NOVA STUDIJA

ALARM U HRVATSKOM SUSJEDSTVU: 'SVE BI SE MOGLO OTOPITI!' Znanstvenici došli do zapanjujuće spoznaje: 'Alpe za 30 godina ostaju bez polovice ledenjaka'

Švicarska, arhivska fotografija
 Profimedia, Alamy

Dvije trećine alpskih ledenjaka istopit će se do kraja stoljeća uslijed klimatskih promjena i globalnog zagrijavanja, tvrde znanstvenici u najnovijoj studiji.

Polovica leda na oko četiri tisuće ledenjaka otopit će se već do 2050., a čak i da se emisije ugljičnog dioksida svedu na nulu, to i dalje ne bi zaustavilo otapanje.

Hitno poduzeti mjere

A ako čovječanstvo ne poduzme ozbiljne korake te se štetne emisije u okoliš dodatno povećaju, do 2100. godine mogli bismo se suočiti s potpunom promjenom okoliša u hrvatskom susjedstvu. Alpe bi, kako piše ugledni britanski Guardian, potpuno ostale bez leda što bi u svim zemljama kroz koje se protežu - Francuskoj, Italiji, Švicarskoj, Njemačkoj, Austriji, Lihtenštajnu i Sloveniji - izazvalo goleme probleme, od nedostatka vode za poljoprivredu i hidroelektrane, do pada turističkih aktivnosti.

U najvećoj su opasnosti ledenjaci u Francuskoj, Švicarskoj, Italiji, Austriji i Njemačkoj.

- Glečeri na Alpama i njihovo otapanje jedan su od najjasnijih pokazatelja što se događa s klimom - rekao je Daniel Farionoti, znanstvenik sa sveučilišta ETH u švicarskom Zurichu i jedan od članova znanstvenog tima koji je radio na novoj, zabrinjavajućoj studiji.

Njegov kolega Matthias Huss prisnažio je tvrdnju rekavši kako bi 2100. na Alpama moglo biti samo pet posto današnjeg leda.

Alpe nisu jedine u opasnosti. U velikim problemima su i ogromne količine leda na azijskim planinskim masivima, uključujući Himalaju. Ako se štetne emisije u okoliš hitno ne zaustave i njihov bi se led mogao otopiti do kraja stoljeća, te stvoriti probleme za dvije milijarde ljudi u podnožjima tih lanaca

Napredna računalna simulacija

Otapanje ledenjaka, kao što je poznato, uzrokuje i porast razine mora, no tri četvrtine te nove vode dolazi s Grenlanda i Antarktike. Situacija na Alpama zasad doprinosi tom problemu s manje od jedan posto, no to bi se moglo povećati, upozorava Guardian.

Najnovija studija objavljena je u časopisu The Cryosphere te predstavljena u utorak na konferenciji europskih geologa u Beču. Riječ je o kompjutorskoj simulaciji koja je naprednija od svih dosad provedenih i koja eksplicitno pokazuje kako će se ledenjaci kretati u budućnosti. Želimo li izbjeći takav scenarij, nužno je smanjiti karbonske emisije u okoliš i zaustaviti deforestaciju, odnosno prekomjerno krčenje šuma.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 09:21