MIRO KOVAČ ZA JUTARNJI Milanović je u Srbiji imao partnera u borbi protiv ‘fašizacije’, a sada u dizanju tenzija

O izbjegličkoj krizi koja je pogodila Hrvatsku, njezinim uzrocima, posljedicama i načinu na koji je treba riješiti, razgovarali smo s jednim od najžešćih kritičara politike Vlade Zorana Milanovića, međunarodnim tajnikom HDZ-a Mirom Kovačem. Razgovarali smo u četvrtak, dan nakon što su šefovi država i vlada europskih zemalja na izvanrednom summitu usvojili zaključak da Europa treba povećati pomoć Turskoj, Jordanu i Libiji za zbrinjavanje izbjeglica, da Grčka i Italija trebaju jače kontrolirati vanjske granice, a UN-u i humanitarnim organizacijama pomoći s milijardu eura. U povodu izbjegličke krize u srijedu su se u Bruxellesu sastali i Europski pučani, tamo su bili i Miro Kovač i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko. U vrijeme našeg razgovora prema nekim informacijama i iz Grčke je svaki sat dolazilo novih 2000 izbjeglica, granični prijelaz Bajakovo bio je zatvoren za sav promet, a hrvatska i srpska vlada vodile su verbalni rat.

Prvo pitanje koje smo postavili Kovaču bilo je kako bi HDZ riješio problem sa Srbijom koja u Hrvatsku propušta golem broj izbjeglica, popeo se na 9000 osoba dnevno, a istodobno kao protumjeru na hrvatsko zaustavljanje teretnog prometa (osim pokvarljive robe) odgovara potpunom zabranom uvoza iz Hrvatske.

Stara strategija

- Zoran Milanović i njegova Vlada su bez rezultata, bez sadržaja, zakazali su na unutarnjem i vanjskom planu. Oni samo žive od konflikata, oni ih proizvode i njima se hrane. To čine i sada. Nakon što je SDP izgubio predsjedničke izbore, Zoran Milanović imao je strategiju ‘ili mi ili oni’. Onda je početkom ljeta lansirao tezu o fašizaciji društva, o borbi njega osobno i SDP-a protiv te navodne fašizacije. Sjećate se kukastog križa na Poljudu, još uvijek čekamo da ministar Ranko Ostojić, koji je tada rekao da ne upravlja izravno policijom, a sada, zamislite, trči okolo s motorolom po izbjegličkim kampovima, otkrije tko je odgovoran za tu sramotu. Sjećamo se i Vesne Pusić koja je rekla da je izborna strategija vladajuće koalicije okretanje gospodarskih trendova i borba protiv fašizacije. Milanović i SDP imali su, znači, u Srbiji partnera u ‘borbi’ protiv fašizacije, a sada u Srbiji imaju partnera za podizanje tenzija, za verbalne i trgovinske ratove. Mi u HDZ-u kažemo da je ovo ugrožavanje radnih mjesta, i to onih koja ovise o izvozu. Pa, tko je tu lud? Milanović je počeo mandat svađom s hrvatskim društvom i hrvatskim institucijama, a završava ga, glumeći domoljuba, svađom s hrvatskim susjedima, sa Slovencima, Mađarima, Srbima. Na svu sreću, uskoro ćemo se riješiti Milanovićeve samovolje koja Hrvatskoj nanosi veliku štetu i na unutarnjem i na vanjskom planu. Ljudi u zemlji se već pitaju je li u pitanju njegova poslovna sposobnost predsjednika Vlade s obzirom na prosudbe i odluke koje donose on i članovi njegova kabineta. No, građani će ih na izborima kazniti.

Ipak, ostaje pitanje kako riješiti problem.

- Efikasnom koordinacijom sa susjedima i efikasnim, pametnim nadzorom granica. Nažalost, nema niti jednog, ni drugog. Nevjerojatno je da je prije više od tri mjeseca Mađarska najavila gradnju zida. Sama gradnja počela je sredinom srpnja. Prošli tjedan, samo dan prije masovnog dolaska izbjeglica, Zoran Milanović je rekao da će izbjeglica biti jedva nekoliko stotina. Čak ih je pozivao u Hrvatsku, tvrdio da će sve biti u redu, da je njegova vlada humana, da kontrolira situaciju i da će otvoriti koridore, s tim da se o tome ni s jednim od susjeda nije bio dogovorio. Tako je govorio i ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić. Na kraju je izbjeglička kriza zatekla Vladu. Zamislite, u drugoj polovici kolovoza je diplomacija jedne od najvećih europskih država upozorila Hrvatsku na mogućnost masovnog dolaska izbjeglica. Vlada je to nonšalantno ignorirala. Nevjerojatno. Nije odaslala na vrijeme policijske časnike za vezu u zemlje kroz koje su izbjeglice tranzitirale, dakle u Tursku, Grčku, Makedoniju, Srbiju. Trebalo je imati informacije i na vrijeme tražiti razgovore i koordinaciju sa susjedima, sa Srbijom, Mađarskom, Slovenijom, naravno i s Njemačkom i Austrijom. Treba učinkovito štititi granice tako da otvorimo granične prijelaze, ali da suzbijamo nekontrolirane prelaske na tzv. zelenoj granici. Moramo znati tko ulazi u našu zemlju, ljude popisati, biti human, ali i svoje građane zaštititi od mogućih infiltriranih terorista. To smo zaključili i na summitu Pučana.

