ZAGREB - Mogao sam birati između dva rizika - ili da me zbog moje odluke Sabor smijeni ili da zbog nje eventualno završim u Remetincu. Ja sam bio skloniji smjeni - kaže glavni ravnatelj HRT-a Goran Radman pojašnjavajući zašto je Saboru odbio predati cjelovito izvješće o plaćama zaposlenika na Prisavlju. Sreli smo se dan nakon burne saborske sjednice na kojoj je dio zastupnika Radmana optužio da “krši zakon i ne poštuje Sabor“. Nije to bilo prvi put. Napali su zastupnici Radmana i kada nije htio predati imovinsku karticu tvrdeći kako nije državni dužnosnik, a prašinu u javnosti podignule su i neke od njegovih odluka, poput one o otkazima novinarkama Elizabeti Gojan i Hloverki Novak Srzić. Zapravo, otkako je postao prvi čovjek HRT-a, oko Radmana se nižu afere. On sam, pak, tvrdi drugačije.
- U ove dvije i pol godine nisam imao ni jednu aferu. Drugo je što neki to uporno pokušavaju tako prikazati - kaže.
Zbog izvješća o plaćama zaposlenika zastupnici su vas već dva puta žestoko kritizirali. Ignorirate li Sabor?
- Apsolutno ne. Sabor sam dužan poštovati i kao građanin, a ne samo kao glavni ravnatelj. No, u pravnoj smo državi i Sabor se mora ponašati u okviru zakona koje donosi. Dostavio sam Saboru izvješće primjereno njihovu zahtjevu te one informacije koje sam u sladu sa svojim zakonskim ovlastima mogao dostaviti. Stil je komentiran kao ignorantski, što mi je žao jer doista nije bilo takvih namjera. I u opetovanom zahtjevu koji nam je Sabor naknadno dostavio ponovio sam da tako formuliran zahtjev ne mogu ispuniti jer bi me to dovelo u situaciju da kršim zakone koje je taj isti Sabor donio. Zato sam ukazao na neke druge, zakonom dopuštene načine, kojima se odgovarajuće može iskazati briga Sabora za javni interes i zakonitost rada HRT-a te provjeriti eventualne sumnje u nepravilnosti. Tu je prije svega NO, koji imenuje Sabor i koji mu za svoj rad odgovara.
Ali NO trenutačno nije u funkciji jer ima samo jednog člana?
- Točno, ali ako se ne želi pričekati izbor novih članova, postoje i druge mogućnosti. Jedna je da se angažira državna revizija koja bi u tom segmentu poslovanja napravila izvanrednu reviziju ili druga, da se formira neko saborsko povjerenstvo koje bi zajedno s upravom provjerilo sve navode i potom o svojim nalazima izvijestilo Sabor.
Ipak, u Agenciji za zaštitu osobnih podataka kažu da se Saboru može podnijeti bruto iznos plaća?
- To vjerojatno ne bi bio problem, ali u zahtjevu Sabora se traže neto plaće na svim pozicijama. No, mi imamo velik broj sistematiziranih radnih pozicija koje obavlja samo jedan čovjek i bilo bi nemoguće od svih dobiti za to suglasnost ili izdvojiti njihove osobne podatke. Ja sam samo rekao da ne mogu udovoljiti tako formuliranom zaključku Sabora. I u prvom izvješću sam iznio samo one podatke za koje smo procijenili da ih možemo dati, a da ne kršimo zakon. S tim da sam svoje osobne podatke kao glavni ravnatelj dao.
I kolika je vaša plaća kao glavnog ravnatelja?
- To piše u dostavljenom izvješću i s njom je sve u redu. Moja je plaća utvrđena aktima HRT-a i mojim ugovorom o radu potpisanim još 2012. i u skladu s tim se isplaćuje. Svi koji žele znati moju plaću, mogu je na osnovi raspoloživih javnih dokumenata izračunati jednostavnom matematikom. Ali iz principijelnih razloga o tome ne želim javno govoriti jer se radi o mojim osobnim podacima. Imam i dalje namjeru braniti načelo privatnosti, pogotovo što smatram i procjenjujem da su pod krinkom tzv. interesa javnosti u tome sadržani neki drugi, prije svega politički pritisci na mene i nastojanja da ne radim na autonoman i politički neovisan način.
Na kakve pritiske mislite? Tko vrši pritisak?
