IZBORI 2015. - PRAVA PITANJA

MOST JE NAJVEĆE IZNENAĐENJE IZBORA Najviše glasača zapravo je oteo HDZ-u

 CROPIX

U našim dosadašnjim analizama i razbijanjima mitova hrvatske političke scene (u Magazinu smo prije prošlotjednih parlamentarnih izbora objavili četiri analitička teksta) bili smo prvenstveno usredotočeni na analizu brojnih socio-ekonomskih parametara u odnosu na kretanje glasova za dvije najveće političke stranke, Hrvatske demokratke zajednice i Socijaldemokratke partije. Razlog tome je što većina glasova uvijek odlazi HDZ-u i SDP-u, čime smo gledali kretanje trendova preferencija najvećeg broja glasača u zemlji.Tko je izgubio? I na ovim izborima najviše glasova očekivano je otišlo koalicijama predvođenima dvjema najvećim hrvatskim strankama. I SDP-ova i HDZ-ova koalicija dobile su u Hrvatskoj svaka nešto više od 740 tisuća glasova.

Dakle gotovo milijun i pol glasača ili 64,4% od 2,3 milijuna koji su izašli dali su glasove HDZ-u i SDP-u. Od preostalih osamsto tisuća glasova čak tristo tisuća otišlo je novom igraču na hrvatskoj političkoj sceni i novoj jakoj trećoj opciji. Stranka Most uspjela je u onome što trećim opcijama već 15 godina ne uspijeva na parlamentarnim izborima. Okupiti veliki broj glasova od onih koji ne odu HDZ-u i SDP-u, ali i pozicionirati se kao najjača među trećim opcijama odnosno pobijediti u direktnom srazu s čitavim nizom alternativa vladajućem dvojcu. Most je, stoga, bio senzacija nedavnih parlamentarnih izbora, a većina analitičara drži ih stvarnim pobjednicima prošlonedjeljnog političkog sučeljavanja. Mostov uspjeh nije nužno pobjeda nad Hrvatskom demokratskom zajednicom ili Socijaldemokratskom partijom, već je prvenstveno pobjeda nad svim ostalim trećim opcijama. U jednoj od naših prethodnih analiza snage trećih opcija isticali smo veliki potencijal glasova koji se krije među njima.

No isto tako istaknuli smo da je gornji birački potencijal jake treće opcije između 300 i 400 tisuća birača. Toliko su ih uspjeli prikupiti samo tri treće opcije; koalicija četvorke 2000. (430 tisuća), Boris Mikšić 2005. (400 tisuća), te Ivan Sinčić 2014. (300 tisuća), s time da su posljednja dva bili kandidati na predsjedničkim izborima. Most je uspio pridobiti, četvrti put na svim izborima, a drugi put od 2000. na parlamentarnim izborima, najveći dio biračkog potencijala treće opcije, tako da su ostali takmaci treće opcije ostali na marginalnom broju mandata. Jedino je Živi zid uspio skupiti respektabilnih 100 tisuća glasova, no D’Hondtova metoda i visoki prag spriječili su ih da pretoče te glasove u više mandata. Most je preuzimao glasove ORAH-u, ali i Uspješnoj Hrvatskoj, Bandiću, pa čak i HDSSB-u.

Neki su političari i neke političke opcije koje se u zemlji prisutni praktički od početka parlamentarne demokracije - nestali (donedavni predsjednik Ivo Josipović, ne tako davna premijerka Jadranka Kosor, ‘vječni Damir Kajin...). Koncentracija glasova treće opcije prema Mostu dovela je do manjeg rasipanja glasova te je broj izgubljenih glasova koji su otišli strankama koje nisu prešle prag po izbornim jedinicama najmanji nakon izbora 2000. godine (270 tisuća). Glavno pitanje koje se postavlja nakon neočekivanog izbornog uspjeha je na čijim je nezadovoljnim glasovima zapravo profitirao Most? Usporedili smo glasove za HDZ, SDP i ORaH s EU izbora 2014., te glasove za Ivana Sinčića na predsjedničkim izborima 2014. sa glasovima za Most na ovim izborima. Iz ovih usporedbi može se ustanoviti kojim je strankama Most uzeo najviše birača. Most je pridobivao prvenstveno glasače HDZ-a, te ostalih trećih opcija od čega najviše ORaH-u (ali manje nego što ih je preoteo SDP, ili bolje rečeno vratio).

Most zapravo nigdje ne ostvaruje pretjerano jaku korelaciju što zapravo pokazuje kako je njihov bazen birača bio raznovrstan. Najprecizniji prikaz glasova koje je dobivao Most jest usporedba s glasovima za Borisa Mikšića 2005. Ta je usporedba nešto ograničena zbog vremenske razlike od 10 godina (smanjio se broj stanovnika, popravili su se glasački popisi itd.), no i dalje se očituje vrlo zanimljiva pozitivna korelacija. usporedba s mikšiĆem Izgleda da su glasači koji ne preferiraju ni SDP ni HDZ te tzv. protestni birači nakon 10 godina dočekali treću opciju na nacionalnoj razini prema kojoj su se okrenuli, ali ovaj put s konkretnim političkim rezultatom. Most među ostalim pokazuje zanimljive korelacije sa socioekonomskim parametrima koje smo dosad promatrali.

U prethodnim smo analizama ustanovili da su nezaposlenost i dohoci povezani s biračkim preferencijama, gdje područja s većim dohocima i nižom nezaposlenošću u prosjeku više glasuju za SDP, a nižim dohocima i većom nezaposlenošću za HDZ. Most, iako nije preuzeo previše SDP-ovih birača, karakterizira sličan trend kao i za SDP. Zagreb i dalmacija I Most je bolje prolazio u onim gradovima i općinama s nižom nezaposlenošću i većim dohocima. Most je dobro prolazio u Zagrebu i okolici, u čitavoj Dalmaciji, te djelomično u Rijeci, Osijeku i dijelovima Slavonije. Ono što je očigledno je da su najbolje prolazili u urbanim sredinama odnosno većim gradovima, izuzev, što je zanimljivo, nekoliko gradova i općina iz kojih dolaze njihovi lokalni načelnici (Metković, Omiš, Primošten, Gradac, Tompojevci).

Osim toga, visoka je korelacija Mosta i sredina koje su obrazovanije. Nameće se vrlo zanimljiv zaključak. Most je uzimao glasove Hrvatskoj demokratskoj zajednici u sredinama koje su obrazovanije i razvijenije. Opasno skretanje HDZ je u tim sredinama prolazio lošije nego inače, što znači da je moguće da su centristički HDZ-ovi glasači u tim sredinama, nezadovoljni prevelikim skretanjem HDZ-a u desno, svoj glas dali Mostu. To bi značilo da je Most raspodijelio HDZ-ovo biračko tijelo po socioekonomskim parametrima.

Ali ne po pitanju iskustva rata, jer tu za Most nema nikakve korelacije, premda je iskustvo zajednice u ratu i dalje ostalo važan prediktor glasova za HDZ. To bi, pored toga, značilo da je HDZ uspio okupiti veći dio krajnje desnog biračkog dijela, ali je izgubio onaj centristički, obrazovaniji, i bogatiji dio svojih birača. Ovi podaci stoga otkrivaju promašaj izborne strategije Hrvattske demokratske zajednice i njihova zaokreta u desno.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 01:43