Kako je Warhol pred smrt od Mercedesa napravio kulturnu ikonu stoljeća

Andy Warhol nije imao vozačku dozvolu, a nije pretjerano uživao ni u vožnji. Ipak, jedan od njegovih fetiša bili su upravo automobili.

- Auto je sjajna podloga, puno bolja od slikarskog platna. Pokušao sam pomoću boja dati opis brzine. Naime, kad je auto u punoj brzini, sve se konture zamagle - izjavio je, nakon što je oslikao BMW predviđen za automobilske utrke.

U BMW art projekt Warhol je ušao na inicijativu francuskog vozača utrka Hervé Poulaina. On je za oslikavanje trkaćeg BMW-a prvo angažirao autora mobilnih skulptura Alexandra Caldera. Zatim su druge primjerke istog modela ukrasili umjetnici Roy Lichtenstein, Frank Stella, Robert Rauschenberg, David Hockney... Ovaj četvrtak je trkaći model dobio svoju 17. po redu verziju, ovaj put s potpisom suvremenog oca kiča Jeffa Koonsa. Mnogi su auti iz serije u međuvremenu postali emblemima pop art revolucije.

Fascinantne mašine

Za Koonsova prethodnika Warhola, koji je bio na čelu te pop revolucije, auti su bili mašine koje su ga podjednako užasavale i fascinirale. Poznata je i njegova serija sudara i nesreća, prikaza automobila kao metafora za razaranje, iz koje dolazi rad “Green Car Crash”, s prizorom auta koji je stradao u požaru, kasnije prodan za 71 milijun dolara na aukciji u njujorškom Sotheby’su.

Narudžba koju je želio

Međutim, ono što je manje poznato, pa i najzagriženijim ljubiteljima i poznavateljima svih detalja iz života velikog umjetnika, serija je automobila koju je naslikao po narudžbi Daimler-Benza, neposredno pred svoju smrt. Prvi put nakon više od 20 godina, nedovršena je serija izložena u bečkoj Albertini, na izložbi “Auti”.

Zapadnonjemački gigant automobilske industrije za proslavu je svoje stote obljetnice od američke pop ikone naručio 80 radova koji su inspiraciju pronašli u 20 po dizajnu prijelomnih modela Mercedesa. Kronike bilježe, a nije ni teško zamisliti, kako je Warhol bio više nego oduševljen narudžbom i s velikom se strasti bacio na zadatak. Bila je to narudžba kakvu je upravo priželjkivao, i koja je bila posve u suglasju s njegovom umjetnosti. Dva trademarka su se ujedinila, a međusobna je veza bila više od marketinga. Uspješno ih je spojio trgovac umjetninama Hans Meyer, koji je mogao uživati u plodovima svoje izvrsne ideje. Ne zadugo. Warhol je iznenada umro 22. veljače 1987. Naizgled rutinska operacija žučnog mjehura se zakomplicirala, i zadatak je ostao nedovršen. Dovršeno je 35 grafika i 12 crteža na kojima je Warhol marljivo svakodnevno radio, ne sluteći da mu je to posljednji zadatak.

Podsjetimo kako je upravo bečka Albertina prije nekoliko godina također bila izložila manje poznatog Warhola, radove iz ciklusa slavnih ličnosti. I tada i danas među kustosima je izložbe bio ravnatelj Albertine i dobar poznavatelj opusa karizmatičnog američkog umjetnika, Klaus Albrecht Schröder.

Prijelomni modeli

- Warhol je u posljednjem razdoblju umjetničkog stvaralaštva godinu dana pred svoju smrt pretvorio automobil u ikonu stoljeća - rekao je Schröeder prilikom otvorenja izložbe.

Warhol je u seriji koristio modele koji su po svojem dizajnu predstavljali prijelomnicu: 300SL Gullwing Coupé iz 1954. ili model pod nazivom C111 iz 1970. godine, što je bio eksperimentalni pokušaj futurističkog oblikovanja automobila, tipičan za razdoblje sedamdesetih opsjednuto pogledom u budućnost. Neke je modele Warhol naslikao rukom, kao primjerice prikaz modela Mercedes-Benz W125 Grand Prix iz 1937. godine, dok je u drugim slučajevima printao pojedini model nekoliko puta na platnu, poput modela Mercedes 400 iz 1925. godine. Svi su radovi dimenzija 1,20 puta 1,53 metra, a izložbu prati izvrstan esej njemačkog povjesničara umjetnosti Wernera Spiesa.

Povlačenje iz javnog života

Na Warholovim se crtežima bilježi i povijest kompanije. Na jednom je tako prikazan Karl Benz sa asistentom prodaje Josefom Brechtom u Benz Patent Motorwagen, kako se ponosno voze i modelu iz 1886., s gigantskim zadnjim kotačem. Za ovaj se model smatra kako je riječ o prvom automobilu na svijetu.

Međutim, ono zbog čega je ova sjajna izložbena poslastica koja traje do 17. svibnja posebno važna, jest povratak kvaliteti i stilu najvažnijih umjetnikovih radova iz šezdesetih godina. “Auti”, po jarkom koloritu i motivima koji se ponavljaju, nalikuju njegovim najpoznatijim djelima poput porteta Marilyn Monroe.

Upravo je serija “Auti” trebala označiti povratak “pravog” Warhola. Naime, nakon pokušaja atentata na njega kojeg je 1968. godine izvršila Valerie Solanas, Warhol se bio povukao iz javnog života, a cijeli je događaj ostavio i vidljiva traga na njegovoj umjetnosti. U međuvremenu je izdavao časopis Interview, snimao emisiju “Warholovih 15 minuta”, koju također nije dovršio do kraja, i izdao Filozofije, čija je jedna od teza “Stvaranje novaca je najbolja umjetnost” bila polazište nedavne izložbe “Pop up” u Tate Modern. No, cjelokupni je njegov opus tog razdoblja stišaniji. Na “Autima” se vidi stari, rani Warhol i svi razlozi zašto umjetnika najviše volimo.

Pokazan je upravo ona strana umjetnika koja ga je i proslavila zbog kompleksnog i intuitivnog razumijevanja masovne kulture. Ciklus je važan i po tome što daje naznaku kako bi Warhol dalje nastavio raditi da je preživio operaciju i ušao u devedesete godine prošlog stoljeća.

Gledatelj izložbe kroz pojedine se izloške upoznaje sa tehnikom Andyja Warhola. Neki su auti naslikani sa sjenama, drugi su pokazani u kontrastnim bojama. Najbolje su slike vezane uz klasične motive automobila: primjer je rad koji se sastoji od osam slika podijeljenih u dva vertikalna reda, na kojemu je model Mercedes 400 Touring Car 1925.

Rekapitulacija karijere

Andy Warhol, dijete slovačkih imigranata iz Pittsburga, umjetnik koji je odredio novi pogled na granicu između originala i reprodukcije po mnogima je najbriljantniji um koji odražava duh američke kuture razdoblja.

U seriji “Auti” zaokružen je puni ciklus Warhola kao komercijalnog umjetnika. Tu se rekapituliraju svi usponi i padovi umjetnikove cjeloukupne karijere i zato je jako važna.