koda kao što je Wikimapia i objavljuje rezultate svog rada na Telegramu zajedno s detaljnim uputama za druge potencijalne sabotere. U kolovozu su ruske vlasti kaznile Telegram jer je odbio ukloniti materijal anarhista. Omiljena meta BOAK-a su željeznice, koje vojska koristi za premještanje zaliha do prve crte ukrajinskog ratišta.
Zapaljeni uredi
Isprva su ruske vlasti pokušavale umanjiti partizanske aktivnosti, kriveći za iskakanje iz tračnica neispravne željezničke pruge, sve dok ruski građani nisu počeli biti uhićivani zbog sabotaža. Druge BOAK-ove mete su uključivale vojne regrutne centre, policijske postaje, zgrade nacionalne garde i urede vladajuće stranke Jedinstvena Rusija. Od početka rata, deseci vojnih ureda i vladinih zgrada su zapaljeni, obično Molotovljevim koktelima, prema neovisnom ruskom mediju MediaZona. Nije jasno koliko je ovih požara izravno dirigirao ili inspirirao BOAK jer su neke izazvali piromani raznih političkih opredjeljenja i samoinicijativno neopredijeljeni pojedinci.
Iako skupina još nije izvršila nijedan atentat, nije protiv upotrebe smrtonosne sile, ali obećavaju da će ciljati samo na službenike državne sigurnosti. Zato vode računa i o smanjenju rizika za prolaznike uništavajući željezničke pruge uglavnom u blizini vojnih ciljeva gdje je malo vjerojatno da će putovati civilni vlakovi. Posljednjih dana prosinca Putin je potpisao zakon kojim se kazneno djelo sabotaže kažnjava doživotnom zatvorskom kaznom; do 20 godina za pomaganje, obuku ili organiziranje diverzanata; i do 10 godina za sudjelovanje u diverzantskoj skupini.
Ali BOAK poručuje da je odlučan nastaviti svoju borbu za svrgavanje Putina. "Smatramo uništenje tlačitelja naroda sasvim prihvatljivim. Samo što razumijemo da se takve transformacije ne događaju preko noći", napisao je glasnogovornik BOAK-a.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....