Teške riječi koje posljednjih dana razmjenjuju predsjednik HDZ-a i prvi potpredsjednik Vlade Tomislav Karamarko i ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić samo su vrh ledenog brijega. Polemika oko (ne)ostanka na funkciji glavnog ravnatelja policije Vlade Dominića, a do jučer i šefa Policijskog nacionalnog ureda za sprečavanje korupcije i organiziranog kriminala (PNUSKOK) Marija Bertine u pozadini ima dvije razine ozbiljnog sukoba koji se već dugo valja između Domoljubne koalicije i Mosta.
Prva je potpuno političke prirode i tiče se sporazuma o suradnji u obnašanju vlasti između Mosta i Domoljubne koalicije. Tu je riječ o podjeli resora i borbi za kontrolom i upravljanjem cijelim represivnim sustavom, a ne samo policijom, i praktično nema nikakve veze s osobom ministra policije Orepićem. Druga razina sukoba je personalna i odvija se na relaciji Karamarko - Orepić, a korijene vuče još iz vremena kada nitko nije ni sanjao da će Most na izborima požnjeti takav uspjeh da će biti nezaobilazan faktor u formiranju Vlade, a da će Orepić postati ministar.
Skriveni motivi
Interes za preuzimanje policije i tajnih službi Most je iskazao vrlo brzo nakon ulaska u pregovore o formiranju nove Vlade. U prvi mah su govorili kako ih zanimaju isključivo reforme, da bi se iznenada obznanilo kako ih u jednakoj mjeri zanima i cijeli represivni aparat. Ni jedan od čelnih ljudi Mosta nikad nije uspio do kraja objasniti motiv za preuzimanje vlasti nad ovim sustavom, ali se pokazalo da je on vrlo snažan. Glasnogovornik Mosta iz vremena pregovora Nikola Grmoja najprije je počeo prozivati policiju, tvrdeći da se njihova čelnika Božu Petrova nazakonito prati i prisluškuje. Spominjale su se prijetnje čelnicima Mosta, fizički napadi, čak i nasrtaj automobilom na Ivana Kovačića. Kao glavnog krivca apostrofirao je PNUSKOK, rekavši da vodi političku operaciju koja nije nigdje zavedena. Ni mjesec dana nakon toga osvanuo je zahtjev Mosta za upravljanjem policijom i tajnim službama.
“Ako ćemo se voditi iskustvom koje imamo i onim što su radili HDZ i SDP, ta iskustva nisu baš najbolja. Mislimo da građani očekuju nekog neovisnog, tko neće gledati tko je kakvog stranačkog dresa, tko neće biti selektivan u tome”, obrazlagao je Grmoja. Optužbe o praćenjima i prisluškivanjima nisu se potvrdile, USKOK je utvrdio da ih nema, ali je Mostov zahtjev za obavještajnim službama, policijom i pravosuđem ostao.
- Izričito su tražili MUP i za njih tu nije bilo kompromisa. Budući da smo dogovorili da Božo Petrov bude premijer, ukazivali smo da to znači potpunu koncentraciju tog segmenta vlasti u njihovim rukama, no prigovor su odbacili. Na kraju smo pristali na taj zahtjev - rekao je jedan od vodećih SDP-ovaca koji je neposredno sudjelovao u pregovorima s Mostom o formiranju nove Vlade te napomenuo da nikada nisu do kraja objasnili zašto toliko žele policiju i službe.
Kako se upleo Petrov
Iste zahtjeve Most je iznio i pred Domoljubnu koaliciju. Isprva se činilo da su s HDZ-om lošije prošli po tom pitanju jer će Karamarko kao prvi potpredsjednik Vlade zadužen za nacionalnu sigurnost imati kontrolu nad tajnim službama, dok Mostu ostaje samo MUP. Vrlo brzo se pokazalo da nije baš tako. Kad je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović potpisala smjenu ravnatelja SOA-e, premijer Tihomir Orešković odbio je supotpisati dokument, a u slučaj se odmah upleo Petrov. Otišao je kod Lozančića i osobno preispitivao razloge za njegovu smjenu. Na čuđenje zašto se upustio u temu za koju nije nadležan, jednom je prilikom novinarima objasnio da je u sklopu pregovora s HDZ-om postignut sporazum da će se promijeniti Zakon o sigurnosno-obavještajnom sustavu, i to tako da dva potpredsjednika Vlade budu zadužena na nacionalnu sigurnost. To praktično znači da bi zajedno s Karamarkom trebao biti član Vijeća za nacionalnu sigurnost i dijeliti s njim funkciju predsjednika Savjeta za koordinaciju sigurnosno-obavještajnih službi. Doda li se tome da su u Vijeću za nacionalnu sigurnost od četiri ministra od kojih su dva HDZ-ova, a dva iz kvote Mosta, vidi se da su uloge u obavještajnom sustavu potpuno podijeljene.
