Ako, kao što ankete predviđaju, lider britanskih laburista Keir Starmer postane premijer na općim izborima u Ujedinjenom Kraljevstvu zakazanim za 4. srpnja, vjerojatno će se već pet dana kasnije naći pored Joea Bidena. Naime u Washingtonu se između 9. i 11. srpnja treba održati Summit NATO-a u povodu 75. godišnjice Sjevernoatlantskog saveza, na kojem bi se Starmer trebao prvi puta predstaviti na globalnoj sceni. Zato ne iznenađuje kada posljednjih dana niz medija i analitičara pokušava predvidjeti kakvu vanjsku politiku će voditi vjerojatno budući premijer Ujedinjenog Kraljevstva, još uvijek jedne od najmoćnijih država na svijetu.
Keir Starmer je u protekle četiri godine premjestio laburističku stranku s ljevice prema političkoj sredini. Njegova poruka glasačima je da će nadolazeća laburistička vlada donijeti promjenu, ali, umjerenu. "Glas za laburiste je glas za stabilnost - ekonomsku i političku", izjavio je nakon što je premijer Rishi Sunak raspisao izbore. Pobijede li laburisti na izborima, Starmer će postati prvi laburistički premijer od 2010. godine.
Najvažniji Starmerov vanjskopolitički zadatak jest definirati i provesti, ono što naziva, „novi posebni odnos" sa SAD-om, a kako prognozira Politico „iako ostaje nejasno hoće li Biden ili sada osuđeni kriminalac Donald Trump biti u Bijeloj kući sljedeće godine, čelnik laburista hodat će diplomatski po žici“. U tome važnu ulogu ima ministar vanjskih poslova u sjeni David Lammy, izgledni budući šef britanske diplomacije - koji je 2017. godine opisao Trumpa kao "rasističkog KKK-a i nacističkog simpatizera". Lamy je u međuvremenu reterirao pa je nedavno rekao da je bivši američki predsjednik "često krivo shvaćen", kao i kako je „raditi s Trumpom i njegovim timom - posao, a raditi s demokratima je zadovoljstvo.“
I za Ameriku je važno kako će izgledati buduća vanjska politika laburista. Laburisti uglavnom podupiru aktualnu strategiju Ujedinjenog Kraljevstva o Ukrajini i napade na Hutije, a podržali su i britansko-američke uništenje iranskih dronova kojima je napadnut Izrael, prije nekoliko mjeseci. Ali ipak neće sve u odnosima s Washingtonom ostati isto jer Starmer i Lammy se zalažu za oprezniju politiku prema Kini, koju Amerikanci smatraju kao glavnu opasnost za svoje nacionalne interese. Recimo, Lammy je nedavno rekao da je "u interesu svih da kineski odnos sa Zapadom opstane i da se razvija".
Drugi izvor napetosti, bez obzira na to hoće li predsjednik SAD-a biti Joe Biden ili Donald Trump, bit će laburističko hodanje po žici u ratu između Izraela i Gaze. Dok je odluku Međunarodnog kaznenog suda (ICC), kojom je izdan nalog za uhićenje lidera Izraela i Hamasa, Biden nazvao "nečuvenim", bivši odvjetnici Lammy i Starmer naglasili su da poštuju neovisnost ICC-ja.
Isto tako, poput Bidena u Sjedinjenim Državama, Starmer balansira između pritisaka diplomacije i propalestinskih stajališta razočaranijih dijelova svoje baze. Naime, laburisti su prošli mjesec izgubili kontrolu nad nizom općinskih vijeća nakon što su lokalni političari napustili stranku zbog njegovog odbijanja da oštrije osudi izraelsko bombardiranje Gaze. Nije im se svidjelo to što je Starmer rekao da želi priznati palestinsku državu, ali samo kao dio procesa za postizanje mira. U konačnici, nemoguće je s bilo kakvom jasnoćom predvidjeti kako će laburistička vlada komunicirati sa SAD-om, posebno ako pobijedi Trump koji je nepredvidiv i predstavlja oštar kontrast Starmerovom pedantnom, birokratskom pristupu kreiranju politike. Ali već se može prognozirati da bi se, ako na izborima pobijede i Starmer i Trump, britansko-američka usklađenost mogla naći pod pritiskom.
Važno je i pitanje budućih odnosa Ujedinjenog Kraljevstva prema Europskoj uniji, u kojoj su zadovoljni suradnjom s kooperativnim Rishijem Sunakom. No, iz Brusselsa stižu diskretne poruke kako je EU spremna produbiti veze s budućom laburističkom vladom – za koju se uvelike pretpostavlja da će preuzeti dužnost nakon 4. srpnja – ali i da Unija neće ponuditi radikalne ustupke Keiru Starmeru. S druge strane, Starmer, koji je bio žestoki protivnik Brexita, odnosno britanske odluke da napusti Europsku uniju, sada eksplicitno tvrdi da je laburistička vlada neće pokušati promijeniti.
Pod Starmerom, laburisti su isključili i mogućnost ponovnog pridruživanja jedinstvenom tržištu i carinskoj uniji. Umjesto toga, žele smanjiti trgovinske barijere i potpisati sigurnosni sporazum između EU-a i UK-a. Ministar vanjskih poslova u sjeni David Lammy prošlog je mjeseca rekao da laburisti žele "novo geopolitičko partnerstvo" s EU-om. "Središte ovog odnosa trebao bi biti sigurnosni pakt koji potiče bližu koordinaciju u širokom spektru pitanja vojne, gospodarske, klimatske, zdravstvene, kibernetičke i energetske sigurnosti, i koji nadopunjuje nepokolebljivu predanost obiju strana NATO-u", napisao je Lammy u Foreign Affairsu.