SANDRA ŠVALJEK Mojih 100 dana na čelu Zagreba: ‘Bandić ne utječe na moje odluke, mi smo vrlo različiti’

Bandićeve cipele nije bilo lako uskočiti. Energični gradonačelnik Zagreba letio je gradom kao Batman. Sve do te nedjelje 19. listopada 2013. kada je skupa s njim uhićeno pola gradske uprave i Holdinga. Šok na licu njegove zamjenice Sandre Švaljek nije se mogao skriti. Tada je prvi put ova 44-godišnja doktorica ekonomije shvatila da više neće biti ni savjetnica ni zamjenica, nego - gradonačelnica.

Još 2008. Sandra Švaljek, kao dugogodišnja ravnateljica Ekonomskog instituta u Zagrebu, postaje potpredsjednica Sanaderova Ekonomskog vijeća, ali već nakon godinu dana to se Vijeće raspušta. Sanader nije baš slušao savjete pametnijih od sebe.

Stručnost ugledne ekonomistice prepoznaje i Jadranka Kosor, ali ni ona ne sluša njezine savjete. Sandra Švaljek je tada vrlo hrabro kritizirala uvođenje kriznog poreza i upozorila da će to dovesti do još veće recesije.

Naposljetku, njezin stručni integritet zainteresirao je i Milana Bandića, pa ju je kao stari politički mudrac pozvao da mu bude zamjenica. Uz veliku popularnost samog gradonačelnika, sigurno je da mu je i slaganje nezavisne liste sa stručnjacima na lokalnim izborima donijelo velik broj glasova.

Ali, politička karijera Sandre Švaljek, zapravo, tek počinje. Ona sada upravlja gradom kojemu je “šparni” proračun težak 6,85 milijardi kuna. Iz početnog se šoka vrlo brzo trgnula i prihvatila posla. Neki suradnici kažu da je neprekidno u uredu i na terenu. U ovih gotovo 100 dana vladanja spretno je riješila nekoliko kritičnih situacija.

Kako komentirate rezultate predsjedničkih izbora. Imamo prvu ženu predsjednicu u povijesti, imali smo i premijerku čija ste vi bili savjetnica, a i vi ste na vrlo odgovornoj funkcije zamjenice gradonačelnika. Znači li to da Hrvatska napreduje po pitanju rodne ravnopravnosti?

- Mislim da iz predsjedničkih izbora ne bi trebalo izvlačiti dalekosežne zaključke u pogledu rodne ravnopravnosti, no čini se da su se žene u Hrvatskoj ipak izborile za nešto ravnopravniju poziciju. Žene su danas hrabrije, obrazovanije i samopouzdanije što im posljedično daje i veće izglede u natjecanju za odgovorne funkcije.

Je li vam drago što imamo prvu ženu predsjednicu?

- Ne smatram to posebno relevantnim. No, cijenim njezin uspjeh i nadam se da će biti uspješna na svojoj funkciji.

Jesu li vas rezultati izbora iznenadili?

- Kako je kampanja napredovala, bilo je vidljivo da jača popularnost gospođe Kolinde Grabar Kitarović. Također, rasla je njena sigurnost i energičnost u nastupima, a to birači prepoznaju i nagrađuju.

Možete li vi sebe definirati po tom strogo određenom političkom svjetonazoru. Jeste li više lijevo ili desno?

- U Hrvatskoj se pojam ‘lijevo’ i ‘desno’ promatra isključivo ideološki i mahom vezano uz turbulentnu prošlost ovih prostora. U tom smislu, mogu reći da je za mene relevantna samo ekonomska struka koja uvažava do danas najbolje spoznaje i prakse, a ne politički svjetonazor.

Da, rekli ste u jednom intervju da niste političarka nego policy maker.

- Da, policy maker, jer je to onaj tko oblikuje i provodi javne politike. Smatram se osobom koja je nezavisna od političkih stranaka i opcija i želi promovirati kriterije stručnosti a ne političke podobnosti.

U Hrvatskoj je u posljednje vrijeme došlo do porasta tih nezavisnih, stručnih opcija, poput Bože Petrova u Metkoviću, Marijane Puljak u Splitu, gradonačelnik Omiša je također nezavisan. Je li to neka budućnost Hrvatske?

