NOVI TURISTIČKI TRENDOVI Hipsterske oaze na rubu grada su nova šansa za Europu

Otkazani britanski letovi zbog pada ruskog zrakoplova s turistima koji su se vraćali s odmora iz popularnog egipatskog ljetovališta Sharm el-Sheikh dokazali su procjene da je strah od terorizma i nesigurnosti na odmoru jedan od najvećih izazova globalnog turizma. Egipat već osjeća ozbiljne posljedice, bez obzira na to što od trenutka pada zrakoplova na Sinaju uporno ponavljaju da istraga još uvijek traje.

Tunis i Turska već zbrajaju ovogodišnje gubitke u turističkom sektoru jer su mnogi zbog nesigurnosti odustali od putovanja u te zemlje. Procjenjuje se da je samo Antalija ove godine izgubila oko pet milijardi eura prihoda od turizma. Svijetom će i ove godine putovati više od 1,1 milijarde turista, a na World Travel Marketu, koji je ovaj tjedan u Londonu okupio svjetsku turističku industriju, pokazalo se da će sigurnost biti među prioritetima kod odluke gdje putovati i putovati li uopće. Uz sigurnost, cijena i vremenska prognoza ostaju glavni kriteriji pri odabiru odmora, ali analiza koju je WTM objavio u suradnji s Euromonitorom pokazuje da turizam ovisi o još mnogim stvarima i da je riječ o uzbudljivom biznisu.

Nastavak rasta

Ekonomski rast još je uvijek upitan na mnogim tržištima, geopolitička nesigurnost ruši i ponudu i potražnju na Bliskom istoku, sjevernoj Africi, Rusiji i Ukrajini. Potencijalni rast kamata u SAD-u, volatilnost cijena nafte i kriza u eurozoni ukazuju na to da je situacija na mnogim tržištima neizvjesna. Unatoč svemu, očekuje se da će se prošlogodišnji rast broja turista od 4,3 posto na 1,1 milijardu ljudi koji su putovali svijetom, ove godine nastaviti rastom od 3,7 posto. Turizam je unatoč svim izazovima jedna od najznačajnijih i najpropulzivnijih grana gospodarstva, koja nosi oko 10 posto ukupnog društvenog proizvoda u svijetu. Zato turistički biznis i iduće godine globalno očekuje rast.

- Pravila igre su se promijenila i potrošač je taj koji zapovijeda - poručio je Taleb Rifai, glavni tajnik Svjetske turističke organizacije u Londonu.

Razvoj tehnologija već je doveo do toga da svi oni koji imaju neki turistički proizvod mogu doprijeti do potrošača. Danas potrošači imaju pristup većem broju informacija, veći izbor i više prilika da iskažu svoje mišljenje. Mogu pokopati one koji ne rade dobro ili, pak, biti najveći ambasadori za destinacije i one koji u turizmu rade odlično.

Big data

- U tom kontekstu brendiranje je zahtjevnije nego ikada i destinacije i brendovi se tome moraju prilagoditi. Nije dovoljno reći da ste dobri, morate biti dobri - ističe Rifai.

Ako je to već danas problem mnogima, loša je vijest da će se situacija dodatno zakomplicirati. Analiza WTM-a i Euromonitora pokazuje da će tehnologija i dalje ostati jedan od glavnih pokretača novih trendova u industriji. I na ovogodišnjem WTM-u u Londonu tehnologija je bila o fokusu, bilo da je riječ o startupima koji tek traže svoje mjesto pod suncem, ili o velikim igračima kao što je TripAdvisor koji jednostavno ne staju. TripAdvisor je u SAD-a i Velikoj Britaniji uveo uslugu direktnog bukinga hotela, i jasno je da velikim koracima kreću i na ostala tržišta.

Lee McCabe, globalni voditelj sektora putovanja Facebooka, u Londonu je poručio da je u svijetu dvije milijarde pametnih telefona. Iako je cijeli svijet na pametnim telefonima, Mccabe upozorava da potrošači ne žele gubiti vrijeme na čitanje dugih priča. S potrošačem u fokusu, analitičari Euromonitora uvode novi termin travel 3.0.

Pametne tehnologije transformiraju cijelu turističku industriju prema personaliziranom pristupu i uslugama koje bi turistima trebale omogućiti ugodno i jedinstveno iskustvo prema njegovim osobnim preferencijama. Online kanali nezaustavljivo rastu, ali pametni telefoni su okidač nevjerojatnog rasta big data analiza, koje omogućuju personalizirana rješenja. Podatke o potrošačima koje već naveliko koriste banke i trgovci, igračima u turističkom sektoru omogućuju da kupcu ponude točno ono što želi. Najveći rast takvih usluga tek se očekuje. Mobilni kanali lani su dosegnuli 96 milijardi dolara, odnosno 12,5 posto globalne online prodaje u industriji putovanja. Potrošači danas pomoću pametnih telefona bukiraju hotele, avioletove i ostale turističke proizvode i usluge. Sada je cilj da im svi oni koji zarađuju u lancu turističkih proizvoda i usluga ponude točno ono što žele, i to u pravom trenutku.

