Milijuni ljudi u Ugandi odustali su od interneta nakon što je uveden porez na korištenje društvenih mreža i novčane transakcije putem mobitela.
Dnevna naknada uvedena je u srpnju i iznosi 200 ugandskih šilinga (35 lipa) dnevno za korisnike šezdesetak online platformi kao što su Facebook, WhatsApp i Twitter.
U samo tri mjeseca nakon uvođenja poreza, broj korisnika interneta pao je za više od 2,5 milijuna. David Bahati, ministar financija Ugande, uvođenje poreza obrazlagao je namjerom da se prikupe prihodi za javne službe. Međutim, kako piše Guardian, predsjednik Ugande Yoweri Museveni u svom je pismu ministarstvu financija u ožujku tražio uvođenje poreza kao način da se riješi internetskog "ogovaranja".
Kritičari su opisali ovaj porez kao pokušaj ograničenja slobode govora, te upozorili da će imati štetan utjecaj na gospodarstvo. Zbog pomanjkanja klasičnih bankarskih usluga u Ugandi mnogi ljudi šalju novac putem mobitela.
No, prihod od ovog poreza nije dosegao ni približnu razinu onoga što je vlast očekivala, već su umjesto toga pogođeni tehnološki i financijski sektor. Broj ljudi koji plaćaju porez za web-siteove s glasovnim uslugama i porukama pao je za 1,2 milijuna, pa posljedično propadaju i tvrtke koje su nudile agencijske usluge za novčane transfere.
Iščezavanje internetskih pretplatnika osnažilo je pozive da se sporni porez ukine.
Društvene mreže postale su glavni izvor informiranja. Pojačano izlaganje informacijama na internetu dovelo je do toga da su Uganđani kritičniji prema političkim uvjetima u zemlji.
Inače, predsjednik Museveni je još 2016. naredio da se tijekom izbora zatvore sve stranice društvenih medija kako bi zaustavio širenje 'lažnih' informacija, kako podsjeća Guardian.