- Mišljenja sam da politički svjetonazor nije važan, osobito kada je riječ o dužnosnicima na lokalnoj razini gdje dominira pragmatizam svakodnevnog funkcioniranja komunalnog sustava. Upravljanje gradom je zapravo menadžerski a ne politički posao. Ako pogledamo primjere uspješnih gradonačelnika velikih gradova poput Londona, New Yorka ili Stuttgarta, ne možemo zaključiti kojoj političkoj opciji oni pripadaju. Gradovi su kompleksni sustavi koji žive svaki dan, 24 sata dnevno, pa je svaka pogreška u upravljanju vidljiva, a posljedice dalekosežne. Budući da uspješno vođenje gradova zahtijeva mnoga znanja, iskustva i vještine, mišljenja sam da gradove trebaju voditi stručne osobe sa svojim stručnim timovima.

Ušli smo u 2015. godinu. Što Zagrepčane čeka. Hoće li i ova godina biti jednako teška i izazovna? Hoće li zbog smanjenih prihoda biti povećanja cijena?

- Ovu godinu treba staviti u kontekst ukupne ekonomske situacije u zemlji koja je nezavidna s obzirom da se već sedmu godinu nalazimo u recesiji. Godina će možda završiti pozitivnom stopom rasta, ali će ta stopa biti vrlo niska. I dalje će biti velik broj nezaposlenih osoba među kojima sve veći broj siromašnih, pa i onih čija je egzistencija ozbiljno ugrožena nemogućnošću podmirivanja režija i osnovnih životnih potreba. Svjesna sam socijalnih problema i važnosti da Grad pronađe načina da ih barem djelomično ublaži.

Slaba gospodarska aktivnost odrazit će se i na gradski proračun, a dodatna nepovoljna okolnost za sve jedinice lokalne samoprave jest i izmjena Zakona o porezu na dohodak i Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne samouprave. Zbog njih će prihodi Grada Zagreba bit manji za oko 800 milijuna kuna. Stoga s jedne strane imamo povećane potrebe građana za socijalnom skrbi, a s druge strane smanjenu mogućnost da ih zadovoljimo. Zato ćemo se ponašati maksimalno racionalno što je vidljivo iz usvojenog gradskog proračuna. Pri njegovoj izradi značajno smo smanjili rashode, no vodili smo se načelom da smanjujemo one kategorije rashoda kod kojih će to najmanje utjecati na životni standard građana.

Neki gradovi nisu rezali već su odlučili dignuti prireze i cijene komunalija. S jedne strane imamo Vladu koja, doduše, preko leđa jedinica lokalne samouprave (JLS), omogućuje građanima veće plaće, a s druge te JLS dižu cijene. Hoće li Grad dizati cijene?

- Iz činjenice da će jedinice lokalne samouprave svojim mjerama djelomično poništiti efekte poreznog rasterećenja proizlazi da Vladina mjera nije bila dobro iskomuncirana i usklađena s mogućnostima jedinica lokalne samuprave u čije prihode se zadire. Treba napomenuti da je Vlada ograničila stopu prireza Grada Zagreba na 18 posto, pa povećanje stope prireza za Zagreb nije moguće. Grad bi eventualno mogao povećati npr. komunalne naknade ili komunalne doprinose, međutim upitan je konačni učinak takvih mjera. Stoga smo se odlučili na smanjenje rashoda kao što su plaće zaposlenih u Gradskoj upravi, materijalni troškovi i kapitalni rashodi. Iz mjeseca u mjesec pratit ćemo ostvarenje prihoda te biti spremni poduzeti potrebne mjere ako se naše projekcije u pogledu visine prihoda pokažu preoptimističnima. U svakom slučaju, u sadašnjim gospodarskim i socijalnim okolnostima treba izbjegavati povećanje nameta i cijena komunalnih usluga.

Mogu li Zagrepčani očekivati prijevremene izbore?

- Gradska uprava radi na svim projektima uključujući i one dugoročne, iako znamo da bi se pod određenim okolnostima izbori mogli održati.

Kada je riječ o infrastrukturnim projektima, što će se u ovoj situaciji moći graditi, a od čega ste morali odustati?

