OraH IZRADIO NACRT LGBT ZAKONA Stručni tim za brzu promjenu spola te osnivanje centra za LGBT osobe

Prijedlog politike za unapređenje prava LGBT osoba, novi dokument ORaH-a, koji će biti predstavljen 14. listopada, već je privukao veliku pozornost medija. Lezbijke, gayevi, biseksualne i transsekusalne/transrodne osobe, od kojih su mnoge sudjelovale u njegovu koncipiranju, u internom žargonu ironično su ga prozvale “Pederska politika”.

Tema o zakonskom položaju osoba manjinske spolne orijentacije intrigantna je za hrvatsku javnost u godini u kojoj je prvo na referendumu izglasano da brak ostaje zajednica muškarca i žene, a onda donesen zakon o tzv. registriranom partnerstvu za istospolne parove. Ne iznenađuje što je upravo stranka Mirele Holy, inače aktualne nositeljice titule Homofrendice godine, preuzela inicijativu prijedlogom za detaljnu zakonsku regulativu. No, u ORaH-u kažu da treba naglasiti kako su svjesni da unaprijeđenje prava LGBT osoba ne donosi brze i jeftine političke bodove jer je više onih koji će zbog takvog programa na parlamentarnim izborima za nešto više od godinu dana glasati za konzervativnije stranke, od osoba drugačije seksualne orjentacije i dijela biračkog tijela koje im daje podršku. Ako se to uopće može nazvati kalkulacijuom, napominju, ona je u dugoročnom pogledu u budućnost, kada se nitko neće morati deklarirati i ako to našoj djeci prestane biti ‘tema’

Autorica Galeković

Profesorica na zagrebačkom Fakultetu političkih znanosti dr. sc Nataša Beširević, inače predsjednica Foruma za društvenu pravdu i ljudska prava unutar kojeg je nastala ova i još 20-ak politika, slikovito je objasnila kako je prijedlog politike za unaprijeđenje LGBT osoba, koje je napisala voditeljica projekata pri Centru za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu mr. Sanja Galeković, sastavljena kako bi ljudi drugačije seksualne orijentacije zapravo imali samo jednakost i život u miru, kao i standardna većina. Prijedlog Politike za unapređenje prava LGBT osoba sastavile su u tom duhu.

- Do ključnih točaka nacrta došli smo saslušavši brojna svjedočanstva pripadnika LBGT zajednice koji su bili žrtve nerazumijevanja okoline. Kad čuje kakve su traume doživjeli, nitko pošten, moralan i etičan ne može okrenuti glavu i ponašati se kao da se ništa ne događa. Ako su lezbijski par istukli i pokušali silovati usred lokala, a policija na kraju upita djevojke žele li tužiti napadače jer su im slomili naočale, onda je situacija zabrinjavajuća - kaže dr. Beširević.

Prema istraživanju Europske agencije za temeljna ljudska prava iz 2013. godine, 59% LGBT osoba u EU doživjelo je nasilje zbog svog rodnog identiteta, a Hrvatska je zauzela drugo mjesto na europskoj ljestvici po broju LGBT žrtava diskriminacije. Položaj LGBT osoba u Hrvatskoj je pod utjecajem dominantne društvene percepcije da samo njihovo postojanje predstavlja kršenje morala i kršćanskih vrijednosti. Premda se u proteklih deset godina na zakonodavnoj razini dogodila velika prekretnica za LGBT zajednicu, provedba zakona koji im poboljšavaju položaj uvelike je otežana diskriminatornim postupanjem državnih institucija u pojedinim slučajevima. Zločini iz mržnje usmjereni prema LGBT osobama još se ne prepoznaju kao društveni problem, što dovodi do povećanja tolerancije na diskriminatorna ponašanja i nerazumijevanja situacije u kojoj se LGBT zajednica nalazi. Prema istraživanju Agencije Puls iz 2007. godine, 49% ispitanika odgovorilo je da bi homoseksualnim osobama trebalo zabraniti rad u javnim službama, a 67% ispitanika izjavilo je da bi im trebalo zabraniti rad s djecom u obrazovnom sustavu. Samo 28% ispitanika nije pokazalo negativne stavove prema LGBT osobama.

“To je porazna statistika”, kaže dr. Beširević.

Izloženi nasilju

U životu LGBT osoba vrlo se često događa da ih okolina odbaci. Kao i druge marginalizirane grupe, ti su ljudi izloženi zlostavljanju i nasilju te diskriminaciji na područjima kao što su zapošljavanje, stanovanje, obrazovanje... Štoviše, i neki zakoni pridonijeli su njihovu diskriminiranju tako što su propuštali zaštititi njihova temeljna ljudska prava.

Po mišljenju dr. Beširević, reforma javne uprave te racionalizacija državnog sustava za zaštitu ljudskih prava mora osigurati dodatna sredstva za unapređenje institucionalnog i legislativnog okvira za zaštitu ljudskih prava. Mjerodavne institucije imat će na raspolaganju strukturne fondove EU kojima su radne skupine već definirale prioritete u području zaštite LGBT prava. Financijska sredstva namijenjena sustavu zaštite ljudskih prava nipošto se ne bi smjela smanjivati.

Postizanjem sinergije između projekata koje provode organizacije civilnog društva može se djelovati na povećanje vidljivosti problema LGBT osoba. Također, može se iskoristiti potencijal centara znanja (think thankova) i akademske zajednice za edukaciju djelatnika državnih i javnih institucija, te na taj način uštedama raditi na ostvarenju nekih od ciljeva. Umrežavanje akademskog sektora, centara znanja civilnog društva i institucija trebalo bi uroditi zajedničkom inicijativom koja se ne ograničava na nacionalnu nego i na međunarodnu razinu.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg