JOSIP JURATOVIĆ 'Izbjeglice su nam otkrile istinu. Angela Merkel nije tek pragmatična političarka, nego prava državnica!'

Prije točno deset godina, u jesen 2005., Josip Juratović postao je prvi Hrvat koji je kao zastupnik izabran u njemački Bundestag. Dugogodišnji je član SPD-a i sindikata metalaca, što je i razlog zašto je ušao u parlament. Imao je životni put većine doseljenika, završio zanat i odmah se zaposlio u automobilskoj industriji.

Već početkom 80-ih učlanio se u socijaldemokratsku partiju i IG Metall, najjači sindikat u Njemačkoj. U Heilbronnu, gradiću u Baden-Württembergu, osnovao je ogranak SPD-ove mladeži, i to je predstavljalo njegov ulazak u politiku. Nakon desetljeća parlamentarne karijere Juratović se etablirao kao stručnjak za politiku prema zapadnom Balkanu, a posljednjih mjeseci i kao zagovornik otvorene imigracijske politike koju vodi premijerka Angela Merkel. Ovo dvoje političara dijele zajedničku poveznicu; Angela Merkel je spomenute jeseni 2005. postala predsjednica koalicijske vlade CDU-a i SPD-a, a tada je počela Juratovićeva karijera zastupnika u Bundestagu. Imao sam priliku napraviti prvi intervju s njim i pamtim da je bio prilično rezerviran prema suradnji s demokršćanima. Ali kada smo ovog četvrtka razgovarali o gospođi Merkel, Juratović je o njoj govorio s vidljivim uvažavanjem.

Angela Merkel je 10 godina na čelu vlade. Kako ocjenjujete “njezino” desetljeće?

- Angela Merkel je tijekom političke karijere prošla velike promjene. U deset godina vladavine gospođa Merkel je opisivana kao taktičar, strateg i pragmatik. Na naslovnicama novina rijetko je bila nasmijana, uvijek odlučna i čvrsta. Na grčkim čak donedavno i sa SS simbolima. Međutim, izbjeglička kriza je razotkrila nekoliko činjenica koje ne bi bile poznate da stotine tisuća unesrećenih nije zakucalo na europska vrata. Otvoreno zalaganje za prihvat izbjeglica kojim se dovodi u poziciju da protiv sebe okreće i najbliže suradnike, otkriva neko dosad nepoznato lice kancelarke. Ustrajući u svom naumu, dobiva nove profile podrške slobodoumne intelektualne njemačke javnosti, jer ovoj krizi pristupa ljudski a ne političkim osjećajem. Ona se u ovih deset godina mandata razvila od pragmatičnog političara u državnika koji po cijenu pada popularnosti ustrajno štiti demokratske vrijednosti Njemačke i EU.

Samo što i ugledni Spiegel postavlja pitanje može li Angela Merkel opstati u sadašnjoj izbjegličkoj krizi?

- Angela Merkel ima velike probleme zbog otpora konzervativnog dijela CDU-a i CSU-a, ali mislim da će preživjeti. Za zemlju sa 80 milijuna stanovnika ne predstavlja problem dolazak milijun migranata, ali problemi nastaju kada u gradić u kojem živi 4000 stanovnika stignu dvije tisuće izbjeglica. U takvim okolnostima očekivan je rast desnice, koji vidimo posvuda u Europi. U današnjoj EU postoje dva dominantna trenda, a to su orbanizacija koja podrazumijeva nacionalizam i zatvaranje u vlastite granice, i merkelizaciju, koja uključuje prihvaćanje drugih i drukčijih, a to su temeljne europske vrijednosti.

U rujnu ste bili optimist u vezi s prihvatom migranata u Njemačkoj, ali čini se da se u ova dva mjeseca javno mnijenje promijenilo i velik broj Nijemaca više ne podržava politiku vlade. Što se desilo?

- Njemačka ima veliku socijalnu osjetljivost, ali postoje i ograničenja za prihvat, što govori da izbjegličku krizu može prebroditi samo uz solidarnost drugih članica EU koje su se, nažalost, počele ograđivati od ovog problema. Ova kriza je otkrila veliku ksenofobičnost zemalja bivšeg Istočnog bloka, ali isto i ohrabrila kad se uzme u obzir koliko Balkan može biti solidaran. Kultura dobrodošlice, iako u očekivanom padu, još uvijek je u Njemačkoj popraćena pozitivno i uz podršku većine građana. Nažalost, desnica ovim koristi priliku da se izdigne iz zaborava jer ne treba zanemariti i izbore iduće godine u tri pokrajine, Sasko-Anhaltskoj, Rajnsko-Pfalačkoj i Baden-Württembergu, tako da se tema izbjeglica kao i u Hrvatskoj od strane desničara jednostavno gleda kao prilika za osvajanje vlasti. Odgovorna politika mora svojim građanima više nuditi, jer žice i zidovi zasigurno nisu rješenja. Povijest nam ukazuje da nema smisla graditi zidove, jer tamo gdje se postavljaju zidovi umjesto mostova nema budućnosti.