Efikasni nadzor

Kako to provesti? Je li moguće fizički zatvoriti tzv. zelenu granicu i što bismo time dobili?

- Mi se od početka zalažemo za organiziranu plemenitost. Umjesto toga, imamo kaos u režiji predsjednika Vlade Zorana Milanovića i ministra Ranka Ostojića. Službeni granični prijelazi moraju biti otvoreni, a ilegalne prelaske treba zaustaviti efikasnim nadzorom granice i izbjeglice uputiti na službene prijelaze. Ovako ih Vlada uz logistiku Srbije ohrabruje u ilegalnom ulasku u našu zemlju.

Što znači organizirana plemenitost? Uostalom, i predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko mijenja stavove. Najprije je govorio da treba postaviti vojsku na granicu, a sada poziva na njezino otvaranje.

- Pozicija HDZ-a od početka je jasna. Rekli smo da ako hrvatska policija nema dovoljno efektiva da kontrolira ilegalne prelaske granice, onda tu može pomoći i vojska. Predsjednik Vlade Milanović i ministar Ostojić to osporavaju jer su neodgovorno tvrdoglavi. Vojska može djelovati humanitarno, može pomagati u kanaliziranju ljudi. Migrante treba popisivati i pokazati spremnost i učinkovitost u zaštiti hrvatskih granica. A to je i jedan od zaključaka izvanrednog sastanka Europskog vijeća - da treba jačati kontrolu vanjskih granica EU. Pogledajte Rumunjsku - kroz nju izbjeglice još ne tranzitiraju, a već je prošli vikend uz granicu sa Srbijom uspostavila prihvatni centar sa šatorima. Jesu li možda Zoran Milanović i Ranko Ostojić preventivno djelovali? Nisu.

Naši župani na terenu

Karamarko je prije nekoliko dana rekao da će za dva mjeseca on rješavati problem izbjeglica, računajući da će pobijediti na parlamentarnim izborima. Kako se HDZ priprema za taj zadatak?

- HDZ već radi na tome. U nedjelju smo s predsjednikom stranke Tomislavom Karamarkom bili u Tovarniku na sastanku kriznog stožera, obišli smo izbjeglice na tamošnjem željezničkom kolodvoru. Upravo se na istoku Hrvatske, u Vukovarsko-srijemskoj županiji, s priljevom izbjeglica suočavaju župan, gradonačelnici i načelnici koji su iz redova naše stranke. Znači, HDZ već sudjeluje u rješavanju problema. Naši lokalni dužnosnici su mogli mnogo prije i više pomoći u zbrinjavanju i kanaliziranju izbjeglica da su od početka bili prikladno uključeni. Zamislite, kada je krenuo val, njih nitko nije kontaktirao niti uključio. Pa, je li to normalno? Valjda zato što su HDZ-ovci.

Kako biste, da ste na vlasti, u ovoj situaciji razgovarali s mađarskim premijerom Viktorom Orbánom, a kako sa srpskim Aleksandrom Vučićem?

- Najprije bismo razgovorima vršili prevenciju. Hrvatska je trebala razgovarati sa susjedima i dogovoriti postupanja prije nego što su izbjeglice počeli dolaziti u našu zemlju. Vidjelo se što se događa, da mjesecima izbjeglice preko Mađarske idu u Njemačku te da je Mađarska počela graditi zid. Trebalo je odmah reagirati, ministar Ostojić je trebao razgovarati s mađarskim kolegom, srpskim, slovenskim, tražiti koordinaciju s Njemačkom i Austrijom. Da se Vlada pripremila, danas bi se lakše nosila s problemima i ne bismo bili u svađi sa svim susjedima.

A što je rješenje? Da Hrvatska bude tranzitna zemlja za izbjeglice, da zatvorimo granice ili da postanemo jedan od sabirnih centara za izbjeglice?

- Hrvatska mora vršiti suverenitet nad svojim teritorijem, nadzirati svoje granice. Mi u prvom redu moramo voditi računa o sigurnosti svih svojih građana. Ova Vlada to ne čini učinkovito. To je prva stvar koja se od nas očekuje i na europskom planu. Drugo je da moramo reći koliko azilanata možemo primiti. Ekonomske migrante ne možemo jer smo suočeni s masovnim odljevom uglavnom mladih ljudi. Tisuću izbjeglica Hrvatska može primiti na dulje vrijeme. Za ostale izbjeglice sa susjednim državama treba dogovoriti njihovo humano i organizirano propuštanje. Zoran Milanović, kojemu je jedna od specijalnosti postala krađa ideja i rečenica, od nas je ukrao rečenicu da Hrvatska ne može i ne smije biti sabirni centar. HDZ je to prvi rekao.