O tome kakav je koalicijski sporazum razgovarali smo i s osobom bliskom Karamarku, no dobili smo odgovor da nije dogovoreno ništa fiksno, nego samo to da ministar unutarnjih poslova dolazi iz Mosta, a da će mu zamjenik biti iz HDZ-a. Tema podjele uloga u obavještajnom sustavu još se nije otvorila, no može se očekivati da će i ona doći na dnevni red, i to vjerojatno nakon što se napokon riješi pitanje Lozančića. Sudeći prema dosadašnjim odnosima, mogla bi isplivati već na imenu novog ravnatelja SOA-e.
Kada je riječ o MUP-u, naš sugovornik kaže da oko policijskih kadrova koji su u mandatu prošle Vlade radili nezakonito i pogodovali SDP-u, a tu je prije svega riječ o prije neki dan smijenjenom šefu PNUSKOK-a Mariju Bertini i glavnom ravnatelju policije Vladi Dominiću, Karamarko nema kompromisa.
Opiranje smjenama
Oni, kategoričan je, ne mogu ostati na rukovodećim funkcijama, a predsjednika HDZ-a pritom ne zanima brine li se Most da će biti optužen za smjene po političkom ključu.
- Ti ljudi su odgovorni za nezakonita praćenja glavnog tajnika HDZ-a Milijana Brkića i Karamarka, za izlistavanje njihovih telefonskih poziva, ali i za kriminalističko istraživanje gradonačelnice Knina Josipe Rimac. U tome su sudjelovale Kobre, a najviše PNUSKOK - kaže osoba bliska Karamarku. Navodi kako Orepić sve to zna, da je na to bio više puta upozoravan, ali ne reagira.
Tri parametra
- Nitko ne sumnja u Orepića, ali njegova pasivnost toliko dugo traje i toliko je uporna da se nameće pitanje ima li neki skriveni razlog zbog kojega se opire smjenama. Ne vjerujemo da je razlog neki njegov interes, ali već počinje izazivati sumnju - tvrdi izvor blizak šefu HDZ-a. Na pitanje hoće li Karamarko utjecati na imenovanje novih ljudi koji bi trebali preuzeti funkcije šefa PNUSKOK-a i glavnog ravnatelja policije, odgovara da mu nije ni na kraj pameti utjecati na to koga će Orepić imenovati, već samo želi da dođu profesionalci.
- Naravno, ako predloži kadar za koji će postojati indicije da su također bili uključeni u nezakoniti rad zbog političkih obračuna, onda će takva imenovanja spriječiti - kaže naš sugovornik.
Izvori koji su bliski drugoj strani, ministru policije Orepiću navode da će promjene u rukovodećem sastavu uslijediti, ali će one biti posljedica preustroja na kojemu se već naveliko radi. Prvi obrisi, a time i kadrovske smjene, trebali bi se znati već nakon uskrsnih praznika. Prije nego što počne s rošadama na šefovskim pozicijama, Orepić namjerava promijeniti kriterije za pojedine rukovodeće pozicije. Njemu je, kako nam prenosi osoba iz policije koja je dobro upoznata s njegovim planovima, nedopustivo da u ovome času u MUP-u ima 109 policajaca koji zadovoljavaju uvjete za glavnog ravnatelja policije. Ministar smatra i da ima previše ustrojstvenih jedinica u policiji što generira previše šefova i smanjuje efikasnost cijelog sustava. Stoga bi se trebalo zahvatiti i u njih, a za određivanje kriterija uzet će se tri parametra.
To su prostor, broj stanovnika koji je na njemu i događaji koji su bitni za postupanje policije. Kad se oni proanaliziraju, vidjet će se trebaju li Hrvatskoj sve policijske uprave koje postoje i na području svake od njih toliko policijskih postaja. Sa svojim namjerama Orepić je upoznao sindikate, a iz njegova tima najavljuju da će u preustroju policije biti potpuno transparentan, da će tražiti podršku javnosti, ali i konsenzus svih političkih stranaka. Cilj mu je dati tom projektu širi društveni aspekt, dati stručnjacima, političkim strankama i javnosti da sudjeluju u njegovu stvaranju jer je to jedini način da ga kasnije doživljavaju kao svoj.
