Ukrajinska Glavna obavještajna uprava (GUR) u srijedu je priopćila da su ruske oružane snage dobile rok od nešto više od tri tjedna da preuzmu punu kontrolu nad ukrajinskom istočnom Luhanskom oblasti.
Vadim Skibitski, zamjenik šefa GUR-a, rekao je tijekom intervjua za Interfax-Ukrajina da Kremlj želi kontrolu nad Luhanskom prije predstojećih predsjedničkih izbora u Rusiji.
Predsjednički izbori trebali bi se održati od 15. do 17. ožujka. Ruski predsjednik Vladimir Putin neupitni je favorit, a zapadni promatrači izbore smatraju namještenim natjecanjem. Iako ankete pokazuju da je Putin popularan u ruskoj javnosti, potpora njegovom ratu u Ukrajini počela je opadati. Stoga bi neke pobjede kao što je zauzimanje Luhanske oblasti mogle Putinu pružiti nešto što će pokazati svom narodu da opravda ruske žrtve rata u Ukrajini.
Ključne točke
"Prije izbora žele doći barem do administrativnih granica Luhanske oblasti", rekao je Skibitski. "Imati barem neki uspjeh, nešto poput Avdiivke, možda negdje drugdje, na nekom drugom bojištu", prenosi Newsweek.
"Postoje ključne točke - Kupjansk, Liman i Avdiivka. Zašto Kupjansk i Liman? Kako bi pokazali da su navodno uspjeli vratiti teritorije koje je Ukrajina oslobodila nakon početka opće agresije. To bi bilo simbolično. To je element koji bi se vrlo aktivno koristio u informacijsko-psihološkim operacijama, akcijama i informacijskom prostoru", dodao je.
Skibitski kaže da osim dosezanja administrativnih granica Luhanska, ruski ciljevi za idućih šest mjeseci uključuju preuzimanje kontrole nad Doneckom oblašću, dok bi istovremeno zadržavali teritorije koje su ruske snage već zauzele u dijelovima Hersonske i Zaporiške oblasti.
"Zadržavanje znači aktivnu obranu ili potiskivanje naših snaga natrag na položaje s kojih smo započeli našu ofenzivu", rekao je Skibitski.
Učinak predsjedničkih izbora
Područja pod kontrolom u Hersonskoj i Zaporiškoj oblasti imaju stratešku vrijednost jer Rusiji omogućuju kopneni pristup Krimu. "Potreban im je sustav logistike koji ide preko Krima za dovoz streljiva, opreme i osoblja na jug", kaže zamjenik šefa GUR-a.
Prema Skibitskom, predsjednički izbori u Rusiji doveli su do toga da Putinove snage pomaknu svoj fokus na jedan dio Ukrajine. Navodi da su tri bataljuna ruskih vojnika nedavno prebačena iz okupiranog Mariupolja u rusku pograničnu regiju Belgorod kako bi se osigurala sigurnost i provođenje izbora nakon višestrukih ukrajinskih napada na tom području.
Uz vjerojatnu rusku ofenzivu u Luhansku i drugim područjima, kao i izglede da će se rat nastaviti u doglednoj budućnosti, Skibitski je naglasio važnost izgradnje obrane Ukrajine.
"Jasno nam je koliko nam je važno imati rezerve, koliko je važna potpora naših partnera, da razvijamo svoju proizvodnju", rekao je. "Ovakva priroda djelovanja Ruske Federacije, s jasnim nazivom ‘ofenziva‘, implicira dugotrajni rat. Rat iscrpljivanja", zaključio je Skibitski.
Medvedev: ‘Gdje stati? Ne znam‘
U međuvremenu, zamjenik predsjedavajućeg ruskog Vijeća sigurnosti i vjerni Putinov ‘jastreb‘ Dmitrij Medvedev, pak, održao je konferenciju za novinare nekoliko medijskih kuća, tijekom koje je rekao kako smatra da bi za postizanje ciljeva tzv. specijalne vojne operacije trebalo doći do Kijeva, ali je rekao i da, kada su teritorijalne granice ruske ‘specijalne operacije‘ u pitanju, sukob možda neće biti ograničen na trenutačnu fazu.
"Gdje stati? Ne znam. Mislim da ćemo, s obzirom na ono što sam rekao (o nužnosti stvaranja sigurnosnog kordona), morati puno i teško raditi. Hoće li to biti Kijev? Da, vjerojatno bi trebao biti Kijev Također. Ako ne sada, onda kasnije, vjerojatno tijekom neke druge faze razvoja ovog sukoba", rekao je Medvedev, kako prenosi ruska državn anovinska agencija TASS.
Medvedev je iznio dva argumenta za nužnost ulaska ruskih snaga u Kijev, rekavši da je to u prvom redu ruski grad, ali i da od tamo dolazi međunarodna prijetnja postojanju Rusije. "Iako je Kijev u korijenu ruski grad, njime upravlja međunarodna ekipa protivnika Rusije na čelu sa Sjedinjenim Američkim Državama. Svi što tamo formalno obnašaju funkcije su figure koje nemaju ni savjesti, ni straha za budućnost svoje zemlje, niti sposobnosti. Sve se odluke donose preko bare i u sjedištu NATO-a. To je apsolutno očito. Zato da, može biti i Kijev", naglasio je.