- Za ovu je godinu planiran niz projekata iz područja izgradnje i održavanja cestovne infrastrukture, održavanja javnih površina te rekonstrukcije i dogradnje škola. U ovoj godini planiramo dovršetak izgradnje tri bazena - u Jelkovcu, Iveru i na Sveticama. Početkom 2015. godine obnovit ćemo dva donjogradska bloka u skladu s načelima energetske efikasnosti. Pokrećemo i projekte koji će financirati privatni investitori ili će se zasnivati na modelu javno-privatnog partnerstva. Osim toga, intenzivno pripremamo projekte koje ćemo kandidirati za sufinanciranje sredstvima EU fondova. Mnogi od tih projekata zahtijevaju dugotrajnu pripremu opsežne projektne dokumentacije, pa realizaciju projekata u pravilu ne očekujemo tijekom 2015. već tijekom 2016. godine. Radi se o Centru za gospodarenje otpadom, modernizaciji sustava vodoopskrbe i odvodnje, novoj sljemenskoj žičari, klasteru kreativne kulture na području sadašnjeg Gredelja i nekoliko prometnih projekata.

Zagreb se ne može baš pohvaliti s povlačenjem novca iz EU fondova.

- Zbog svoje razvijenosti u odnosu na ostatak Hrvatske, Zagreb se u razdoblju prije pristupanja Hrvatske u Europsku uniju nije mogao natjecati za sredstva namijenjena za kapitalna ulaganja. Projekti za koje se Zagreb mogao natjecati bili su uglavnom iz područja kulture, socijalne skrbi, zapošljavanja i edukacije. To se promijenilo ulaskom Hrvatske u Uniju, te je nedavno Zagrebu odobren prvi kapitalni projekt. To je modernizacija Zoološkog vrta za koji ćemo iskoristiti sredstva EU u iznosu od 35 milijuna kuna.

Planiralo se povući i novac za Sveučilišne igre, a gradonačelnik je grandiozno najavljivao velike projekte. Hoće li se išta od toga ostvariti?

- U trenutku kada je Hrvatska dobila organizaciju te sportske manifestacije, činilo se da će se sredstva iz omotnice 2014.-2020. moći koristiti dovoljno brzo kako bi se do ljeta 2016. uz pomoć tih sredstava izgradili neki novi objekti. Međutim, kako se natječaji za sredstva Europskih socijalnih i investicijskih fondova još ne raspisuju, jasno je da projekti, čak i ako budu prihvaćeni, ne mogu biti realizirani do održavanja Europskih sveučilišnih igara. Europske sveučilišne igre će ipak Zagrebu donijeti uređenje dvaju studentskih domova i obnovu određenog broja sportskih objekata.

Hoće li se s obzirom na takvu financijsku situaciju natkrivati stadion u Maksimiru?

- Ne. Odustajemo od takvih projekata jer nisu prioritet u ovakvoj financijskoj situaciji.

A nove fontane?

- U 2015. moći ćemo financirati samo projekte koji su neophodni za život građana i funkcioniranje grada. Osim toga, poduprijet ćemo projekte koji imaju razvojnu dimenziju te pridonose zapošljavanju i ukupnoj gospodarskoj aktivnosti. Iako postoje brojni projekti koji su bili do neke mjere isplanirani i pripremljeni, oni će morati pričekati neko povoljnije vrijeme.

Odustalo se od izdvajanja Zagrebačkog velesajma i ZET-a?

- Skupština Zagrebačkog holdinga procijenila je da je u postojećim financijskim okolnostima bolje da ZET ostane jedna od podružnica Zagrebačkog holdinga jer bi ZET-ovo izdvajanje moglo implicirati preuzimanje otplate duga ZET-a prema Holdingu od strane Grada. No, i ta sa odluka može izmijeniti ako i kada nastupe za to uvjeti. Nedvojbeno je da Holding mora nastaviti s restrukturiranjem u smislu optimizacije poslovnih procesa, kontrole i smanjenja rashoda, bolje naplate prihoda i aktiviranja neiskorištene imovine. Prošle godine je poslovanje Holdinga bilo stabilno, smanjen je broj zaposlenih, smanjeni su u određenoj mjeri i rashodi te je poboljšana kreditna ocjena.

