PRIZNANJE ZAPOSLENIKA ZG HOLDINGA Mirko K. (39): 'Lažnu diplomu platio sam 4.000 eura'

Upoznao sam ga u parku Maksimir. Ponudio je da će mi nabaviti diplomu za 4000 eura. Djelovao je kao da to radi svaki dan, kao da mu je to posao. Bio sam budala i pristao sam - započinje svoje šokantno priznanje 39-godišnji Mirko K. (podaci u redakciji), arhivar Zagrebačkog velesajma, čija je diploma prošli tjedan završila na provjeri na Prometnom fakultetu u Zagrebu.

Među 136 diploma zaposlenika Zagrebačkog holdinga poslanih na provjeru na taj fakultet, Mirkova se zasad pokazala jedinom lažnom. Ukupno je pronađeno 17 lažnih diploma. Dodatan skandal izbio je kad je otkriveno da je u jednoj podružnici ZG Holdinga 13 radnika vraćeno na posao nakon što su dobili otkaz zbog lažnih diploma!

Čovjek koji je Mirku nabavio diplomu predstavio se kao Nikola i rekao da je tajnik Prometnog fakuleta. Tom uredno odjevenom starijem muškarcu s brkovima neprestalno je zvonio telefon.

- Sreli smo se dvaput. Prvi put kad je meni i društvu prišao u Maksimiru i drugi put, kroz nekih mjesec dana, kada mi je dao dva primjerka diplome, a ja njemu novac. Bio je kraj lipnja, a ja sam diplomu odnio na Velesajam u srpnju. Kad sam je predavao, tresle su mi se ruke - priča nam Mirko K.

Osim diplome, u cijenu je bio uračunat i upis visoke stručne spreme u radnu knjižicu. Navodno je i taj dio posla obavljen na Prometnom fakultetu.

Nitko na Velesajmu nije primijetio da je riječ o falsificiranim dokumentima.

Nikolu više nikada nije sreo, no sjeća se da ga je pitao ima li još kolega kojima treba diploma.

Nepotrebno lažirao

Osim pogrešnog urudžbenog broja i naziva usmjerenja, na diplomi koju je platio 4000 eura bio je nevješto falsificiran potpis tadašnjeg dekana Ivana Bošnjaka.

Uz to, datum na koji je izdana - 1. lipnja 2007. nije u skladu s uobičajenim datumima izdavanja jer se datumi izdvanja vežu uz promocije, u svibnju i studenome.

U nizu greškica na lažnoj kvalifikaciji bila je i jedna stilska. M.K.-ov datum rođenja ispisan je s početnom nulom, što nije praksa na originalnim ispravama.

Mirko K. je na Velesajmu zaposlen 12 godina, a apsurd je u tome što falsificirana diploma nikada nije poslužila svrsi. Naime, u doba kad ju je nabavio, u ljeto 2007., već je petu godinu radio na Velesajmu na mjestu koje zahtijeva srednju stručnu spremu. M. K. je po struci strojarski tehničar, a završio je i ispit za arhivara.

Njegov koeficijent niti nakon predaje diplome u kadrovsku službu ZV-a nije bio vezan uz lažnu visoku stručnu spremu, pa mu je kao SSS-ovcu plaća oko 5200 kuna. Lažna diploma zbog koje bi mogao ostati bez posla nikada mu, dakle, nije poslužila.

Ili, kao što potvrđuju na Velesajmu - “nije konzumirana”.

- Planirao sam napredovati i zato sam razmišljao upisati Prometni fakultet, smjer građevinarstvo. Ali, kad vam se ispred nosa stvori čovjek s pitanjem - trebate li diplomu - i tvrdi da je može nabaviti jer radi na fakultetu, nema tu puno prostora za razmišljanje. Pristao sam i sve ove godine zbog toga žalim - kaže arhivist koji ovih dana prolazi traumu i strah zbog egzistencije.

Otkrile ih greške

Na Prometnom fakultetu bili su oprezni u odgovaranju na pitanja.

Dekan Ernest Bazijanac kaže da je diploma M. K. na prvi pogled uistinu izgledala uvjerljivo, no odale su je greške, kao i činjenica da pod tim imenom nemaju osobu uvedenu u upisnik studiranja.

No, poznaju li osobu koja se predstavlja kao tajnik fakulteta?

- Ja sam tajnik fakulteta, bio sam i 2007., a ne zovem se Nikola - kaže nam Vladimir Stipetić. Tajnik je 13. godinu, no koincidencija je što se njegov prethodnik, bivši tajnik, zvao - Nikola.

- Znam samo da je čovjek umro 2002. Svašta se tu događalo, no sve je to stvar policije - zaključuje Stipetić.

