KOLIKO SMO UISTINU BOGATI Hrvati imaju dvostruko manje od Slovenaca, ali i isto toliko više od Srba

Svaki odrasli Švicarac danas posjeduje prosječno oko pola milijuna dolara osobne imovine - dakle novca, dionica, nekretnina i zemljišta koje ima u svojem vlasništvu. Svaki deseti odrasli stanovnik Švicarske ima više od milijun eura imovine.

Svaki Hrvat, pak, kad se zbroji sve što ima, ukupnom imovinom jedva prelazi cifru od 21.500 eura. Onih s imovinom većom od milijun eura u ukupnom stanovništvu ima tako malo da se njihov udio ne može izraziti brojkom na dvije decimale: ima ih 0.00 posto. S druge strane, 41 posto hrvatskih odraslih stanovnika ima imovinu manju od 10.000 eura: u Švicarskoj je takvih 5 posto. Hrvata s imovinom većom od 100.000 eura ima 4,7 posto. Toliku pak imovinu ima svaki drugi Švicarac - preciznije, njih 48,8 posto.

Posljednje izvješće o globalnom bogatstvu, koje je objavila Credit Suisse Group, jedna od vodećih kompanija za financijske usluge u svijetu, pokazalo je da svjetsko bogatstvo iz godine u godinu raste, a da s njim sve više rastu i razlike između onih koji imaju i onih koji žive u teškom siromaštvu. Iako je osobno bogatstvo Hrvata u posljednjih 13 godina realno naraslo za 75 posto, i dalje smo među najsiromašnijim stanovnicima Europske unije.

Ovo je četvrto izdanje izvješća o globalnom bogatstvu (Global Wealth Databook 2013) koje analizira bogatstvo svih 4,7 milijardi odraslih stanovnika Zemlje u 216 država. Projekt je vodio ekonomist svjetskog ugleda dr. Anthony Shorrocks, bivši direktor UNU-WIDER-a, UN-ovog Svjetskog instituta za razvoj i ekonomska istraživanja, a analiza osobnog bogatstva napravljena je na temelju svih dostupnih podataka (nacionalni i regionalni statistički zavodi, Svjetska banka, Forbesova lista najbogatijih itd.) te kvalificiranih procjena analitičara.

Hrvatska je spadala među države za koje nisu mogli prikupiti potpune podatke, ali za koju mogu s minimalnim odstupanjem garantirati sigurnost u određivanju trendova. A odnosi su trenutno ovakvi: Hrvati posjeduju 20 puta manje od Švicaraca, dvostruko manje od Slovenaca, ali duplo više od Srba i Bosanaca te oko 130 puta više od najsiromašnijih stanovnika svijeta, građana jugoistočne afričke Republike Malavi.

Gledajući globalno, Hrvati spadaju među bogatije narode: na svjetskom nivou dovoljna je imovina od 4000 američkih dolara da bi se stanovnik svrstao u gornju polovicu najbogatijih, jer 50 posto stanovnika svijeta posjeduje manje od toga.

Svjetsko je bogatsvo 2013. godine procijenjeno na 240,9 bilijuna dolara, koje pak raspodijeljeno na 4,7 milijardi odraslih stanovnika Zemlje iznosi 51.600 dolara imovine po stanovniku ili, preračunato, oko 41.800 eura.

Toliko bi iznosilo osobno bogatstvo svakog odraslog pojedinca kad bi na svijetu vladala apsolutna pravda u diobi bogatstva. Međutim, stvarnost je dijametralno suprotna: između vrijednosti imovine najbogatijih Švicaraca i najsiromašnijih građana Malawija razlika je čak 2500 puta! Još 2000. godine te su razlike bile neusporedivo manje: razlika između stanovnika Švicarske i Malawija bila je 690 puta, što je trostruko manje od današnjih razlika. U proteklih 13 godina, Švicarci su udvostručili svoje bogatstvo (s prosječnih 232.548 dolara na 512.562 dolara), a stanovnicima Malawija imovina se smanjila s mizernih 330 na 207 dolara.

Danas jedan posto najbogatijih stanovnika svijeta posjeduje 46 posto ukupnog svjetskog bogatstva.

Ukupno hrvatsko odraslo stanovništvo čini 0,07 posto ukupnog odraslog stanovništva svijeta, a njihov udio u ukupnom bogatstvu dvostruko je manji - iznosi 0,04 posto. Promatrajući kroz godine, to je bogatstvo raslo. U apsolutnim iznosima, imovina nam je narasla s 9536 eura na 21.506 eura. Ako te iznose učinimo usporedivima, odnosno ako uzmemo u obzir inflaciju i prilagodimo iznos imovine iz 2013. godine cijenama iz 2000. godine, dolazimo do realnog povećanja imovine u tom razdoblju: današnja 21.506 eura vrijedi isto kao što bi vrijedilo 16.802 eura 2000. godine. Dakle, imovina nam se povećala oko 75 posto.

Većina stanovnika Europe bitno je povećala svoju imovinu u prvih sedam godina novog tisućljeća, koje se smatraju izuzetno prosperitetnim godinama. Hrvatska je bila među državama koje su imale najveći rast osobnog bogatstva u tom periodu - ono se udvostručilo. Međutim, u godinama krize to se bogatsvo jednako brzo istopilo, pa Hrvatska bilježi i jedan od najvećih padova osobnog bogatstva odraslih građana: imovina nam je danas realno manja 12 posto od one koju smo posjedovali 2007. godine.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Magazina Jutarnjeg lista