Je li najveći problem Holdinga i Grada to što 2017. na naplatu stiže obveznica od 300 milijuna eura, kao što je u jednom izvješću ustvrdio vaš kolega Anto Bajo?

- Refinanciranje Holdinga u iznosu od 300 milijuna eura bit će najveća pojedinačna obveza nove Uprave Holdinga. Za sada je nekoliko financijskih institucija već iskazalo interes za refinanciranjem, pa vjerujem da postoji objektivna mogućnost da se ta obaveza ispuni na zadovoljavajući način. Treba naglasiti da će restrukturiranje Holdinga i smanjenje gubitaka u podružnicama koje ih generiraju biti značajni preduvjet za mogućnost i povoljnu cijenu njegovog refinanciranja.

Treba li se zadužiti sada kad je novac jeftin?

- Da. U svakom slučaju ne bi trebalo čekati 2017. godinu kako zbog sadašnjih povijesno niskih kamatnih stopa, tako i zato da financijsko tržište ne zaključi da se Holding nalazi u vremenskoj stisci što bi moglo nepovoljno utjecati na uvjete financiranja.

Hoće li biti daljnjih otpuštanja u Holdingu?

- Osim zbog lažnih diploma, otpuštanja niti do sada nije bilo, već se radilo o smanjenju broja zaposlenih putem prirodnog odljeva i dogovora o stimulativnim otpremninama. Iako je broj zaposlenih na taj način smanjen za oko 12 posto u odnosu na ljeto 2013. godine, mislim da još ima mogućnosti za smanjenje broja radnika u nekim dijelovima Holdinga.

Kada je riječ o ZET-u, neki pomaci se vide, ali tu su još uvijek veliki gubici. Kako se planira riješiti te probleme i hoće li biti poskupljenja javnog gradskog prijevoza?

- Kod tog pitanja treba uvijek procijeniti hoće li se poskupljenjem povećati ili smanjiti prihodi. Smatram da cijenu javnog prijevoza u Zagrebu ne bi trebalo dodatno povećavati, te da bi trebalo zadržati sadašnju razinu cijena i poboljšati naplatu karata. Na taj način povećali bi se prihodi čime bi se smanjili gubici, a potencijalno otvorio prostor i smanjenju cijene karata. Neplaćanje javnog prijevoza je neprihvatljivo te bi trebalo možda razmisliti i o njegovom rigoroznijem kažnjavanju.

Zagreb ima problem s glomaznim otpadom i gledali smo ne baš ugodne slike s ulica grada kada se nakupljao glomazni otpad. Kako je to sada riješeno i zašto je poništen natječaj na kojem je pobijedila tvrtka CEZAR?

- Od 20. prosinca 2014. godine, glomazni se otpad s divljih odlagališta odvozi na plohe u Jakuševcu na kojima je dopušteno njegovo odlaganje, dok se određene kategorije glomaznog otpada ranije odložene na Jakuševcu prevoze i skladište u hali Robnih terminala na Jankomiru koja za to ima dozvolu. Sljedeći tjedan bit će raspisan novi natječaj za zbrinjavanje otpada koji bi trebao biti okončan za otprilike dva mjeseca. U međuvremenu, ishodili smo okolišnu dozvolu koja je preduvjet za zbrinjavanje svih vrsta obrađenog otpada na Jakuševcu do kraja 2015. godine. Usporedo s time, s Fondom za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost pripremamo sporazum o sufinanciranju pripreme i provedbe projekta izgradnje Centra za gospodarenje otpadom. Upravo putem tog projekta osigurat će se dugoročno i kvalitetno rješenje za gospodarenje ukupnim gradskim otpadom.

Zašto je poništen natječaj?

- Iz tehničkih razloga.

Zašto je sa zadnje Gradske skupštine skinut prijedlog Ugovora s HNS-om o gradnji nogometnog kampa na Sveticama i hoće li se na kraju taj kamp graditi?

- Zaključili smo da ugovor kojim reguliramo međusobne obveze mora dati jasne odgovore na sva pitanja koja se mogu ubuduće pojaviti u vezi s financiranjem, izgradnjom, održavanjem i korištenjem nogometnog kampa. Zbog toga smo osnovali radnu skupinu u kojoj predstavnici HNS-a i Grada zajednički pripremaju ugovor koji će biti pripremljen do sljedeće sjednice Gradske skupštine.