- I ovim zahtjevom Sabora to je na neki način eskaliralo. Hrvatski sabor ima ovlast nad glavnim ravnateljem, imenuje ga i razrješuje, ali Sabor kao političko tijelo ne upravlja HRT-om niti njime smije upravljati. Dakle, svako nastojanje i pozivanje na javni interes kako bi se time zahtijevalo prikriveno provođenje nečije specifične političke volje nad HRT-om ja ću kao glavni ravnatelj osporavati jer smatram da će ova kuća ili biti samostalna i neovisna, ali i odgovorna u svom djelovanju, ili je neće biti. Smatram da svako pristajanje na kompromis u tom smislu može biti loše za ovu kuću, ali i za hrvatsku demokraciju. Ako je vladavina prava, onda se ona odnosi na sve podjednako. Svatko tko ima sumnju u nezakonitosti ili nepravilnosti može to prijaviti nadležnim tijelima ili sam pokrenuti odgovarajuće postupke. A ne time mahati i agresivno politički prijetiti istupanjem u javnosti, što stvara neugodan dojam pritiska. Meni se čini da je tu više riječ o jednoj vrsti političke huliganštine i svjesnog manipuliranja medijima nego o primjerenoj brizi za interes javnosti na politički kulturan način.
Jeste li spremni na to da vas Sabor razriješi ako ne podnesete detaljno izvješće?
- Kao glavni ravnatelj formulirani zaključak Sabora ne mogu ispuniti. Sabor me može razriješiti na prijedlog NO-a ili izravno kada god procijeni da su se ispunili uvjeti za to. Ako do toga dođe, nadam se samo da će to biti nekako i obrazloženo.
Zašto smatrate da kao glavni ravnatelj niste dužnosnik, imenuje vas i razrješuje Sabor, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa smatra da jeste, čak su vas kaznili s 15 tisuća kuna?
- Moguće da je to opći dojam. Može se dijelom razumjeti i Povjerenstvo koje je na takav način iščitalo svoje nadležnosti. Činjenica jest da glavnog ravnatelja HRT-a imenuje Sabor, ali ga ne imenuje kao državnog ili javnog dužnosnika, nego ga imenuje isključivo u skladu s odredbama Zakona o HRT-u koji propisuje način i kriterije za njegov izbor, uključujući i one koji su vezani za reguliranje sukoba interesa. Kad sam se javio na natječaj, ispunio sam te kriterije i prethodno uklonio sve moguće elemente koji bi se mogli protumačiti kao potencijalni sukob interesa. Onda je nakon mog izbora Povjerenstvo naknadno reklo da za glavnog ravnatelja HRT-a vrijede i neki drugi kriteriji osim onih iz natječaja, što sam ja osporavao. Ako vrijede, onda su morali u selekcijske kriterije biti ugrađeni od početka. Vjerujem da nisu bili svjesno ugrađeni jer bi bilo doista porazno za status javnog i neovisnog medija da njegov čelnik bude državni dužnosnik. To bi sugeriralo da medij nije javni, već državni, da država ima izravne ovlasti nad tom osobom, a preko njega i nad upravljanjem takvim medijem. Kad bi to bilo tako, moglo bi se tumačiti i da su svi zaposlenici javne radiotelevizije državni činovnici, pa tako i novinari HRT-a. To je protivno europskim normama za javne medije koje je Hrvatska dužna poštovati. Na žalost, Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa nije imalo razumijevanja za te nijanse. Ono me kaznilo jer sam se opirao njihovoj nadležnosti i odbio predati imovinsku karticu državnog dužnosnika.
Povjerenstvo je smatralo da ste i prekršili neke odredbe jer niste prenijeli upravljačka prava sa svoje tvrtke i niste bili prijavili svu imovinu?
- Povjerenstvo nikada nije zaključilo da sam ja u sukobu interesa, time se u javnosti također manipulira. Nakon što su se proglasili nadležnima za tumačenje pravnog statusa glavnog ravnatelja HRT-a, naložili su mi da uklonim neke zatečene statuse koji bi me mogli dovesti u potencijalni sukob interesa. Nisam imao tada drugog pravnog izbora nego se podvrgnuti njihovoj nadležnosti. Ali istovremeno sam podnio tužbu protiv te odluke pred Upravnim sudom, koja je još u tijeku, dokazujući da to postupanje Povjerenstva nije bilo zakonito i da bi bilo vrlo opasno kada bi mu se dalo za pravo tako tumačiti zakon jer bi to ugrozilo autonomiju HRT-a kao javnog medija. Za taj spor bio sam motiviran isključivo principijelnim razlozima. Dakle, nisam niti optužen, niti suđen, niti sam ikada bio u sukobu interesa.
