ANALIZA O GENOCIDU U SREBRENICI 'Cilj revizionista je umanjiti brojku žrtava, pokušava se osporiti i identitet ubijenih i okolnosti njihove smrti'

Pokušaji osporavanja višestruko utvrđenih činjenica o genocidu nad Bošnjacima što su ga u srpnju 1995. godine počinili pripadnici vojske i policije bosanskih Srba i dalje ne prestaju, ocjena je posebnog analitičkog dokumenta koji je u subotu objavio srebrenički Memorijalni centar.

U dokumentu pod naslovom "Izvještaj o nijekanju genocida 2020." skupina istraživača predvođena američkom povjesničarkom Monicom Green na šezdeset je stranica sistematizirala sve dostupne činjenice o masovnoj likvidaciji više od osam tisuća bošnjačkih muškaraca i dječaka u Srebrenici što je Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u nizu svojih presuda okvalificirao kao zločin genocida.

Također su navedeni pokušaji da se sudski dokazane činjenice i forenzički dokazi ospore u sklopu nastojanja da se umanje razmjere počinjenih zločina.

Kako je navedeno u dokumentu, temeljni cilj revizionista je umanjiti brojku od 8372 žrtve genocida pri čemu se pokušava osporiti i identitet ubijenih kao i okolnosti njihove smrti.

Drugi je cilj potkopati legitimitet međunarodnih sudova čije su istrage i presude potvrdile karakter počinjenih zločina pri čemu je najčešći pristup tvrdnja o međunarodnoj uroti i protusrpskim predrasudama u međunarodnoj zajednici.

Na kraju slijede povijesni revizionistički narativi kojima se veličaju ratni zločinci i jača srpski nacionalizam.

Kao primjeri za to navedeni su pokušaji vlasti u Republici Srpskoj za uspostavom nove međunarodne komisije koja bi ponovo ispitivala već dokazane činjenice o genocidu u Srebrenici ali i dodjela Nobelove nagrade za književnost austrijskom spisatelju Peteru Handkeu poznatom po zalaganju za režim Slobodana Miloševića što je pak dovedeno u kontekst rastuće islamofobije diljem svijeta.

Zaključak autora studije srebreničkog Memorijalnog centra je kako je riječ o sustavnoj kampanji čija je najgora posljedica ponižavanje nedužnih žrtava pa je stoga potrebno reagirati donošenjem zakona u BiH kojim bi se zabranilo nijekanje genocida, činjenice o počinjenim zločinima učiniti dostupnim kroz obrazovni proces a na međunarodnoj razini odlučno reagirati kada se pojave pokušaji osporavanja dokazanih činjenica.

"Tamo gdje je nijekanje dopušteno nema pravde, a žrtve jučerašnjeg genocida podložne su ponovnom nasilju. Svijet je vidio pokolj koji proizlazi iz radikalne mržnje, i svaki put se zavjetovao iznova da se nikada neće dopustiti da se ponove takve strahote.

Međutim, jedini način da 'nikad više' postane stvarnost je u zaštiti istine tih tragedija od revizionističkih snaga koje ne samo da žele opovrgnuti povijesnu činjenicu njihovog postojanja, već bi i pozdravili ponavljanje genocida", stoji u zaključku.