Kad smo već kod sporta, koje je vaše mišljenje o odnosu s Dinamom? Treba li Grad financirati takav klub?

- Mišljenja sam da javna sredstva namijenjena sportu u najvećoj mjeri treba usmjeravati u financiranje onih sportskih programa koji su namijenjeni djeci, odnosno najširoj populaciji. No, tradicija je da Grad Zagreb financira i vrhunski sport. Vrhunski klubovi koji postižu najbolje rezultate u europskim i svjetskim razmjerima pridonose prepoznatljivosti grada. Osim toga, smatram da su društvu, a osobito djeci potrebni uzori kao što su vrhunski sportaši. To su dobri razlozi zbog kojih grad izdvaja financijska sredstva za podupiranje vrhunskog sporta. Međutim, zalažem se da se vrhunski sport financira po jasnim kriterijima, jednakim za sve i samo kada se postižu doista izvanredni rezultati.

Bilo je govora o tome da Grad više neće financirati Snježnu kraljicu. Je li to istina?

- Istina je da je proračun za velike sportske manifestacije gotovo prepolovljen zbog čega smo morali odustati od sufinanciranja nekih sportskih događanja. Ocijenili smo da Snježnu kraljicu i dalje trebamo podupirati zbog njezina značaja ne samo za sport nego i za gospodarstvo grada. Nadam se da ćemo Snježnu kraljicu nastaviti sufinancirati i ubuduće.

Vidjeli smo vas gore na Sljemenu i s premijerom Milanovićem. O čemu ste razgovarali?

- Pričali smo o nekim većim projektima koje Grad priprema, i zadržali se na obnovi pročelja i povećanju energetske učinkovitosti zgrada. Složili smo se da su ti projekti vrlo važni i neophodni kako sa stajališta očuvanja vrijednosti nekretnina za vlasnike stanova, tako i sa stajališta atraktivnosti grada kao turističke destinacije.

Kako grad danas funkcionira bez gradonačelnika Bandića i savjetujete li se s njim?

- Grad funkcionira bez ikakvih poteškoća. Susrela sam se s gradonačelnikom za vrijeme utrke na Sljemenu i kratko porazgovarala, ali s obzirom na objektivne okolnosti u kojima se gradonačelnik nalazi, isključen je njegov utjecaj na moje odluke.

Imate li vi možda ambiciju na nekim budućim izborima kandidirati se za gradonačelnicu?

- Nemam političkih ambicija, što ne znači da nemam želju, pa i potrebu za društvenim angažmanom.

Kako vas doživljavaju građani na toj funkciji? Pitaju li za Bandića?

- Gradonačelnik i ja imamo različite temperamente i načine djelovanja, to su građani prihvatili kao činjenicu. Mene doživljavaju na drugi način, ali susreti s njima su vrlo srdačni i puni podrške. Rado sa mnom razmjenjuju ideje o poboljšanjima u mnogim područjima, od prometnih rješenja, do gospodarenja otpadom. Gradonačelniku šalju pozdrave.

Vjerujete li vi da je tu bila riječ o političkom obračunu?

- Ne bih o tome špekulirala.

Bili ste savjetnica premijerke Kosor pa vas mogu pitati kako ocjenjujete rad ove Vlade?

- Ova je Vlada imala težak zadatak kada je preuzela vlast. Od nje se očekivalo da ispravi greške prethodnih Vlada, i da provede strukturne reforme koje su one propustile provesti u bitno povoljnijim ekonomskim prilikama. U trenutku preuzimanja vlasti javnost je bila spremna na žrtvu, no sadašnja Vlada nije to iskoristila te je previše taktizirala s donošenjem teških odluka. Iako je Vlada poduzela neke dobre mjere i korake, dodatno je otežala poslovanje i umanjila spremnost na investiranje stalnim izmjenama propisa. Vlada je uložila vidljiv napor u privlačenju inozemnih ulagača, no nije tome posvetila dovoljna sredstva i ljudskih resursa pa su rezultati skromniji od mogućih.