Sukob Staljina i Tita skoro je izazvao treći svjetski rat, navodi se u objavljenom dokumentu sa kojeg je američka Nacionalna sigurnosna agencija (NSA) skinula oznaku tajnosti. Radio-televizija Srbije prenosi da je u vrijeme rezolucije Informbiroa 1948. Josif Visarionovič Staljin bio odlučan da po svaku cijenu uništi Tita i "njegov otpadnički komunistički režim". Tito je povukao nekoliko poteza koji su razbijesnili Staljina, a kap koja je prelila čašu, napisali su Amerikanci, bilo je "slanje 10.000 dobrovoljaca u pomoć grčkim komunistima" u vrijeme građanskog rata u Grčkoj od 1946. do 1949.
Staljin je Titu poslao pismo gdje ga je kritizirao što pomaže komunistima u Grčkoj jer je vjerovao da nemaju nikakve šanse zato što su protivnike podržavali Amerikanci . Kako je Tito odbio popusiti, Staljin je zahtijevao oštru kaznu. Jugoslavija je izbačena iz Informbiroa a u sovjetskom bloku počele su čistke Titovih saveznika, najprije u Mađarskoj. Tito je također krenuo u obračun sa staljinistima u Jugoslaviji. Izgledalo se da je vojna intervencija sasvim izgledna, "pošto su subverzije i sabotaže propale".
To je među ostalim potvrdio mađarski general i političar Bela Kiraly, kojeg su staljinisti 1951. bili osudili na smrt, da bi postao jedan od vođa Mađarske revolucije 1956. godine a nakon ulaska sovjetskih tenkova u Budimpeštu pobjegao je u SAD. On je ispričao američkim agentima da je mađarska vojska trebala razbiti JNA u Vojvodini, što bi otvorilo vrata za Beograd, koji bi zauzela ruska Crvena armija. Sovjeti su formirali specijalne internacionalne brigade u Mađarskoj, Rumunjskoj i Bugarskoj kao prijetnju Titu i Jugoslaviji.
CIA je u kolovozu 1950. procijenila da se JNA mogla suprotstaviti vojskama Rumunkske, Mađarske i Bugarske, ali ne i sovjetskim divizijama. Zbog toga su SAD odlučile vojno pomoći Titu i odobrile su 77,5 milijuna dolara za to. Do sredine pedesetih, SAD je dala Jugoslaviji pola milijarde dolara vojne pomoći, objavila je NSA. U lipnju 1951. general Koča Popović otputovao je u Washinton radi vojnih dogovora. Već u rujnu 1951. obavještajna zajednica SAD-a tretirala je socijalističku Jugoslaviju kao "vrijednu i pouzdanu obranu od Sovjetskog Saveza", iako je tek koju godinu ranije bila tretirana kao pouzdani sovjetski satelit.
Dokumenti CIA-e otkrivaju da su Amerikanci računali da će Jugoslavija biti skora članica NATO-a uz Grčku, Tursku i Španjolsku. CIA je smatrala da je sovjetska invazija na Jugoslaviju vrlo vjerojatna. Zato su odlučili pomoći, jer su Jugoslaviju vidjeli kao štit za ranjivu Italiju i Grčku. U rujnu 1951. u planovima Glavnog zapovjedništva NATO-a u Europi navedeno je da će Italija biti branjena na rijeci Soči, koja velikim dijelom protiče kroz Jugoslaviju, odnosno Sloveniju. U veljači 1951. britanski vojni vrh je objavio da će sovjetski napad na Jugoslaviju dovesti do trećeg svjetskog rata, a Washinton je također vjerovao da bi napad na Jugoslaviju mogao biti uvod u globalni rat, prenosi RTS. Kako su se Rusima u to vrijeme teško mogli suprotstaviti konvencionalnim naoružanjem, razmatrali su planove za korištenje nuklearnog.
Ipak, do dugo očekivanog sovjetskog napada nikad nije došlo. General Kiraly je svjedočio da su završne pripreme za napad na Tita kulminirale su za vrijeme američke invazije na Koreju. Razvoj događaja za Moskvu je bio neočekivan. Razmišljali su: ako je Amerika uložila takav napor da spasi Koreju, kako će se onda angažirati da spasi strateški važnog Tita? Snažna američka obrana Južne Koreje, smatra Kiraly, spasila je Jugoslaviju od sovjetske invazije.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....