Dakle, ipak postoji zajednička točka premijera Milanovića i HDZ-a na temi izbjegličke krize. Prije nekoliko dana premijer je izjavio da je njemačka kancelarka Angela Merkel tražila da zadrži izbjeglice jedno vrijeme, ali ju je odbio. Podržavate li ga u tome?

- Zoran Milanović se sada želi prikazati kao veliki prijatelj Njemačke i Angele Merkel. A tko je narušio odnose s Njemačkom i Merkel? Pa, Milanović i njegova Vlada s lex Perković. Tada je išao gaziti principe pravne države, prevariti hrvatsku javnost i njemačke saveznike, a na kraju je kapitulirao. To čini i sada, želi obmanuti, prevariti hrvatsku javnost i Njemačku, prikazati se kao prijatelj Angele Merkel i Njemačke. On to nije. Na kraju će opet kapitulirati.

Kritika predsjednice

U domaćoj javnosti, kao ni u Njemačkoj, nije dobro primljena kritika predsjednice Kolinde Grabar Kitarović kancelarki Merkel koju je optužila za izazivanje kaosa s izbjeglicama. Kako se u HDZ-u gleda na taj istup predsjednice?

- Njemačka je Hrvatskoj prijateljska zemlja. Kancelarka Merkel pokazala je plemenitost kada je odlučila da se izbjeglice prime u Njemačkoj. Jasno je da ta plemenitost ima svoje granice, da Njemačka ne može sama rješavati problem izbjeglica, da su i tranzitne zemlje, među kojima je i Hrvatska, izložene velikim sigurnosnim i logističkim izazovima. Potrebna je zajednička akcija Europske unije. A iznad svega, nužno je postići integrirano djelovanje SAD-a, Rusije i Europske unije kako bi što prije došlo do pacifikacije Sirije.

Europa od početka sukoba u Siriji nije bila fer prema Turskoj koja je primila najviše izbjeglica.

- Turska je zemlja sa strateškim značenjem koja čini velike, hvalevrijedne napore u zbrinjavanju izbjeglica. Zato je i usvojen zaključak na Europskom vijeću da s Turskom treba jačati suradnju i dijalog na svim razinama i da joj treba financijski pomoći.

Zajednička akcija

Treba li SAD preuzeti dio tereta koji je posljedica Arapskog proljeća? Čini se da kusa samo Europa.

- Bez integriranog angažmana zajedno sa SAD-om i Rusijom nema održivog rješenja.

Veliki izbjeglički val s kojim smo suočeni u Europi, ali i u Hrvatskoj, potencira strah od dodatne islamizacije Europe. Koliko je on realan?

- Strahove ljudi u Hrvatskoj treba razumjeti. Velika je odgovornost na Vladi da ostvaruje unutarnju i vanjsku sigurnost Hrvatske, a time i EU. Međutim, posebna je odgovornost na zemljama zapadne i sjeverne Europe, prema kojima se izbjeglice uglavnom orijentiraju. Tamošnje vlade moraju biti plemenito osviještene. Ako izostane efikasna zajednička europska akcija, ekstremno desni populisti mogli bi na prirodnim strahovima ljudi poentirati. A to se odnosi najviše na zemlje u kojima se izbjeglice žele smjestiti, na čelu s Njemačkom.

Gledate li na izbjegličku kvotu od oko tisuću ljudi koja nam je pripala kao na potencijalnu radnu snagu?

- Ta kvota predstavlja broj ljudi koji Hrvatska može bez problema privremeno zbrinuti. Međutim, u protekle četiri godine izgubili smo 90.000 radnih mjesta, a iz zemlje je otišlo 100.000 ljudi. Nije primarno razvijati strategiju o zapošljavanju izbjeglica, nego o zapošljavanju domaćeg stanovništva. Imamo Zorana Milanovića i Vladu koji se hvale rastom izvoza, a sada nanose štetu gospodarstvu, ugrožavaju radna mjesta blokadom granice i izvoza u Srbiju.

Imate li procjenu koliko radnih mjesta ugrožava zabrana izvoza u Srbiju?

- Šteta je već milijunska, a kolika će biti, ovisi i o tome koliko će trajati trgovinski sukob sa Srbijom.

Bismo li imali konsenzus i oko izbjegličke krize da nisu tako blizu izbori?

- Kada ste vidjeli ili čuli da je Milanović pozvao na konsenzus? On poziva na sukobe, konstantno.