NAJPOZNATIJI FUTUROLOZI DANAŠNJICE ZA JUTARNJI 'Roboti će raditi kao odvjetnici, liječnici, arhitekti, svećenici...'

Strojevi će u budućnosti obavljati poslove odvjetnika, liječnika, arhitekata, profesora, svećenika, računovođa..., tvrde u svojoj knjizi “The Future of Professions” (Budućnost profesija) Richard i Daniel Susskind. Objavljena u jesen ove godine u Velikoj Britaniji, ova provokativna knjiga izazvala je veliku pozornost i niz rasprava, a Financial Times i New Scientist stavili su je na popis najboljih naslova objavljenih 2015. godine.

- Dulje od 30 godina razmišljao sam i radio na utjecaju koji će tehnologije u budućnosti imati na odvjetnike. Kad sam držao predavanja u javnosti, često su mi prilazili različiti profesionalci, poput liječnika, nastavnika i računovođa. Govorili su mi kako u svojim profesijama vide slične promjene kakve sam ja uočio da se događaju u pravu - rekao mi je Richard Susskind, neovisni savjetnik mnogih međunarodnih tvrtki i nekih vlada te autor niza knjiga od koje su dvije postale bestseleri: “The End of Lawyers?” (2008.) i “Tomorrow’s Lawyers” (2013.). Njegov sin Daniel, pak, ekonomist je i docent na Balliol Collegeu na Oxfordu.

Tehnološke promjene

- U međuvremenu, moj sin Daniel radio je u savjetničkom timu britanskog premijera na zdravstvenoj, obrazovnoj, pravnoj i drugim politikama. I on je također uočio velike promjene koje je donijela tehnologija. Što smo češće razgovarali o tim promjenama u profesijama, to smo više osjećali te fundamentalne transformacije. Pomislili smo kako bi moglo biti produktivno i zabavno da zajedno istražimo budućnost profesija. Rezultat je naša knjiga - rekao mi je Richard Susskind.

Zanimalo me je koje poslove danas “ugrožavaju” roboti.

- Mislimo da je mnogo korisnije ne misliti o cjelokupnim poslovima, nego o pojedinim zadacima koji su uključeni u ta zanimanja. Danas je vrlo malo cjelokupnih poslova ugroženo, ali mnogi od zadataka tih profesionalaca mogu se obaviti na razne načine – rekao je Richard Susskind. - Prijetnja će doći kada se većina zadataka koje obavljaju profesionalci bude mogla nadomjestiti strojevima ili manje stručnim ljudima koji će u svom radu koristiti podršku strojeva - dodao je Susskind stariji.

Ekonomisti i futuristi učestalo upozoravaju kako su roboti i strojevi “prijetnja” radnicima koji obavljaju poslove što zahtijevaju prvenstveno fizički rad ili rad u kojem se rutinirano ponavlja jedna te ista aktivnost. No, u svojoj knjizi Susskindovi navode mnoge primjere kako strojevi te internetski servisi već danas u nizu poslova obavljaju pojedine zadaće koje su donedavno bile isključivo rezervirane za stručnjake. Poslovi zasnovani na znanju i dugogodišnjem školovanju, kao što je slučaj odvjetnika, arhitekata, liječnika i profesora, u većini zemalja pružali su mogućnost sigurnog i komfornog života. No, u budućnosti vjerojatno neće biti tako, tvrde otac i sin Susskind koji navode niz primjera.

Wi-Fi odvjetnici

Tako internetska kompanija eBay, koja pruža online usluge aukcijske kupnje i prodaje, ima softver koji godišnje bez uključenosti ijednog pravnika rješava oko 60 milijuna sporova. To je 40 puta više od broja građanskih parnica zabilježenih na sudovima Engleske i Walesa.

Nadalje, prije pet godina američki poduzetnik Charley Moore utemeljio je u San Franciscu online pravnu kompaniju Rocket Lawyer koja se sada hvali sa 30 milijuna korisnika. Pretplatnici plaćaju mjesečnu članarinu za trenutačni pristup unaprijed pripremljenim dokumentima, baš kao i online pravnim savjetima koje im daju kompanijini stručnjaci. Charley Moore smatra kako bi u budućnosti čak i sudovi mogli raditi online, u čemu su neke zemlje, primjerice Australija, već počele eksperimentirati.

Digitalni Mirko Miočić

Roboti i inteligentni strojevi već naveliko ulaze u medicinu. Najbolji primjer je IBM-ovo superračunalo Watson, koje je 2011. godine steklo svjetsku slavu pobjedom u kvizu Jeopardy! protiv dva najuspješnija sudionika te popularne televizijske emisije. No, Watson posljednjih godina svoju primjenu nalazi i u medicini jer je sposoban, bolje od ljudi, pregledati cijelu povijest bolesti, usporediti je s mnogim slučajevima bolesti u svojoj arhivi i izbaciti najvjerojatnije dijagnoze. Pritom može izbaciti i niz dijagnoza koje bi specijalist previdio.

