NAUTIČKA PATROLA Utvrda koja ruši mit o nepobjedivoj senjskoj buri

Da bismo pobijedili buru, moramo imati suhi vez. Zato za svakog nautičara koji želi potpunu zaštitu tijekom zime dižemo njegov brod, stavljamo ga na tegljač i odvozimo u naš hangar koji je tri kilometra udaljen od marine, govori nam Tomislav Salopek, direktor Mitan marine koja se smjestila u uvalu Muroskva na izlazu iz Novog Vinodolskog.

Tamo, na pragu ozloglašenog Velebitskog kanala, predjela s najjačom burom na Jadranu, našli smo se nakon marine Novi. Pokazalo se da je pristati i privezati naš Grandioso tijekom prevrtljiva vjetra težak zadatak pa smo sa strepnjom gledali na isti pothvat koji nas je čekao u Mitan marini. Srećom, put od marine Novi do uvale Muroskva trajao je kratko i ubrzo smo se našli u čvrstom zagrljaju “mitanske utvrde” - omeđeni zidinama s boka, Jadranskom magistralom povrh, a dolje 160 metara dugačkim lukobranom. Odahnuli smo.

Pristajanje je prošlo besprijekorno, a na gatu su nas čak dočekali mornari s dodatnim sigurnosnim konopima za vezivanje krme, nautičarske marke Liros. Omogućavaju to svojim gostima bez obzira na to što se podrazumijeva da svaki brod ima svoje krmene konope. Dodatni konopi i suha marina od 3100 četvornih metara koja prima i do stotinu brodova dio su velikog plana - kako pobijediti buru - direktora marine Salopeka. “Istrijan s kopna koji je došao raditi u marinu”, kako za sebe kaže rođeni Buzećanin, odlučan je u namjeri da raskine s uvriježenim mišljenjem o burovitom i, za nautičare, neprimamljivom sjevernom kraju Jadrana.

Srđan Vrančić / CROPIX

Tomislav Salopek

- Dosad smo nevoljko o tome progovarali, ali o buri treba govoriti, pa čak se i našaliti. Možete vidjeti sve više jarbola u našoj marini, sada ih je barem 20. To znači da se ljudi ovdje osjećaju sigurno, a bilježimo i sve više prelazaka iz otočnih marina u našu - ističe Salopek, dodajući da žali zbog toga što mitologija o senjskoj vjetrusini odvraća nautičare od sjevera. Uskraćuju si time, kaže, užitak istraživanja cijele istočne obale Krka, sa svim skrivenim uvalama, plažama i prolazima do kojih iz Mitan marine treba 15-ak minuta plovidbe. Osim obale Krka udaljene četiri nautičke milje, na 12 milja od marine je akvatorij okružen obalama Cresa, Krka, Raba i Paga, a u blizini je i dopadljivi otočić Sv. Marin, sve popularnija destinacija mladih parova koji baš tamo žele izreći sudbonosno “da”.

Betonski gatovi

Što se vanjskih vezova tiče, Mitan marina ih broji 180 na četiri betonska gata. Na lukobranu, u koji je uloženo četiri milijuna eura, kaže Salopek, može pristati jahta od 60 metara. Uvjerava nas da takvog lukobrana nema nigdje na potezu od Rijeke do Zadra.

Sigurnost i blizina Mitan marine privlači najviše Slovence, Nijemce, Austrijance i Hrvate, nabraja direktor, ali i neke poznate svjetske nautičare. Tako je svoj 19,5 metara dugačak MacGregor brod imena Cest la vie tu privezao i osebujni Nijemac Nico Baumgartl. Burzovni mešetar na njemu je oplovio pola svijeta, a sada će u Mitan marini provesti iduće dvije godine. Tu je i Slovenac Bor Sotlar, nautičar koji je početkom 2000. godine bio član posade ambiciozne nautičke ekspedicije Čigrom oko svijeta našeg poznatog nautičara Mladena Šuteja kada su u dvije godine oplovili 14 tisuća milja oko globusa.

Sotlar je prije desetak godina obolio i ostao bez vida, ali to ga nije spriječilo da i dalje strastveno jedri. Većina marinskih mornara iz Mitan marine koji ga dobro znaju govore da je njegovo nautičko šesto čulo i dalje besprijekorno. Uz pomoć supruge, koja ga navodi u navigaciji, on ulazi i izlazi iz marine i jedri bez problema. Kako kažu mornari, Bor Sotlar vjetar osjeća na koži.

