Žene su dio top-menadžmenta u samo 19 posto tvrtki u Hrvatskoj, a na upravljačkim pozicijama zarađuju tek 57 posto plaće koju zarađuju njihovi muške kolege. Hrvatska je, po tim kriterijima, 108. na ljestvici ravnopravnosti spolova među 145 promatranih zemalja, pokazalo je Izvješće o ravnopravnosti spolova 2015., koje već desetak godina objavljuje Svjetski gospodarski forum.
Hrvatska je na nezavidnom 59. mjestu, dok je 2006. godine, kad je izdano prvo Izvješće, bila 16.: ne radi se toliko o tome da je Hrvatska kroz godine padala u području ravnopravnosti spolova - ona je, pokazuju podaci, stagnirala - ali su druge zemlje ostvarile značajniji napredak.
Ne idemo naprijed
I to je podatak koji bi trebao najviše zabrinjavati - ne sam plasman Hrvatske na rang-listi, već činjenica da u globalu ne idemo naprijed. No, kako upozorava pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić, samo Izvješće treba uzeti s određenom rezervom. Ono je fokusirano isključivo na mjerenje razlike među spolovima u odabrana četiri područja (ekonomski, politički, obrazovni i zdravstveni kriteriji), neovisno o stupnju razvoja pojedine države. Ako u nekoj državi većina stanovništva uopće nema pristup visokom obrazovanju, ali ima jednak udio obrazovanih muškaraca i žena, ta će država biti vrlo visoko rangirana, mnogo više od države s visokom dostupnošću i visokim udjelom visokoobrazovanih, ali koji nisu jednakomjerno raspoređeni s obzirom na spol. Većina europskih država, među kojima i Hrvatska, kažnjene su jer imaju bitno veći udio žena s diplomom nego muškarci: u Izvješću, Nikaragva dijeli 1. mjesto u području obrazovanja s još nekoliko zemalja, dok je Norveška 32., a Njemačka 88..
Također, kriteriji korišteni u Izvješću odabrani su u skladu s metodologijom Svjetskog gospodarskog foruma i svakako daju određenu sliku zemalja, međutim niz drugih kriterija, koji su bitni za cjelokupnu sliku, nisu uvršteni. Razlike u plaći svih zaposlenih kao jedan od takvih kriterija daje bitno bolju sliku Hrvatske unutar EU od mjerenja razlika u plaćama samo na vodećim upravljačkim pozicijama. Kad se promatraju plaće svih zaposlenih žena u odnosu na sve zaposlene muškarce, Hrvatska je među državama EU s najmanjim jazom u plaćama s obzirom na spol. Podaci Eurostata, koji prati razlike u bruto cijeni rada za jedan odrađeni sat, a ne cijele plaće, kako bi se anulirao negativni utjecaj skraćenog radnog vremena, pokazuju da zaposlene žene po odrađenom satu u Hrvatskoj zarađuju 7,4 posto manje od muškaraca: samo Poljska, Rumunjska i Slovenija imaju manji jaz od nas. Na razini Unije, muškarci zarađuju 16,3 posto više, a među državama s najvećim jazom prednjači Njemačka, u kojoj je plaća muškaraca 22 posto viša od one koju zarade žene.
Bivše socijalističke države u pravilu imaju manje razlike u visini plaća s obzirom na spol od zapadne Europe. U Hrvatskoj, na početku i na kraju karijere zarada žena gotovo je jednaka zaradi muškaraca. Između 35. i 55. godine života - koje se smatraju najplodnijima u profesionalnom smislu - stvara se značajni jaz.
U mlađoj dobnoj skupini, među zaposlenicima od 25 do 34 godine, žene u Hrvatskoj zarađuju i više nego muškarci, što je rijetkost na razini Europe. Prema posljednjim objavljenim podacima, koji se odnose na 2013. godinu, mlađe su žene u Hrvatskoj po odrađenom satu zarađivale jedan posto više od muških kolega.
Ne radi se o nekoj velikoj razlici, prije se može govoriti o ujednačenosti plaća nego o značajnijem jazu. No, pogleda li se obrazovna struktura te dobne skupine, jasno je da su žene i dalje potplaćene: visoku ili višu stručnu spremu među mladima na kraju 20-ih i početku 30-ih ima 38 posto žena i tek 26 posto muškaraca. Kako navodi pravobraniteljica Ljubičić, žene čine većinu onih koje upisuju fakultete i viša učilišta (57 posto) i većinu onih koje diplomiraju (59 posto), i to već 35 godina. Trenutno stoga, među populacijom od 25 do 34 godine, na dva visokoobrazovana muškarca dolaze tri visokoobrazovane žene. Ipak, njihova je plaća tek 1 posto veća od one muškaraca iste dobi.
Ta prednost u korist žena brzo se topi u nadolazećim godinama.
Sigurna zanimanja
Ozbiljno istraživanje i analiza uzroka razlike plaća po spolu u različitim dobnim skupinama nije napravljena, no temeljem poznatih podataka mogu se izvući određeni zaključci. Naime, bez obzira na stručnu spremu, žene su i dalje sklonije birati sigurnija, a time i lošije plaćena zanimanja - poput onih u školstvu i socijalnoj skrbi, gdje je kadar u pravilu ženski i visokoobrazovan, a plaće su bitno ispod prosjeka za visokoobrazovanu populaciju. Muškarci su pak još uvijek u globalu ambiciozniji, i u izboru zanimanja i u napredovanju u karijeri, koju zasnivanje obitelji ne koči na način na koji koči dobar dio žena. No, u samom startu, kad počinju raditi, i plaće muškaraca su relativno niske i u tome se, kažu stručnjaci, najvjerojatnije krije razlog izjednačavanja plaća s obzirom na spol na početku profesionalnog razvoja (u dobi od 25 do 34 godine), odnosno minimalne prednosti u korist (obrazovanijih) žena na početku karijere. No, već u sljedećoj dobnoj skupini, od 35 do 44 godine, trend je bitno drugačiji: iako je i u toj dobnoj skupini udio visokoobrazovanih žena značajno veći od udjela visokoobrazovanih muškaraca, muškarci zarađuju 12 posto više na sat od žena. U tom periodu radni je potencijal osobe najveći, a muškarci u Hrvatskoj u tom periodu napreduju mnogo češće nego žene - ne samo zato što veliki broj žena radi u djelatnostima, poput školstva, u kojem je napredovanje sporo i ne nosi osobitu financijsku korist, nego i u slučajevima kad žene i muškarci rade na istim, jednako potencijalnim radnim mjestima. U 30-im godinama većina visokoobrazovanih žena zasnuje obitelj i dobiva djecu.
Kočnice u razvoju
Porodiljni dopust te obaveze oko malog djeteta, koje još uvijek većim dijelom padaju na ženu, naprosto je koče u profesionalnom napredovanju: tijekom porodiljnog dopusta izgubljena je godina dana na poslu, a u sljedeće dvije-tri godine većina žena izbjegava putovanja, višednevne edukacije i seminare te se ne posvećuje poslu istim intenzitetom kao prije rođenja djeteta.
U tom periodu muškarci ostvare najveći rast plaća i najveću razliku u odnosu na žene.
U najstarijoj dobnoj skupini, od 55 do 64 godine, plaće su opet gotovo ujednačene - muškarci zarađuju 1,4 posto više po satu nego žene. U toj dobnoj skupini u Hrvatskoj radi relativno malen broj žena (što će se s godinama mijenjati), a većinu zaposlenih čine bolje obrazovane i bolje plaćene žene, što dijelom može objasniti ponovno ujednačavanje.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....