Zanimljivo je da je između lažne diplome Prometnog fakulteta i one, također lažne, s Pravnoga fakulteta - savjetnice za pravne poslove Zagrebačkog holdinga Ksenije Boras, nekoliko podudarnosti.

Obje na prvi pogled u tehničkom smislu izgledaju uvjerljivo. Imaju suhi žig, urudžbeni broj, no s druge strane obje vrve sadržajnim greškama.

U slučaju falsifikata Ksenije Boras kreator je bio toliko površan da nije pogodio ime dekana.

Pisalo je, naime, Mihailo (umjesto Mihajlo) Dika, a dodatna je greška što u vrijeme kada je diploma izdana prof. Dika nije bio dekan. Uz to je diploma izdana za studij koji ne postoji niti je ikada postojao u Hrvatskoj - upravni studij VII. stupnja u trajanju od osam mjeseci.

- Ako je netko toliko organiziran da ima pristup suhome pečatu, kako to da mu se potkralo toliko gafova u tekstualnom smislu - pita tajnik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Stjepan Lice, koji je utvrdio nevjerodostojnost diplome Ksenije Boras na temelju grešaka na kopiji lažnog dokumenta.

Javna tajna

Na pitanje otkud falsifikatorima suhi žig Pravnog fakulteta moguća su dva odgovora.

Jedan je da osoba posjeduje kopiju na temelju koje je moguće izraditi uvjerljiv falsifikat suhog pečata, no takva oprema, potvrđuju pečatari, puno košta.

Druga je varijanta da je pečat “posuđen” s fakulteta.

Na Pravnom i Prometnom fakultetu tvrde da je to gotovo nemoguće.

Suhi pečat je strogo čuvan predmet i njemu na svakome fakultetu ima mogućnost pristupa jedna do dvije osobe. Konkretno, na Pravu se čuva u sefu.

- Žig se iz sefa nikada ne vadi van u prisutnosti samo jedne osobe, već moraju biti dvije. Pečat nikada ne izlazi iz dekanata - tvrdi tajnik Pravnog fakulteta Stjepan Lice.

No, vjerodostojnost diplome na temelju suhoga žiga sporna je za Josipa Kregara, profesora s Pravnog fakulteta. - Suhi pečat je klasično sredstvo zaštite koje se u moderno doba ne može shvatiti ozbiljno. Ako je suhi pečat jamstvo autentičnosti - oslobodi nas, bože! - komentira Kregar, uvjeren da bi sveučilišne diplome trebalo usavršiti u tehničkom smislu.

Nekada je, podsjeća, vjerodostojnost diplome bila i sama promocija.

- To je bio značajan događaj, studenti i profesori su se poznavali, a do danas su promocije diplomanata poput krstitki djeteta - kaže Kregar, koji problem vidi što ne postoji prava selekcija znanja, a krivac za to je inflacija visokih škola.

Pojavu lažnih diploma s Pravnog fakulteta komentira riječima - to je dokaz da smo još atraktivni.

- Unatoč svemu, diploma Pravnoga fakulteta i dalje ima statusno značenje i tražena je zbog lepeze mogućnosti zaposlenja - kaže Kregar.

No, zbog sličnosti u posljednje dvije lažne diplome, arhivarove s Velesajma i pravničine iz Holdinga, ali još nekih diploma čija je nevjeordostojnost otkrivena prijašnjih godina, na Sveučilištu se spominje organizirana mreža krivotvoritelja koja se kroz godine povezala s određenim fakultetima, odnosno zaposlenicima.

- To je svojevrsna javna tajna - kaže nam profesor koji je želio ostati anoniman i dodaje:

- U mreži, prema toj priči, sudjeluje i dio zaposlenih na Policijskoj akademiji.

- Na Prometnom fakultetu nismo uočili masovniju pojavu lažiranja diploma da bismo razmišljali o organiziranoj skupini. Godišnje otrkijemo dva do tri falsifikata, a trenutačno razmišljamo da se obratimo policiji - kaže dekan Ernest Bazijanac.

Uznemireni radnici

Zbog naloga gradonačelnika Milana Bandića da se provjere svjedodžbe i diplome svih 12.500 zaposlenih u 20 podružnica Zagrebačkog holdinga, u poduzećima poput Autobusnog kolodvora, Čistoće, Gradskih groblja, Stanogradnje, Tržnica Zagreb, Zagrebparkinga, Zagrebačkih cesta ili ZET-a osjeća se uznemirenost. Provjeravaju se čak i vozačke dozvole na temelju kojih se netko zaposlio. Provjeru će proći i svi ZET-ovi vozači tramvaja i autobusa.