Hans Werner Sinn nedavno je upozorio da će izbjeglice zbog svog lošeg obrazovanja postati problem jer mogu raditi samo najslabije plaćene poslove. Čini se da to nije nerealan scenarij?

- Njemačko gospodarstvo ima demografski problem jer do 2030. u državi ćemo imati sedam milijuna umirovljenika više, a istodobno će nedostajati 8,4 milijuna radnika. S druge strane, činjenica je da oko 22 posto izbjeglica koje dolaze iz ratnih područja nema završenu ili nikakvu školu, što će na kraju rezultirati njihovom težom integracijom i nižom radnom nadnicom ako ne dovrše svoje doškolovavanje. Međutim, većina gospodarstvenika smatra da će izbjeglice potaknuti njemačko gospodarsko čudo jer su u deficitu s radnom snagom. Dolaskom milijun izbjeglica dolazi i milijun potrošača koji će jako brzo ojačati tržište, te postoje analize koje navode da bi sav uložen novac u izbjeglice već za šest, sedam godina trebao biti vraćen. Hans Werner Sinn je poznat po svojim negativnim scenarijima, međutim na sreću do sada ni jedan se nije ispunio.

Kako objašnjavate rast desne stranke AfD koja bi ušla u Bundestag da su izbori?

- U ovakvim situacijama beznađa radikalne stranke, poput AfD-a i NPD-a, ne gube vrijeme nego pokušavaju dobiti jeftine bodove na unesrećenima. Zato je jako bitno da se uspostavi primat politike te da se stvori pregled nad cijelom situacijom. Dovođenje pod kontrolu ratnih konflikata, financiranje kampova izvan EU, rasterećenje zemalja koje su direktno pogođene izbjegličkim valom, poput Grčke i Italije, te usporavanjem priljeva izbjeglica na balkanskoj ruti, brzom njemačkom administracijom i smještajem izbjeglica kod ljudi će stvoriti osjećaj da politika ima kontrolu nad cijelim procesom. Time se automatski stvara povjerenje u politiku, što rezultira okretanjem leđa desničarima.

Što Njemačka dobiva s izbjeglicama? Etička dimenzija je neupitna, ali ne bojite li se posljedica naglog dolaska velikog broja ljudi iz drukčijeg kulturno-civilizacijskog okruženja?

- Njemački ustav i Ženevska konvencija s pravom nam naređuju da se ljudima koji su politički progonjeni ili ratom pogođeni mora pružiti azil bez obzira na nacionalno ili vjersko podrijetlo. Mijenjanje tog ustava je nezamislivo ne samo zbog povrede Ženevske konvencije nego i zbog njemačke odgvornosti prema vlastitoj povijesti. Njemačka je u više navrata u svojoj povijesti doživjela masovno useljavanje iz različitih kulturnih krugova iz EU i svijeta, što je pridonijelo različitosti društva. Upravo zahvaljujući toj različitosti njemačkog društva i uspješne integracije, Njemačka je postala najjača ekonomska sila EU.

Neki danas izbjeglice iz Sirije i Afganistana uspoređuju s Židovima iz 30-ih?

- Podizanje ponovnih zidova kojih smo se prije dvije decenije tek riješili te postavljanje bodljikave žice na mađarskoj granici, pokazalo je da smo još daleko od ideala života u slobodi, jednakosti, pravdi i solidarnosti u EU. Nacionalizam, šovinizam, ksenofobija, antisemitizam, islamofobija rasadnik su neopisivog zla, čiji predstavnici sve više poklonika dobivaju u Europi. Holokaust nam je dokazao kako je humana i civilizirana Europa brzo pala na ispitu humanizma, međutim uvjeren sam da smo nešto naučili iz povijesti koju se često pokušava zloupotrijebiti, a premalo razumjeti.

Ipak se otvara pitanje hoće li ovoliki broj doseljenika ugroziti socijalnu ravnotežu koja spada u temelje moderne Njemačke?

- Tu dolazi do izražaja naša socijaldemokratska politika koja, među ostalim, uključuje gradnju socijalnih stanova za ljude koji si ne mogu priuštiti nešto bolje. Sada predstoji rješavanje problema u smislu gradnje vrtića, stanova i infrastrukture, a ne dijeljenje ljudi na izbjeglice, migrante koji su već neko vrijeme u Njemačkoj i siromašne Nijemce. Ako ljude ne segregirate zbog njihova podrijetla, značajno smanjujete opasnost da se oni okrenu protiv društva.

Vi ste također bili migrant. Jeste li kao došljak u Njemačkoj imali osjećaj da ste diskriminirani?

- Kada ste stranac, logično je da se povremeno osjećate diskriminirano, ponekad opravdano, a ponekad ne. Važno je da to ne postane vaš izgovor za stav ‘ja nemam šansu zbog svojeg podrijetla’. Ja sam se trudio integrirati u njemačko društvo, upoznao sam dobre prijatelje i u jednom trenutku osjetio sam da me počinju prihvaćati i oni koji su me u prošlosti diskriminirali. Kada ste stranac, osjećate da sve što činite morate odraditi 105 posto kako biste dobili 95 posto priznanja.