No, kako se koplja između njega i Karamarka ne lome radi preustroja, nego radi kadrovske politike, zanimalo nas je je li ministar policije išta poduzeo u vezi s optužbama da se u mandatu njegova prethodnika sustav koristio za političke obračune unutar SDP-a, ali i za nelegalnu “obradu” političkih suparnika. Odgovor koji smo dobili glasi da su otvorene interne istrage, ali da ni jedna od njih dosad nije pokazala da su pod obradom bili Karamarko i Brkić, ali ni da su na meti bili Božo Petrov i Nikola Grmoja. Najviše elemenata koji upućuju na korištenje PNUSKOK-a u političke svrhe moglo bi se naći u slučaju bivšeg ministra financija Slavka Linića koji je obrađivan zbog navodnog pranja novca. Tim prije što se bez suradnje s Državnim odvjetništvom u provjeravanje Linića uključio Ured za sprečavanje pranja novca i FBI. Ministra Orepića, međutim, od svega najviše zanima kako informacije iz policije cure u medije, ali i u ruke političara. Osoba iz njegova tima kaže kako inzistira da se to istraži i da se slavine iz kojih curi zatvore.
Kriza povjerenja
Evidentno je, posebno nakon javnih polemika o tome tko je glavni u MUP-u, da li Orepić kao resorni ministar ili Karamarko kao prvi potpredsjednik Vlade, da predsjednik HDZ-a nema povjerenje u ministra policije. Dio medija je još prilikom sastavljanja nove Vlade navodio kako je bilo najviše prijepora upravo oko Orepića, a da je glavni protivnik njegovu dolasku na čelo MUP-a bio Milijan Brkić. Navodno je na kraju Karamarko prelomio i popustio. Izvor blizak Orepiću smatra da je korijen toga pokušaj gradnje termoelektrane u Pločama.
Kao predsjednik Udruge građana Škanj Orepić se godinama borio protiv gradnje TE, sve dok početkom prošle godine građani nisu na referendumu odbili taj projekt. Tim svojm angažmanom sadašnji se ministar otvoreno sukobio s direktorom tvrtke Luka Ploče energija d.o.o. Josipom Jurčevićem, koji je vrlo blizak s Karamarkom, ali i glavnim tajnikom HDZ-a Brkićem. Veza između Jurčevića i Karamarka datira iz vremena kada je aktualni šef HDZ-a bio ravnatelj Sigurnosno-obavještajne agencije. Tada je Jurčević bio šef kadrovske službe u SOA-i, a tijekom njegova su mandata vršena primanja u službu koja su kasnije osporavana jer se pojedini ljudi nisu zadržavali u SOA-i nego su se odmah premještali u druge državne službe, čime se izbjegavala zabrana novih zapošljavanja.
Tijekom kampanje protiv granje TE Ploče Orepić se zamjerio svim lokalnim moćnicima, a direktor Luke Ploče Ivan Pavlović tužio ga je za sramoćenje i dobio presudu u prvome stupnju. Povod je bio Orepićev članak u kojem je Pavlovića optužio da širi strah među radnicima, da kontrolira gradsko vijeće, gradonačelnika, dožupanicu te udruge koje djeluju na području Ploča. Napisao je da mu je profit imperativ i izbor te da je zbog toga u koliziji s lokalnim stanovništvom i njihovim sustavom vrijednosti te da je to razlog zbog kojega je zajedno s Jurčevićem kojega je označio kao njegovog nalogodavca i drugima fanatično zastupao gradnju termoelektrane.
Orepićevo zaleđe
Dok se zbog otpora gradnji TE Ploče ozbiljno sukobio s Karmarkovim prijateljem, Orepić se na istoj stvari upoznao i zbližio s čelnikom Mosta Božom Petrovim. Kad je Most došao u poziciju da sudjeluje u sastavljanju Vlade, Petrov je bio taj koji je u Orepiću prepoznao osobu koja bi mogla voditi MUP i ponudio mu to mjesto. Prema onome što su naši sugovornici čuli od ministra, Petrov mu je navodno rekao da od njega očekuje da MUP bude neovisan i da radi nepristrano. Čelnik Mosta se ne uključuje u javna prepucavanja između Karamarka i svog ministra, no navodno Orepić ima njegovu punu podršku.
Još čvršću podršku Tomislava Karamarka ima Davor Blažević Tigar koji je na posljednjoj sjednici Vlade imenovan zamjenikom ministra unutarnjih poslova. Sugovornik blizak Karamarku kaže da je Tigar izabran na tu dužnost zato što je profesionalac koji ima jasne stavove i svoje čvrsto “ja”.
- Bilo je jasno da će mu se imputirati bliskost s bivšim premijerom Ivom Sanaderom, no Blažević će vrlo brzo pokazati kako će raditi i da zna svoj posao - zaključio je naš sugovornik.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....