RAZGOVOR S MINISTROM RADA

Mirando Mrsić: Nezaposlenost je naša realnost. Novi zakon o radu zaštitit će prava radnika i omogućiti lakše restrukturiranje tvrtki

Ne slažem se s tvrdnjama nekih kolega iz Vlade da u Hrvatskoj nitko ne želi živjeti. Ovo sada je samo faza koju moramo proći da bi nam u budućnosti bilo bolje

Pred Mirandom Mrsićem , ministrom rada i mirovinskog sustava, teška je godina. Vlada u kojoj sjedi u manje od dva mjeseca dobila je drugi udarac svjetskih rejtingaša, koji smatraju da se reforme u Hrvatskoj, posebno na tržištu rada, odvijaju presporo. Slično upozoravaju i poslodavci. Istodobno, Vlada je pod jakim pritiskom sindikata i nezadovoljnih građana, kojih je sve više na burzi rada. Ukratko, svi očekuju promjene, ali željeni pravac kretanja za svaku je društvenu skupinu drukčiji, ako ne i suprotan. U takvim uvjetima Mrsić i njegovi suradnici brzo moraju naći rješenja za godinama nagomilavane probleme. Izlaz vide u donošenju novog zakona o radu, koji bi trebao predstavljati kompromisno rješenje između potrebe da se fleksibilizira rigidno i zastarjelo radno zakonodavstvo i zaštite prava radnika.

Nakon Standard & Poor’sa, i Moody’s nam je srušio kreditni rejting. Kao jedan od razloga za to naveli su i nefleksibilno tržište rada i, općenito, prespore reforme. Što možete učiniti da nas izvučete iz ‘junka’?

- Suočili smo se sa stvarnošću. To je očekivani potez rejting-agencija i nije nas iznenadio. Vlada je već prošle godine krenula s nizom poteza koji idu za konsolidacijom države i pokretanjem strukturnih reformi. Na tome radimo, pa uskoro kreću izmjene ZOR-a.

Izmjene ZOR-a ste najavili, a na njima inzistiraju međunarodni financijaši i domaći poduzetnici. No, te promjene već su na noge digle sindikate. Kako pomiriti tako dijametralno suprotne interese u društvu?

- Nije realno očekivati da će poslodavci i sindikati imati iste stavove, dijalog se mora nastaviti. Zato smo i pokrenuli bipartitne razgovore među njima. ZOR će se mijenjati u dvije faze. Kao što smo se dogovorili sa socijalnim partnerima, prvi korak, koji bi trebao uskoro biti gotov, je daljnje usklađivanje ZOR-a sa smjernicama EU. U tu kategoriju, primjerice, spada uvođenje europskih radničkih vijeća, koje je važno za kompanije koje posluju u više zemalja. Poslodavci koji posluju u više zemalja, naime, morat će osnivati europska radnička vijeća u kojima će sjediti i predstavnici radnika iz svih zemalja u kojima posluju. To je važno kako za hrvatske tvrtke koje posluju u inozemstvu, tako i za inozemne tvrtke koje posluju u Hrvatskoj. Budući da otvaramo pregovore o tim izmjenama ZOR-a, sa socijalnim smo se partnerima dogovorili da u ZOR pokušamo ugraditi i neke institute o kojima postoji konsenzus. Razgovaramo o ograničenju prekovremenog rada, koji bi se definirao na razini tjedna i godine, kao u EU, a ne mjeseca, kako je sada slučaj. Razgovaramo i o probnom roku jer je dosadašnja praksa pokazala da on nije dobro definiran. Stoga želimo da se poslodavci i sindikati dogovore kako bolje definirati probni rok. Nije problem u probnom roku nego u njegovoj definiciji, to jest što ako radnik ne zadovolji u tom roku: sudovi sada presuđuju da je to otkaz kao da je riječ o klasičnom radnom odnosu, što ipak nije slučaj. Vjerujem da ćemo postići suglasnost i o tome. Nadalje, vjerujem da ćemo se usuglasiti i o agencijama za privremeno zapošljavanje. I to područje treba uskladiti s europskim direktivama. Dosad nije bilo nadzora nad tim agencijama, a sada će taj posao obavljati Ministarstvo rada.

Mnogima je i to previše, no za rejting-agencije ovo će djelovati samo kao kozmetičke promjene?

- Ovdje nije riječ o kozmetičkim promjenama. Naprotiv, one su vrlo važne. Svima je jasno da neke stvari treba mijenjati. Važno je i da to pokazuje spremnost socijalnih partnera da se dogovore. Prave promjene donijet će donošenje novog ZOR-a, što je predviđeno za drugo tromjesečje. Na te promjene treba gledati jedinstveno. Već sada smo pokrenuli pitanje rada na određeno vrijeme, no prave promjene ostavljene su za drugu fazu, kada ćemo razgovarati o cjelokupnom sustavu ugovora o radu, otpremninama i slično. Vjerujem da bi taj novi ZOR mogao biti donesen do našeg ulaska u EU.

Pitanje rada na određeno vrijeme izazvalo je najviše bure u javnosti. Sindikati upozoravaju da je to vrlo sklizak teren, a poslodavci poručuju da više nema doživotnog zaposlenja. Kako tu naći zlatnu sredinu?

- Upravo o tome i razgovaramo. Jasno je da se u posljednjih nekoliko godina većina ugovora o radu sklapa na određeno vrijeme i nad time ne treba zatvarati oči. No, taj sustav treba urediti kako se ne bi događali problemi na koje nailazimo u praksi. Rad na određeno vrijeme treba gledati u kontekstu onoga što on zapravo je, a to je sitaucija kada treba naći zamjenu za dugotrajno odsutnog radnika, radnika koji je na porodiljnom dopustu ili situaciju kad poslodavac pokreće projekt za koji mu radna snaga treba na određeno vrijeme.

Intervju u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
18. studeni 2024 07:52