Kada ste shvatili da ste se uspjeli integrirati u njemačko društvo?

- Relativno brzo jer imao sam 15 godina kada sam 1974. stigao u Njemačku i poslije kratkog vremena sam uvidio da se ne razlikujem od domaćih ljudi. Gledali smo iste filmove, igrali nogomet, nismo se fizički razlikovali, a sve se upotpunilo kada sam naučio jezik, iako je uvijek bilo nekih koji me nisu prihvaćali zbog mog podrijetla. Presudni trenutak se dogodio u jednom kafiću u koji sam otišao s prijateljima. Pričali smo i na opasku mog prijatelja kako ‘je pametno to što je rekao Josip’, konobar je dobacio ‘kada ste čuli da Jugović zna biti pametan’. Na to se moja ekipa digla, platila račun i napustila gostionicu, a ja sam u tom trenu shvatio da sam postao dio tamošnjeg društva i imam prijatelje koji su se spremni solidarizirati kad sam u problemima.

Što je ostalo od socijalne države?

- Siromaštvo i besperspektivnost su eksplozivna mješavina u kojoj leži negativan potencijal koji uzdrma temelje svakog demokratskog poretka. U Njemačkoj siromaštvo ne znači gladovati, ali itekako znači nesudjelovanje u društvenom životu i socijalno isključivanje. Unatoč globalnom trendu socijalnog raslojavanja bogatih i siromašnih, Njemačka još uvijek pokušava održati svoju socijalnu prepoznatljivost. Stoga se mi socijaldemokrati konstantno zalažemo da socijalna zaštita najosjetljivijih skupina još uvijek ostane na visokoj razini. Minimalna satnica i socijalna sigurnost samo su jedan od primjera da zahvaljujući našem radu u velikoj koaliciji u Njemačkoj itekako još uvijek funkcionira aparat socijalno sigurne države.

Iako je Njemačka snažna, puno ljudi mora raditi dva posla. To baš nije nešto što zagovara socijaldemokracija.

- Njemačku prati epitet zemlje blagostanja, ali nije imuna na siromaštvo. Još uvijek postoji činjenica - da bi zatvorili svoje financijske konstrukcije, određene grupacije ipak moraju raditi dva posla. Ne rade svi dodatni posao zbog preživljavanja, ali nažalost još uvijek postoje oni koji su primorani. To je nešto protiv čega se socijaldemokracija bori, naime da bude što manje onih koji žive ispod granice siromaštva.

Koliko se promijenio položaj radnika u usporedbi sa 80-ima, kada ste radili u Audiju?

- Položaj radnika se promijenio jer se težište danas stavlja na obrazovanje, kvalifikaciju i felksibilnost. Ogromna razlika je i u tome da su danas radnici fizički rasterećeniji, ali sve više preuzima psihičko opterećenje. Razvojem digitalizacije društva pitanje radnog vremena postao je velik problem, jer pristup internetu nam više ne ograničava radno vrijeme. Ogroman je problem i iznajmljivanje radnika od firmi, što se nudi velikim firmama za rad uz naplatu provizije. Na primjer, radnik na tvorničkoj traci koji je zaposlen preko firme za iznajmljivanje radi isti posao s radnikom koji ima direktno zaposlenje, ali uz znatno manji dohodak. Što znači da je došlo do nastajanja više klase radnika na jednome radnom mjestu, što izaziva desolidarizaciju radništva, ali time i društva. I tu se mora naći rješenje da i društvena solidarnost opstane.

Koliko mi je poznato, autor ste SPD-ove strategije za politiku prema Balkanu. Koje su glavne odrednice te inicijative?

- Ovo je prvi put da se SPD obraća čitavoj regiji i mislim kako će dokument biti usvojen idući utorak. U osnovi u pitanju su tri načela: tražimo daljnju suradnju država u regiji, predlažemo ubrzanje pregovora država zapadnog Balkana i Europske unije te društvenu komunikaciju unutar regije, posebno mladih generacija. Iako na zapadnom Balkanu vlada mir, odatle stiže ogroman broj izbjeglica, a to pokazuje kako EU jednostavno mora ubrzati pregovore i pomoći zemljama regije da se transformiraju i postanu bolja mjesta za život. Mislim kako postoje veliki izgledi da i CDU prihvati ovaj dokument i onda ga zajedno usvojimo u Bundestagu.

Kako se u političkim krugovima u Njemačkoj gleda na ponašanje hrvatske Vlade u recentnoj izbjegličkoj krizi?

- Hrvatska se pokazala kao dobra država s obzirom na mogućnosti zemlje sa 4,3 milijuna stanovnika. Vidio se odgovoran odnos i prema izbjeglicama i prema vlastitim građanima, a jedine su zamjerke zbog povremenih svađa sa susjednim državama. Našli ste se u kompliciranoj situaciji i u takvim okolnostima hrvatska Vlada reagirala je odmjereno i konstruktivno.