- U tehnologiji vidimo snažan pomak prema personalizaciji, naročito u mobilnim tehnologijama. Brendovi u industriji putovanja mogu biti u kontaktu s potrošačima prije, tijekom i nakon njihovog putovanja. Cijeli proces ide prema jedan na jedan marketingu. Brendovi će komunicirati s potrošačima direktno tijekom odmora i nuditi im usluge kao što je odlazak u lokalni restoran - pojašnjava Caroline Bremner, voditeljica sektora putovanja Euromonitora International.

Zahvaljujući mobilnoj tehnologiji i big data analizama, turističke kompanije moći će potrošačima ponuditi konkretne proizvode i usluge na mjestu odmora. Te će preporuke biti u potpunosti personalizirane. Cilj je jednostavno znati što turist želi i prije nego što je on toga svjestan.

Nathalie Hunt iz Googlea zaključuje da kompanije jednostavno moraju poznavati svoje kupce, iskoristiti prave podatke u pravom trenutku i ponuditi pravu uslugu. Veliki igrači kao što su Booking.com i Expedia već rade na tome da prema preferencijama potrošača direktno nude usluge i povećaju promet, a očekuje se da će vrlo brzo ponuditi personaliziranu uslugu preko pametnih telefona. Tehnologija je već omogućila rast velikih online igrača u industriji putovanja, naročito kad je riječ o ekonomiji dijeljenja. Najbolji su primjer Airbnb, koji je dosegnuo vrijednost od 25 milijardi dolara, te Uber koji je premašio vrijednost od 50 milijardi dolara.

Dolaze Kinezi

- Njihovim ulaskom na tržište najveći su pritisak doživjeli hoteli te ostali proizvodi i usluge u srednjem rangu cijena. Međutim, na kraju dana ti brendovi slabe lojalnost i između luksuznih hotela i potrošača - procjenjuje Caroline Bremner.

Ekonomija dijeljenja globalni je fenomen, ali borba na pojedinim, uglavnom velikim tržištima, posebno je zanimljiva. U Kinu su, primjerice, ušli veliki igrači kao što su Uber i Airbnb, ali su izrasli i jaki lokalni igrači kao što su Weibo, WeChat i Tujia, pa je tržišna utakmica sada neumoljiva. Istovremeno, upravo će rastuća srednja klasa u Kini narednih godina biti među pokretačima sve veće potražnje jer je riječ o populaciji koja želi putovati.

Unatoč nedavnom usporavanju u Kini, očekuje se značajan rast broja kineskih turista. Samo lani svijetom ih je putovalo 84 milijuna. Kina je već danas druga najveća turistička ekonomija, iza SAD-a; procjenjuje se da će do 2025. godine dosegnuti udio od 10,3 posto u kineskom BDP-u. S rastom turističkog potencijala, možda upravo Kina preuzme novi trend koji na svjetsku turističku scenu sada stiže iz Amerike. Nakon što se prilika za napredak i uspon na društvenoj ljestvici za mnoge u toj zemlji pretvorila u prekovremeni rad, gotovo bez dana godišnjeg odmora, analiza Euromonitora pokazuje da na scenu stupa nova definicija američkog sna. Lani čak 13 posto Amerikanaca uopće nije otišlo na odmor, a 40 posto nije iskoristilo cijeli godišnji. Ne čudi stoga da svaki drugi Amerikanac misli da je na neki način uskraćen, kad je riječ o njegovom godišnjem odmoru. SAD, kao i u ostalim radničkim pravima, po zajamčenom plaćenom godišnjem odmoru značajno zaostaje za Europom. Vodeće kompanije, prije svega u tehnološkom sektoru, to su uvidjele i počele nagrađivati svoje zaposlenike neograničenim godišnjim odmorom. Novi američki san, prema istraživanju Euromonitora, svojim je zaposlenicima zasad osiguralo oko jedan posto kompanija, među kojima su Netflix, Evernote, Gravity Payments i Virgin Group u svojim uredima u Londonu, Ženevi i New Yorku.

Smanjenje stresa

- Neke kompanije nude svojim zaposlenicima neograničeni godišnji odmor, znajući da im to osigurava veću produktivnost jer su zadovoljni radnici produktivniji - pojašnjava Caroline Bremner.