Ravnatelj poslovanja Boris Sruk iznio je podatke u kojima tvrdi da je HRT napravio najbolji poslovni rezultat u posljednjih deset godina. Kad ste došli, dočekali su vas ogromni dugovi, više od milijardu kuna, kako ste u tako kratkom vremenu uspjeli sanirati dugove i istovremeno investirati u nove projekte i opremu?
- Svojim programom rada predložio sam Saboru tri faze razvoja HRT-a u mandatu od pet godina - od 2012. do 2017. Sada sam na sredini mandata i na sredini druge faze. Ključno je bilo izvršiti hitnu financijsku konsolidaciju, jer je HRT-u prijetio stečaj. Prva faza je završila uspješno - sada smo financijski stabilna ustanova, imamo usklađene prihode i rashode, više ne stvaramo gubitke, a dobit nam omogućuje da se gubici iz prethodnih razdoblja postupno anuliraju. Ta financijska konsolidacija imala je više elemenata - jedna je bila nagodba s državom oko razrješenja osporavanog poreznog duga koji je pojedinačno bio i najveći problem. Drugo su bila visoka i nepovoljna kreditna zaduženja koje smo uspjeli relaksirati. Nakon dugo godina počeli smo vraćati glavnice kredita, jer je HRT dugo razdoblje otplaćivao samo kamate. Treći element je naša likvidnost, koja je bila ugrožena, a danas smo u granicama normalnog financijskog poslovanja i u stanju smo uredno izvršavati sve obaveze. Napravili smo i preustroj interne organizacije te za trećinu smanjili broj rukovoditelja u ukupnom sustavu. Proizvodimo puno više nego prije, pokrenuli smo dva nova TV kanala, neke nove medijske usluge, kao što su usluge za mobilne uređaje, i to sve u okviru istih prihoda koje smo imali i ranije. To govori da smo povećali svoju efikasnost. Smanjivanje troškova, što je uvijek jedan od prvih koraka u restrukturiranju, iznimno je težak posao, a mi ga provodimo uspješno. Istovremeno, samo tako možemo omogućiti i provoditi razvojno restrukturiranje, jer drugih sredstava za to nemamo.
Rekli ste da vas je na HRT-u dočekao ogroman dug. Jeste li razmišljali o tome da podnesete kaznene prijave protiv prijašnjih uprava?
- Načelno sam rekao da mogu razumjeti sve svoje prethodnike, vjerujem da su u obavljanu poslova radili najbolje što su mogli i da su postigli neke rezultate. Zašto ti rezultati nisu bili dovoljno dobri, ne ovisi samo o njihovoj sposobnosti i stručnosti. Jako puno ovisi o okolnostima, političkoj volji, podršci i razini socijalnog dijaloga. Postojala je ranije i velika razina nesloge i nejasnih nadležnosti između tijela HRT-a - Programskog vijeća, NO-a i Uprave, i u konačnici nije se uvijek ni znalo tko za što odgovara. Ipak, za sve što ustanovim da ima elemente kaznenog djela postupam prema svojim zakonskim ovlastima. O tome redovito obavještavam nadležne organe, podnosim prijave ili odgovarajuće tužbe, a negdje predlažem razrješenja kroz razgovor ili nagodbu.
Stalno ste na meti kritika, a vi kažete da nemate ni jednu aferu. Kako onda objašnjavate žestoke napade na vas?
- Neke stvari sam očekivao, jer imam ranije iskustvo direktora televizije. Znao sam da ta pozicija s pravom izaziva interes javnosti jer je vrlo utjecajna. Razumijem i da se taj utjecaj uvijek može pokušati zloupotrebljavati, bilo od strane osobe koja je na tom mjestu ili onih koji imaju mogućnost manipulirati tom osobom. S druge strane, HRT je uvijek bio predmet interesa i zato što raspolaže velikim sredstvima - velik je broj onih koji vide HRT kao mogućnost povoljnog prihodovanja. Vjerujem da se tu i u prošlosti stvorio velik broj poslovnih sinekura, privilegiranih situacija za podobne, i da je svaka promjena na mjestu glavnog ravnatelja, koji odlučuje o tome hoće li netko dobiti posao ili ne, jako važna. I treći interesni koloplet je politički. To je utjecajno mjesto važno i za političke institucije, stranke i političare kao pojedince. Ja ne pripadam ni jednoj stranci niti imam bilo kakvih obaveza prema njima. Sa mnom nitko ne može manipulirati ili mi davati zadatke mimo onih koji su mi propisani zakonom i ovlastima.