Ne tvrde samo Susskindovi da tehnologija iz temelja mijenja liječničku profesiju jer je 2012. godine investitor iz Silicijske doline Vinod Khosla predvidio kako bi algoritmi i strojevi već unutar jedne generacije mogli zamijeniti 80 posto liječnika. Na istom je putu i natječaj zaklade X Prize dr. Petera Diamandisa, poduzetnika i filantropa iz Silicijske doline koji nudi 100 milijuna dolara nagrade za “trikorder”. Nazvan prema istoimenom uređaju iz poznate znanstvenofantastične serije “Zvjezdane staze”, trikorder bi trebao biti u stanju dijagnosticirati barem 15 bolesti bez prisutnosti medicinskog osoblja. Bit će namijenjen za korištenje prije svega u afričkim zemljama koje su žarište 25 posto bolesti, a raspolažu sa samo 1,3 posto zdravstvenih djelatnika u svijetu.

Korjenite promjene zahvatile su i profesorsko zanimanje pa tako više studenata godišnje upisuje online tečajeve na Harvardu nego što ih je ikad boravilo u kampusu toga ponajboljeg svjetskog sveučilišta.

Online studiranje sve je popularniji oblik učenja u svijetu, čemu uvelike pridonose i edukacijske kompanije poput Coursere, čiji su tečajevi popularni i među našim studentima. Utemeljena 2012. godine, Coursera nudi besplatno više od 200 online tečajeva sa 33 poznata svjetska sveučilišta, a do ožujka ove godine imala je 11,8 milijuna korisnika iz cijelog svijeta.

Ispovjediti se iPhoneu

Susskindovi smatraju kako tehnologija mijenja i svećeničku profesiju, za što je najbolji primjer Vatikan koji je lansirao službenu aplikaciju koja pomaže vjernicima da se pripreme za ispovijed.

Hoće li u budućnosti uistinu inteligentni strojevi nadomjestiti liječnike, nastavnike i odvjetnike, upitala sam.

- Mnogo toga ovisi o vremenskoj skali. U idućih pet do 10 godina, glavni učinak strojeva bit će taj da će modernizirati i optimizirati način na koji profesionalci rade danas. Mnogo sporije, ali čvršće i dublje te na dulji rok strojevi će početi rješavati mnoge od problema za koje smo u prošlosti trebali visoko profesionalne stručnjake - rekao je Richard Susskind. - Kako vrijeme bude prolazilo, bit će sve manje posla koji će obavljati liječnici, odvjetnici i nastavnici. Oni ljudi koji budu najveći eksperti u svojim profesijama trajat će najdulje jer će njihov posao biti najteže nadomjestiti strojevima. Ali, u desetljećima koja dolaze većinu njihova posla također će preuzeti strojevi. Ipak, moram naglasiti da je to vrlo dugo razdoblje. U idućih 10 godina i više mnogi profesionalci i dalje će nam biti nužni kao i danas, premda će njihov posao omogućavati i podržavati tehnologija - naglasio je Susskind.

Zanimalo me koje ćemo vještine u budućoj ekonomiji visoko vrednovati.

- Vrlo je vjerojatno da će najveću cijenu imati ona umijeća koja strojevi nemaju. To su sposobnosti koje su isključivo ili većim dijelom ljudske: primjerice, kreativnost, interpersonalne vještine te kapacitet za inovacije - naglasio je Richard Susskind.

Žestoke polemike

Njegova su predavanja u javnosti često izvor žestokih polemika, pa i ljutnje stručnjaka uvjerenih u svoju nezamjenjivost. Tako je jednom prilikom iz publike na pozornicu izašao jedan bijesni liječnik i rezolutno ustvrdio kako strojevi nikad neće biti sposobni porađati djecu.

Koje bi profesije trebale biti ekskluzivno rezervirane za ljude, upitala sam.

- Ne mislimo da bi cijele profesije trebale biti rezervirane za ljude. Ponovno, naš se uvid zasniva na obavljanju pojedinih zadataka u nekoj profesiji. U svojoj knjizi ističemo kako postoje neki zadaci, primjerice odluka da se nekoga isključi s aparata za održavanje života ili osudi na doživotnu zatvorsku kaznu, za koje većina ljudi smatra da ih ne bi trebalo prepustiti u ruke strojevima - rekao je Richard Susskind. - Vjerujemo da spomenuti, kao i neki drugi zadaci trebaju iz moralnih razloga biti rezervirani isključivo za ljude, čak i ako ih strojevi budu obavljali bolje nego ljudi. Nismo identificirali sve te zadatke u svojoj knjizi, ali pozivamo na javnu raspravu koju će pokrenuti vlada o moralnim limitima koje bismo trebali postaviti svojim strojevima - zaključio je Richard Susskind.