'LAŽNA BOLOVANJA nas koštaju milijardu kuna godišnje, a zbog tih prevaranata ispadamo najveće lijenčine u Europi!'

Ona ima 30-ak godina i radi kao poslovođa jednog sektora u Hrvatskoj pošti. Pomalo je problematična osoba, iz jako bogate obitelji. Na posao ne dolazi redovito, a lokacija na kojoj se nalazi omogućava joj manipulaciju radnim vremenom. Početkom godine, poslodavac joj je predložio premještaj na drugu lokaciju gdje postoji evidencija radnog vremena. Dogovorili su sastanak, no neposredno nakon najave promjene lokacije, ona počinje otvarati bolovanja samo s jednim ciljem - zadržati radno mjesto na prethodnoj lokaciji. Bolovanje je počelo kao dišna infekcija, nastavilo se kao anksioznost i bol u abdomenu, a trenutno je u fazi poremećaja prilagodbe. Liječnik koji joj to omogućuje je obiteljski prijatelj. Dva je puta kontroliraju kontrolori HZZO-a koji donose odgovor - medicinski opravdano. Na bolovanju je već godinu dana.

On pak ima 40 godina i radi kao referent u jednoj tvrtki. Prije 5 godina na posao je došao pijan i napravio incident. Od kolega je čuo da mu se sprema otkaz. Sljedeći dan odlazi doktoru i otvara bolovanje po šifri: reakcija na teški stres i poremećaj prilagodbe te povišeni krvi tlak. Nakon toga zatvara to bolovanje i otvara novo. Ovaj put zbog bolova u leđima. No ni tu nije stao. Trenutno je na novom bolovanju: “trajne promjene ličnosti nakon katastrofalnih doživljaja”. Poslodavac ga već više od dvije godine pokušava bezuspješno vratiti na posao kako bi odradio otkazni rok u trajanju od 25 dana. Prima malo umanjenu plaću i još nije poznato kada će mu bolovanju završiti. Na bolovanju je već 5 godina.

14,8 milijuna dana

Ona i on nisu izmišljeni. Ona i on su stvarni zaposlenici dvije velike hrvatske tvrtke, čiji su podaci poznati redakciji Nedjeljnog Jutarnjeg, i koji na taj način zloupotrebljavaju bolovanje.

Prema nekim procjenama stručnjaka koji se bave isključivo tim problemom, svaki osmi zaposlenik koji ide na bolovanje - laže, a kvalitetnom borbom protiv lažljivaca uštedjelo bi se i do 35 posto novca koji ode na troškove bolovanja ili nevjerojatnih milijardu kuna.

Kako?

Za početak nekoliko brojki.

Lani smo na bolovanju ukupno bili 14,8 milijuna dana. Na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, dakle na bolovanje dulje od 42 dana, liječili smo se 8,1 milijun dana, a na teret poslodavca 6,6 milijuna dana.

Bolovanje dok čekate

Svaki dan s posla je izostalo 48 tisuća zaposlenika. 26 tisuća se liječilo na teret HZZO-a, 22 na teret poslodavca. A svaki Hrvat na bolovanju godišnje provede oko 16 dana. Recimo, u Austriji je to 5 dana, u Francuskoj 3,8 dana, u Češkoj 9,4 dana, u Mađarskoj 5,5 dana, u Sloveniji 12,8 dana.

HZZO je lani za to izdvojio oko 1,1 milijardu kuna dok su poslodavci, procijenjuje se, izdvojili dvostruko više. Znači, ukupno na bolovanje ode oko 3 milijarde kuna. Ako bismo se zaista uhvatili u koštac s tim problemom, mogli bismo uštedjeti oko milijardu kuna koje bismo mogli iskoristit za poboljšanje zdravstvene usluge u Hrvatskoj, za kupnju nužnih medicinskih aparata, ili zapošljavanje novih liječnika specijalista.

Pa gdje je onda problem i zašto smo tako dugo na bolovanjima?

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg