"Kina je sve moćnija - politički, ekonomski i vojno - sve više pokušava iskoristiti svoju moć kako bi promijenila status quo u Istočnom i Južnom kineskom moru, koja su od ključnog značaja za globalni pomorski promet. Tokio je vrlo zabrinut zbog sigurnosti ne samo Japana i regije, već i globalne zajednice, jer Kina jača svoju vojnu moć - i količinski i u kvaliteti - te istodobno vrlo brzo poboljšava svoje operativne sposobnosti. Zato pozivam europske zemlje da se oštro suprotstave kineskoj agresiji - međunarodna zajednica mora pojačati napore kako bi odvratila Peking od vojne i teritorijalne ekspanzije - u protivnom nam slijedi sve veći rizik od novog sukoba", upozorio je japanski ministar obrane Nobuo Kishi u intervjuu za The Guardian.
Njegovo mišljenje dijele i visoki dužnosnici u Tajvanu - tako je Lee Hsi-ming, bivši tajvanski načelnik mornarice i zamjenik ministra obrane, također upozorio da međunarodna zajednica treba što prije intervenirati kad je kineska ekspanzija u pitanju.
"Postoje dva faktora za nastanak rata - sposobnost i namjera. Kad imate oboje, definitivno imamo problem", izjavio je Lee Hsi-ming.
S obzirom da je Kina povećala vojnu aktivnost u regiji, svjetski stručnjaci strahuju kako bi i manji sukobi ili pomorske nesreće brzo mogli prerasti u potpuni sukob. Kishi je zabrinutost izrazio i prije nego što je sklopljen trilateralni sigurnosni pakt prema kojemu će SAD i Velika Britanija Australiji dati tehnologiju za izgradnju podmornica na nuklearni pogon. Smatra se kako je primarni cilj spomenutog saveza upravo suprotstavljanje Kini.
Prema podacima japanske obalne straže, broj "upada" kineskih plovila u sporna područja dramatično se povećao od 2012. Ranije ove godine kineski brodovi uočeni su u neposrednoj blizini japanskog otočja Senkaku - i to 157 dana zaredom - a Japan je nedavno bio primoran uložiti i službenu prosvjednu notu zbog flotile od sedam kineskih plovila koja su patrolirala u susjednoj zoni 30. kolovoza.
Zbog svega navedenoga SAD su povećale svoju prisutnost u regiji, izdajući upozorenja Kini i obećavajući potporu ugroženima. Velika Britanija također je najavila stalnu vojnu prisutnost u Indopacifiku, francuski ratni brodovi sudjelovali su u zajedničkim vježbama sa SAD-om i Japanom, a Njemačka je nedavno prvi put u posljednja dva desetljeća na spomenuto područje poslala svoj ratni brod.
Iako je teško procijeniti koliko Kina svake godine troši i ulaže u obranu, vjeruje se kako je trenutačno druga u svijetu - odmah nakon SAD-a, a proračun za 2020. godinu bio joj je trostruko veći od proračuna Velike Britanije i četiri puta veći od proračuna Njemačke, Francuske i Japana. Posljednja dva desetljeća na godišnjoj razini povećava se i proračun Narodnooslobodilačke vojske Kine, no službene vlasti i dalje tvrde kako je kineska vojna politika "isključivo obrambene prirode".
"Mi razvijamo vojne kapacitete samo zbog samoobrane. Ne namjeravamo i nećemo predstavljati prijetnju nijednoj zemlji - izjavila je Hua Chunying, glasnogovornica ministarstva vanjskih poslova Kine, prenosi The Guardian.
"Spomenuti kineski vojni trendovi i nedostatak transparentnosti u pogledu njihove obrambene politike postali su snažna sigurnosna briga za Japan, regiju, ali i međunarodnu zajednicu", upozorava Kishi.
"Kineska obalna straža i njihova narodnooslobodilačka vojska sve češće ulaze u vode oko japanskog otočja Senkaku, a njihovi avioni povrjeđuju naš zračni prostor i zato će Japan poduzeti sve mjere kako bi se zaštitio. Njihovi 'upadi' vrlo su žalosna kršenja međunarodnoga prava koja se jednostavno ne smiju tolerirati. Iskreno smo prenijeli svoju zabrinutost Kini i nastavit ćemo provoditi takvu komunikaciju što je više moguće. Postoji opravdana bojazan da će se situacija dodatno zaoštriti, stoga je moramo vrlo pažljivo pratiti", izjavio je japanski ministar obrane Nobuo Kishi, no odbio je reći što bi moglo natjerati Japan na još oštriji odgovor prema Kini.