- Gdje ima žita, ima i kukolja - komentira sa smiješkom jedan od 200-tinjak zaposlenika u Holdingovoj centrali.

Na prvome katu zgrade u Vukovarskoj donedavno je radila pravnica Boras, čija je lažna diploma potaknula Bandića na provjeru. Njena soba je zaključana - Boras je dala otkaz koji dan prije nego što je vijest o lažiranju diplome izašla u javnost.

Na pitanje zašto su čekali da Bandić izda nalog o provjeri diploma umjesto da ih provjeravaju prije nego što zaposle osobu, predsjednik Uprave Zagrebačkog holdinga Slobodan Ljubičić objašnjava da to nije bila obveza za trgovačka društva, već samo za gradsku, odnosno državnu upravu. No, Uprava Holdinga, potvrđuje Ljubičić, donijela je odluku da takva praksa više ne prolazi. Ubuduće će provjeravati vjerodostojnost svakog obrazovnog dokumenta prije nego što zaposle osobu.

Ipak, pričaju nam u Holdingu, teško da će se ubuduće zapošljavati novi ljudi. U tijeku je restrukturiranje, nakon čijeg bi završetka u srpnju trebalo umjesto 200-tinjak zaposlenih u centrali ostati svega njih 50 do maksimalnih 60.

Radna knjižica

- Ovo s provjerom diploma je dodatni pritisak - kažu u Holdingu.

Ipak, procijenjeno je da od 12.500 zaposlenih u njihovim podružnicama, više od 1600 (oko 13 posto) radi s neodgovarajućom stručnom spremom. Najčešće oni s SSS-om na mjestu gdje bi se trebala naći visokoobrazovana osoba.

Pomoćnik predsjednika Uprave za pravne poslove Holdinga Pero Kovačević zato se ne libi reći kako je očito da u Holdingu imaju problema s diplomama.

- Želimo biti transparentni jer vani je puno mladih osoba s visokom stručnom spremom koje nemaju posao - kaže Kovačević.

Prva rečenica koju je izgovorio kad smo ušli u njegov ured ipak je bila: “Kako je osoba zaposlena u Predsjedničkim dvorima ili ona u vrhu HDZ-a mogla proći sigurnosnu provjeru a ima lažnu diplomu?”

Kovačević se prisjeća kako je nekada pojava krivotvorenja išla sasvim drugim putem. Nekada se davao novac za upis nepostojeće stručne spreme u radnu knjižicu. Sada je to daleko sofisticiranije, kaže Kovačević, spominjući ponovo suhi žig...

Nova uprava Holdinga stupila je na dužnost 1. srpnja prošle godine, a otad imaju popriličnih problema zbog 14 zaposlenika Vodoopskrbe i odvodnje koje je bivši direktor VIO-a Davor Poljak nanovo angažirao na poslovima niže stručne spreme, a nakon što su uhvaćeni s lažnim diplomama. Prethodno je VIO s njima sklopio sporazum o prestanku ugovora o radu, umjesto da im je uručio izvanredni ili redovni otkaza. Dijelu njih angažman preko agencije za zapošljavanje istekao je jučer, 31. ožujka.

Relativna zastara

- Zbog tog smo slučaja donijeli zabranu zapošljavanja i angažmana radnika preko agencije za privremeno zapošljavanje za koje je poslodavac utvrdio da su krivotvorene isprave upotrijebili kao prave - kaže Kovačević.

Sud je u međuvremenu u slučaju VIO donio tri presude s uvjetnom kaznom zatvora od 6 i 8 mjeseci, ali i jedno rješenje kojim se odbacuje kaznena prijava zbog nastupa relativne zastare kaznenog progorna jer je prošlo pet godina od posljednje uporabe krivotvorene svjedodžbe. Upravo zbog te klauzule moguće je da osobe otkrivene s lažnim diplomama poput M. K. ili Boras prođu bez kaznene prijave.

Grijeh nastavnika

Za rektora Sveučilišta u Zagrebu Aleksu Bjeliša bilo bi logično da svaki poslodavac provjeri diplomu prije nego što se odluči na zapošljavanje kadra.

No, kada je riječ o plagijatima diplomskih radova koji su preduvjet za dobivanje diplome, Bjeliš prvenstveno krivca vidi unutar fakulteta, odnosno akademije.

- Svaki mentor mora voditi računa o vjerodostojnosti rada, on je taj koji treba spriječiti falsifikat. Tu je velika odgovornost na profesorima. Naprosto moraju upozoriti studenta i rezolutno reagirati, jer za njih nema opravdanja. Grijeh nastavnika tu je sigurno daleko veći od grijeha studenta koji je prepisivao rad i predstavio ga kao svoj - kaže rektor Bjeliš.