Prozivaju li vas opravdano zbog kuma Željka Rogošića, koji je zbog falsificiranja biografije morao dati ostavku na mjesto urednika Prvog programa, a sada je opet imenovan pomoćnikom ravnatelja Saše Runjića?
- Rogošić i ja smo prijatelji i kolege s fakulteta. Zamolio me jednom davno, dok smo još bili studenti, da mu budem svjedok na vjenčanju. Ali kumstvo podrazumijeva neke druge odnose kojih nema među nama i zato to odbijam tako nazivati. Rogošić je zaposlenik HRT-a, vrijedan novinar i iskusan urednik i došao je tu znatno prije mene. Svoj posao radi dobro i ima prava kao i svi drugi zaposlenici, pa tako i pravo javljati se na natječaje. I na tadašnjem natječaju za urednika prvog kanala HTV-a njegova je prijava bila prepoznata kao kvalitetna.
Zašto je falsificirao biografiju?
- Ne bih tako nazvao ono što je isprovociralo osporavanje navoda u njegovoj biografiji. Koliko ja znam, ne radi se ni o kakvim falsifikatima, već o nekoliko nejasnih ili krivih navoda koji su se osporavali. Koliko znam, on je s tim u vezi pokrenuo privatne tužbe. Ta cijela situacija rezultirala je, nažalost, njegovom ostavkom. Njegovo tadašnje imenovanje s našim privatnim odnosom nije imalo ništa, kao što ga nema ni sada. Činjenica da ga je Saša Runjić kao ravnatelj programa nedavno odlučio uzeti za pomoćnika njegova je posve autonomna odluka. Nije ni tada ni sada izravno podređen meni i ne vidim problem.
Kad kažete da ste politički neovisni, neki se, a prije svega HDZ, ne bi složili, zvali su vas čovjekom bivšeg predsjednika Ive Josipovića?
- Zanimljivo, u posljednje vrijeme to više ne spominju, ali i dalje me očito vide važnim. Razumijem to. Pravo je opozicije da ukazuje na sve ono što može dovesti u pitanje političku neovisnost glavnog ravnatelja HRT-a. Mogu samo reći da ja nisam politički manipuliran ili pristran. Žao mi je što vidim da se u nekim našim programskim sadržajima ipak događaju političke nevjerodostojnosti koje su, želim vjerovati, većim dijelom posljedica neprofesionalnosti, a ne neke političke pristranosti.
Kako komentirate napise po nekim portalima i prozivke HSP-ova Daniela Srba da se očitujete o tome jeste li bili suradnik KOS-a?
- Tumačim ih pokušajima da se ili obezvrijedi ili do jedne mjere ograniči onaj utjecaj koji ovo mjesto ima na javnost. Čak i onda kada se za to koriste sredstva javne diskreditacije. Prvo, ja nikada u životu nisam surađivao niti bio pripadnikom bilo koje tajne službe. Ne znam kako bih u svojoj karijeri uspio postići sve ovo što sam postigao da sam se bavio i takvim aktivnostima.
Ne želim vjerovati da bi hrvatska država i njene institucije dopustile da na ovo mjesto dođe netko tko ima sumnjivu prošlost, jer bi to bio radikalan šamar demokraciji. To za mene zvuči i uvredljivo kao osobu koja je cijeli život posvetila svojoj profesiji i struci i u svemu što je radila ostavila vidljivog traga. Govoriti mi nešto tako zvuči ne samo uvredljivo, već i opasno i prijeteće. Zvuči kao poziv na odmazdu. Kao branitelj Domovinskog rata žao mi je kada pojedinci zloupotrebljavaju pristup javnosti i svoj politički utjecaj, kao što je i gospodin Srb, i daju si za pravo izgovoriti neodgovorne javne optužbe, a da ih prije ne provjere. Uostalom, ja sam zbog toga u nekim sudskim tužbama tražio i dobio pravnu zaštitu od takvih neutemeljenih optužbi.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....