Kako su nautičari pali na diskretan šarm marine, postaje jasno dok hodamo prema marinskom kafiću koji se nalazi u futurističkom objektu od bijelog kamena. Kao u stijeni izdubljen, s velikim trapezoidnim prozorima, lounge kafić je smješten u zaklonu ispod magistrale, a pogled puca preko privezanih brodova na vrata Velebitskog kanala. Iza tog dizajna, priča Salopek, stoje riječki arhitekti iz tvrtke ZDL koji su za to 2017. godine dobili nagradu Društva arhitekata Zagreb.

Osim kafića koji, uzgred rečeno, cijeli dan poslužuje hranu, tu se nalaze i recepcija marine, nautički dućan Unimara i masažni studio. Osvijetljena šetnica uz more s desne strane vodi nas do otmjenog slow food restorana Marengo vlasnika Svemira Rakara, koji poslužuje samo večeru. Na drugoj strani marine, pak, nalaze se Tifonova pomorska benzinska crpka koja će ispumpati do 200 litara goriva u minuti te marinski apartmani s četiri zvjezdice.

Točnije, naglašava Salopek, to je šest luksuznih soba iz kojih pogled puca preko kanala na istočnu obalu Krka. Prolazeći kroz dvorište apartmana, svojevrsni mediteranski vrt, direktor nije propustio priliku da se pohvali i nedavno postavljenom drvenom sjenicom. Ručni je to rad lokalnog drvodjelje Eugena Novaka, a prima i do 15 ljudi. Ideja je da se tamo podigne ljetno kino, odnosno namjesti projekcijsko platno na kojemu bi gosti apartmana mogli gledali filmove. Gledamo pa se našalimo podbadajući direktora da samo bazen nedostaje. On odmahne rukom govoreći “što će to nama”.

Grade plažu

- Iduće godine, baš ovdje ispod apartmana, napravit ćemo plažu koja će funkcionirati kao poveznica marine i stambenog dijela - najavljuje. Uzimajući sve to u obzir, Mitan marina mogla bi zaslužiti više sidara, a i prema Googleu su najbolje ocijenjena hrvatska marina s prosjekom 4,7. Iznenađuje stoga činjenica da Mitan marina zapravo i nije marina u punom smislu riječi.

- Mi smo luka otvorena za javni promet i deset posto od naših 180 vezova otpada na komunalne vezove - objasnio nam je direktor. Riječ je o tome da zbog trenutačnog županijskog prostornog plana, koji u uvali Muroskva nije predvidio marinu, Mitan marina dosad nije uspjela ishoditi koncesiju, a sukladno tome ne ispunjavaju uvjete za kategorizaciju. Promjena prostornog plana težak je i mukotrpan posao - ističe direktor, dodajući kako je to poznato svakome tko se ulovio u koštac s državnom birokracijom, ali najavljuje da neće odustati od dobivanja statusa marine za koji smatra da im itekako pripada.

“Dok mi istražujemo uvale, naša kujica Dea čuva brod”

U Mitan marini vez ima i umirovljeni poduzetnik iz Celja Nikola Momčilovič. Njegova jahta Azimut Atlantis 43, pomalo neobična imena Axas, radost je cijele obitelji.

- Budući da imamo vikendicu u Novom Vinodolskom, među prvim smo korisnicima Mitan marine. Ovdje smo iz Celja već za nekoliko sati vožnje autom, a od vikendice u Novom dođemo za petnaestak minuta šetnje.

Srđan Vrančić / CROPIX

Momčilovič, koji je prije dvadesetak godina odlučio kupiti svoj prvi brod od 8,5 metara, bojao se kako će to prihvatiti supruga i dvojica sinova. Strah je bio bezrazložan. Ubrzo su svi zavoljeli more, brod i plovidbu. Tako je 13-metarska komforna i brza jahta Axas postao njihov treći obiteljski brod, kojim su već oplovili uvale Krka, Cresa, Raba, Paga, Oliba i Silbe, a zatim i dalmatinskih otoka Brača, Hvara, Korčule i Visa. A dok Momčiloviči istražuju uvale, njihova kućna ljubimica, havanezerica Dea, koja baš ne voli vodu, čuva i nadgleda brod. Dea je svojevrsna maskota Axasa pa su razmišljali da po njoj nazovu brod.

No, stara predaja tvrdi da promjena imena broda donosi nesreću pa su ipak zadržali ime Axas. Tim više što je ime vezano za starogrčku mitologiju, uz tzv. religijske obrede u čast Demetre, božice života, plodnosti i zemljoradnje, koji su uključivali ritualno kupanje u moru za što, pak, grčki filozof Platon tvrdi da liječi i ispire sve čovjekove boljke. No, Nikola Momčilovič unatoč svemu, pa i imenu zaštitnika pomoraca čije ime nosi, ima dogovor s burom: kada ona jedri, njegov je brod na vezu. (V. Novoselac)