OBNOVA FASADA

Nedjeljni otkriva: Kako je propao najambiciozniji investicijski projekt ove Vlade!

Raspisano je samo 26 natječaja, na neke se nitko ne javlja, prikupljeni podaci o potrošnji su krivi

Ambiciozno najavljivan projekt obnove zgrada javnog sektora prema načelu energetske učinkovitosti, koji je trebao biti prvi veći Vladin investicijski “tsunami” za dizanje posrnulog građevinskog sektora i gospodarstva općenito, u ovom je trenutku u velikom zastoju zbog niza problema, a ukoliko se uskoro i ne krene s realizacijom, teško će se ostvariti najave o otvaranju nekoliko desetaka tisuća novih radnih mjesta u ovoj godini.

Investicijski ciklus obnove zgrada u vlasništvu države, gradova i općina, popularno nazvan “Čačićev mini new deal”, predviđao je da će se u ovoj godini prema načelu energetske učinkovitosti obnoviti 500 zgrada, odnosno trebalo je biti raspisano desetak natječaja tjedno. Ako se već sutra krene s tim tempom, do kraja godine moglo bi se obnoviti 400 zgrada, uz prosječnu vrijednost investicije od oko 1,5 milijuna kuna po objektu, što bi značilo da bi vrijednost otvorenih natječaja bila oko 600 milijuna kuna.

Međutim, s današnjim danom, tri mjeseca od početka provedbe plana, Centar za praćenje poslovanja energetskog sektora i investicija (CEI) koji je Vlada osnovala na prijedlog prvog potpredsjednika Radimira Čačića , do sada je objavio samo 26 natječaja za program energetske obnove zgrada javne namjene, ukupno procijenjene vrijednosti od oko 63 milijuna kuna. Završeno je tek 13 postupaka javnog nadmetanja, a od ukupnog broja natječaja, na četiri se nije nitko javio, pa se ti postupci moraju ponoviti. Dakle, nijedan projekt još nije započeo, ni jedna lopata još nije nigdje zakopana.

Ključni problemi

U javnosti dobro primljen projekt koji ne samo da bi pokrenuo krizom pogođeno gospodarstvo, nego bi godišnje štedio veliku količinu energije koja se sada troši u javnim objektima, zapeo je zbog nekoliko ključnih problema: zbog načina financiranja projekta, birokratskih zapreka, nedostatka stručnjaka koji se u Hrvatskoj bave zelenom energijom, a velik je problem i to što u nekim slučajevima prikupljeni podaci o potrošnji energije ne odgovaraju stvarnoj situaciji.

Prvo i osnovno što koči projekt je nezainteresiranost građevinskih tvrtki za sudjelovanje na natječajima. Građevinci kažu da im se ovakvi projekti ne isplate i da je sav teret i rizik na njima, a da vlasnici objekata nemaju nikakvih opterećenja. Naime, Ministarstvo graditeljstva zamislilo je model otplate investicije na način da izvođač radova financira projekt, za što su namijenjeni povoljni krediti u HBOR-u, Europskoj investicijskoj banci ili komercijalnim bankama, a da im vlasnici zgrada potom otplaćuju mjesečne rate na rok od maksimalno 14 godina. I to u maksimalnom iznosu kolika bi bila ušteda na energentima. Na izvođaču radova je da u tu cijenu ukalkulira sve svoje troškove i zaradu od investicije.

Zdenko Karakaš, predsjednik Udruge poslodavaca u graditeljstvu pri HUP-u, kaže da su građevinari zainteresirani za svaki ozbiljan posao, ali da se u Ministarstvu moraju zapitati zašto se toliko malo tvrtki javlja na natječaje.

- Projekt je osmišljen na brzinu, bez suradnje s našom udrugom. Zašto se ne zapitaju je li model dobar? Možda je projekt loše koncipiran pa se nitko nema volju javiti se na natječaj, jer za uspješnu realizaciju potrebne su dvije strane. Građevinari su nezadovoljni jer tu nema novca. Ne pričamo o nekoj zaradi, već općenito o načinu financiranja. Zašto bi izvođači radova dizali kredit i na sebe preuzimali tu odgovornost. Zašto vlasnici ne podignu kredit, daju izvođaču novac odmah, a onda oni vraćaju taj kredit iz ušteda na energentima - kaže Karakaš.

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
17. studeni 2024 19:05