Filozofiju koju na svjetsku poslovnu scenu guraju uglavnom tehnološke brzorastuće kompanije brani i John Morrey, potpredsjednik kompanije Expedia.com. Većina ljudi ističe kako ih odmor čini sretnijima, odmornima, bliskijim obitelji, smanjuje im stres i opušta ih. Budući da sve te emocije utječu na produktivnost, Morrey poslodavcima poručuje da su suočeni s paradoksom: koliko je njihov zaposlenik dulje daleko od posla, to će u onom vremenu dok je na poslu biti produktivniji. Već se pokazalo da zaposlenici uopće ne zloupotrebljavaju takve povlastice kompanija, za koje se procjenjuje da bi se mogle najbrže proširiti u Južnu Koreju i Japan, jer tamošnje kompanije također nude relativno niska prava kad je riječ o godišnjim odmorima.

Međutim, čak i neke europske zemlje koje zaposlenicima jamče viša radnička prava, počele su slijediti isti trend. Slični primjeri već postoje u Velikoj Britaniji, gdje neke tvrtke svojim zaposlenicima također nude neograničene godišnje odmore. Fullcontact, američka cloud kompanija, već je otišla i korak dalje pa svojim zaposlenicima (18) nudi i regres od 7500 dolara, kako bi bili sigurni da su se dobro odmorili pa će biti još učinkovitiji kada se vrate na posao. Turistička industrija, očekivano, pozdravlja taj trend od kojeg bi najviše mogli profitirati last minute i organizirana putovanja koja bi se trebala raspršiti tijekom cijele godine, a ne samo u špici turističke sezone, kada su cijene najviše. Milenijska generacija, čiji pripadnici najviše rade u tehnološkim kompanijama koje su svojim zaposlenicima odlučile ponuditi neograničene godišnje odmore, nositelj je još jednog turističkog trenda koji ističe Euromonitor - razvoj hipsterskih destinacija, čiji bi predvodnik trebala biti Europa. Unatoč očekivanih 593 milijuna ovogodišnjih turističkih dolazaka i zadržavanja statusa vodeće svjetske turističke regije, ove godine Europa se suočava s usporavanjem rasta. Europske metropole i dalje će zadržati brojne turiste koji obilaze kulturne i povijesne atrakcije, ali sve veći broj turista želi izvan centra grada doživjeti autentično iskustvo.

Riječ je o novoj generaciji turista koji i te kako prate trendove, ali umjesto mainstreama traže pop-up restorane, autentične trgovine i galerije. Oni ne obilaze muzeje i povijesne znamenitosti, nego žele doživjeti lokalnu kuhinju i kreativno okruženje. Airbnb i slični kanali ključni su u otvaranju takvih novih, hipsterskih destinacija na rubovima grada, u kojima je privatni smještaj najčešće jedini izbor. Popis europskih hipsterskih destinacija već predvode kvartovi Kreuzberg u Berlinu, Dalston u Londonu, Sodermalm u Stockholmu, Gracia u Barceloni, Amsterdam Noord ili, pak, Miera iela u Rigi. Pojedine europske metropole koje žele rasteretiti gradska središta i same potiču taj trend pa u Amsterdamu potiču poduzetnike da otvaraju hotele i u kvartovima izvan centra te snižavaju cijene lokalnog transporta. Procjenjuje se da osim restorana, galerija i trgovina, najveći potencijal imaju mali boutique hoteli. Kad je riječ o novim turističkim destinacijama, prema analizi Euromonitora, proboj na turističkoj sceni može očekivati Iran koji je dugo bio pod sankcijama. Iako to područje i dalje opterećuje pitanje sigurnosti, očekuje se značajno privlačenje većeg broja turista, a upravo Iran zbog kulturnog i povijesnog naslijeđa ima potencijal postati ključni igrač na turističkom tržištu Bliskog istoka. Zbog toga je već oslabio vizni režim prema pojedinim zemljama.

Put u svemir

- Ako gledamo dugoročno, između 2020. i 2030. , dogodit će se stvari kao što je turizam u svemiru. Hoće li biti masovno dostupan, to je još pitanje. Nastavit će se rast novih tehnologija za potrošače, i još će više biti vidljive razlike u tipovima potrošača koji putuju. Doći će i do značajno veće potražnje s tržišta kao što su Azija, Afrika, Indija i Latinska Amerika. Potrošači će biti stalno povezani, i to u cijelom svijetu. U svemu tome brendovi u biznisu putovanja moraju biti na čelu posade i biti sigurni da nude pravu uslugu i proizvod u pravom trenutku pravoj osobi - zaključuje Caroline Bremner.