Rusija je ponovno počela blokirati izvoz ukrajinskih žitarica iz crnomorskih luka. Uz to svakodnevno raketira silose i luke na Crnom moru i Dunavu kako bi potpuno onemogućila izvoz. Blokirano je oko 20 milijuna tona žitarica. Zbog toga je Europska unija uspostavila tzv. put solidarnosti, odnosno transport žitarica željeznicom ili kamionima preko Ukrajini najbližih zemalja - Poljske (najviše) te Mađarske, Rumunjske, Slovačke i Bugarske.
No, tu su nastali problemi za tamošnje poljoprivrednike. Naime, u svibnju 2022. godine Bruxelles, ne razmišljajući o potrebama tih država, kažu u Varšavi, ukinuo je carine i kvote za izvoz ukrajinske pšenice i druge poljoprivredne proizvode. Zbog toga je pala cijena ukrajinskih žitarica, a to je proizvode tih zemalja učinilo nekonkurentnima te izazvalo nezadovoljstvo domaćih seljaka. Samo su u prvom kvartalu 2023. godine zbog te odluke Bruxellesa, piše ruski neovisni portal Meduza, Poljska, Mađarska, Rumunjska i Slovačka kupile gotovo 30 posto ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda. Zato su se u Poljskoj pobunili poljoprivrednici, te su čak uz pruge postavili plakate na kojima je pisalo "Ukrajinska pšenica, poljsko gnojivo i dizel - uništit će seljaka". U Poljskoj se na toj platformi pojavila i udruga s političkim ambicijama, "Prevareno selo" (Oszukana Wieś), koja je provela nekoliko akcija blokade graničnih prijelaza i pruga.
Zbog toga je u Poljskoj, koja inače najviše pomaže Ukrajini (kroz Poljsku se dostavlja najveća količina oružja i ostale pomoći za Ukrajinu), zazvonilo na uzbunu, pogotovo u vladajućoj stranci Pravo i pravda (PiS) jer su na jesen parlamentarni izbori. Njihova najveća izborna baza je upravo ruralno stanovništvo, a građanska oporba je u zamahu, pa su se "pisovci" zabrinuli za svoj izborni rezultat. Naime, i poljski su dobavljači počeli kupovati jeftino ukrajinsko žito, jer se prijevoz nije ograničio samo na "tranzit", čime su ugrozili vlastitog seljaka i počeli su se stvarati viškovi koje nitko nije želio kupiti. Zbog toga je Europska komisija uvela embargo na ukrajinske žitarice u tih pet zemalja s "prve pšenične linije" do 15. rujna 2023., a dodatno traže da EU snosi određene troškove, ali i da ni jedno ukrajinsko zrno "ne zapne u Poljskoj".
Tako je poljski ministar poljoprivrede Robert Telus, koji je zbog novonastalih problema u travnju zamijenio Henryka Kowalczyka (njega su seljaci gađali jajima kad im je došao "objasniti" situaciju), rekao kako ova mjera "nije usmjerna ni protiv koga, pogotovo ne protiv Kijeva, nego je donesena da se zaštite poljski seljaci". To je izazvalo nezadovoljstvo Kijeva, pa je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao da je to "nož u leđa" Ukrajini, i to u trenutku kad je Rusija izašla iz crnomorskog pšeničnog sporazuma i onemogućava izvoz ukrajinskog žita morskim putem. Da bi primirila napetosti, Litva je, piše Politico, predložila da se ukrajinske žitarice prevoze preko baltičkih država do njihovih luka - Klaipede i Talina te još nekih luka u Estoniji i Latviji, a odatle morem do krajnjih korisnika, uglavnom afričkih i bliskoistočnih zemalja.
Premijer poljske Mateusz Morawiecki tvrdi da krivci za novonastalu situaciju nisu Kijev i Varšava, nego Bruxelles, sa svojim odlukama koje nisu uzimale u obzir interese svojih istočnih članica, ali nezadovoljni seljaci ipak prstom najviše upiru u poljsku vladu. Morawiecki napominje da bi EU morala subvencionirati tranzit ukrajinske pšenice i nadoknaditi gubitke. Ministar Telus zaprijetio je da će objaviti popis poljskih tvrtki koje kupuju i preprodaju ukrajinsku pšenicu (zaobilazeći poljske proizvođače), ali vjerojatno se čeka početak predizborne kampanje. S druge strane, Bukurešt je, recimo, donio odluku da se ukrajinsko žito koje prolazi preko rumunjskog teritorija ne smije prodavati u Rumunjskoj te je zapečatio vagone.
Kako će se razriješiti ova pšenična kriza koja prijeti i značajnim političkim potresima, a Putin prijetnju glađu namjerava iskoristiti kao sredstvo političkog pritiska? U Sankt Peterburgu započinje summit Rusija - Afrika koji, kako se čini, već u startu nije ispunio kremaljska očekivanja. Naime, na skup će doći samo 17 šefova država ili vlada, pet država nije se odazvalo, a ostali će biti predstavljeni nižim dužnosnicima, neki samo na nivou veleposlanika, javlja ruski dnevnik na engleskom The Moscow Times. Putin je svakom sudioniku obećao susret u četiri oka.