Predsjednik Uprave Hypo banke: Ne bojim se Sanaderova svjedočenja!

Gottwald Kranebitter je bankar. To znači da je ugodan sugovornik, ali i da oprezno važe svaku izgovorenu rečenicu. On zna da krivo protumačena misao može donijeti golemu štetu. Istodobno, posve je svjestan da upravlja bankom koja vuče repove prošlosti. Funkciju prvog čovjeka Hypo grupe preuzeo je krajem ožujka prošle godine kada je pod još nerazjašnjenim ookolnostima morao otići dotadašnji šef i manjinski suvlasnik Tilo Berlin, nakon čega je banka nacionalizirana.

Austrijski mediji, a njih citira i Financial Times, afere koje se vežu uz Hypo čvrsto povezuju s Hrvatskom. Da ste hrvatski građanin, ne biste li se bojali novac povjeriti banci o kojoj se tako piše u matičnoj državi?

- Vrlo je važno povući oštru liniju između prošlosti i sadašnjosti, i mi smo to uspješno odradili. Dokaz tome je i jasna distinkcija koju naši klijenti primjećuju između starog i novog Hypa te činjenica da Hypo danas ponovno raste. Hypo u Hrvatskoj se uspješno razvija, stječe tržišni udjel kako u imovini, tako i u depozitima i broju klijenata. To ne bi bilo moguće bez povjerenja klijenata, koje se temelji na jasnom odmaku od prošlosti. Poslovi iz prošlosti, koji su danas predmet istraga, moraju se raščistiti, oni se moraju istražiti, ali oni ni u kojem dijelu nisu povezanu s našim današnjim poslovanjem i našim današnjim menadžmentom.

Žestoko ću se usprotiviti svakome tko pokuša povezati i krivo prezentirati prošlost i sadašnjost banke. Tijekom posljednjih 14 mjeseci banka je dobila najviše ocjene regulatora i decision makera, a vjerujem da su i klijenti zadovoljni. Takva predodžba o banci očita je i u brojkama. U Hrvatskoj smo profitabilni, unatoč izazovnom ekonomskom okruženju.

Znači li to da po povratku Ive Sanadera u Hrvatsku ne očekujete nijedan iskaz u istrazi koji bi se mogao odnositi na nekoga ili na nešto što je povezano s današnjim radom banke u Hrvatskoj?

- Osobno jamčim da se sve transakcije, koje su predmet istrage u ovom kontekstu, tiču razdoblja prije nego što je banku preuzela nova uprava te prije restrukturiranja Grupe.

U kojoj mjeri banka trpi posljedice sudskih procesa i istraga koje su povezane s njezinim poslovanjem u prošlosti?

- U potpunosti surađujem s istražiteljima i u svakom pogledu brzo ispunjavamo sve zahtjeve za suradnjom. Štoviše, uložili smo značajna financijska i kadrovska sredstva i naporno radimo kako bismo pridonijeli uspjehu istraga. Čist i potpun odmak od prošlosti ključan je za naš novi Hypo, i to ne samo u komercijalnom pogledu. Istodobno banka nije ni tužitelj niti sud. Naša je uloga otvoriti sve knjige te omogućiti svim istražnim organima pristup svim informacijama kojima raspolažemo. Potpuno mi je razumljivo da mnogi žele da se taj proces odvija brže, ali moramo svi razumjeti da se istraga odnosi na višegodišnje razdoblje i u mnogo zemalja. Zbog toga je pregled podataka velik posao i zato je ovdje riječ o procesu koji traži vremena. S time da vas uvjeravam kako naša banka čini sve što može u podršci istražiteljima te ćemo nastaviti davati svoj doprinos do kraja istrage. Vjerujem da naši klijenti prepoznaju naš trud i zato nam daju svoje povjerenje, a što je vidljivo iz rasta brojnih segmenata našeg poslovanja, posebno u Hrvatskoj.

HAAB je bio prva banka koja je krenula s kreditima u švicarskom franku. Kako se nosite s potencijalno lošim kreditima?

- Svjesni smo briga i teškoća koje trenutačna situacija nosi sa sobom i s kojima se suočavaju mnoga domaćinstva i tvrtke te svojim klijentima pokušavamo pomoći s nizom mjera koje uključuju niže kamatne stope, dulji rok otplate, moratorij na otplatu te besplatnu konverziju devizne klauzule. U skladu s aktualnom regulativom, ti proizvodi više nigdje nisu ni u ponudi.

Nije li problem u prvom redu slabljenje eura?

- Da. U trenutku kada su krediti u stranoj valuti bili ponuđeni na tržištu, činili su se kao dobra prilika za klijente jer je bilo moguće podići kredit uz niže kamatne stope. Međutim, danas su svi, kako banke tako i klijenti, svjesni da u ovakvim transakcijama uvijek postoji određena doza rizika. Osobno pozdravljam ovakvu svijest jer će voditi smanjenju spekulativnog elementa i prihvaćanju zdravijih tržišnih principa.

Banka je u prošlosti bila snažno uključena u hrvatsko tržište nekretnina. Koliko vas to opterećuje?

- I danas smo vlasnici mngih nekretnina, što je dobrim dijelom naslijeđe investicijske strategije u prošlosti i rezultat defaulta kredita. S obzirom na to da smo fokusirani na matično poslovanje banke, namjera nam je prodati nekretnine na način kojim ćemo najbolje sačuvati uloženi kapital.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg