ISTRAŽUJEMO Oko 60.000 Hrvata već puši elektronske cigarete jer uštede i do 10.000 kuna

Bilo je jutro i bila je to njegova prva kava. Dupla s malo mlijeka. No, prije nego što smo počeli razgovor zamolio me da pričekam.

- Samo da promijenim bateriju - kaže mi Goran Dragosavljević Ćoso dok sjedimo u kafiću na Zavrtnici.

U rukama ima eGo E650 express, napravu sličnu nalivperu na kojoj je upravo počelo blicati crveno svjetlo.

To crveno svjetlo, kako mi je objasnio, znači da se njegov eGo E650 express polako gasi.

Iz džepa vadi crni plastični etui u kojem se nalazi jedna bočica. Dopola je napunjena svijetlozelenom tekućinom. Na bočici je etiketa s jagodom. Uz bočicu, u etuiju se nalaze i električni crni punjač te nova baterija.

Arome kao mamac

Praznu bateriju zamijeni punom, zatim zavrne uložak baterije i palcem pritisne crni gumb koji se nalazi na sredini tog “nalivpera”. Prisloni napravu na usne, zatim uvuče pa ispuhne dim.

- Bez cigarete se ne kreće u jutarnji ritual, zar ne - zadovoljno kaže Ćoso dok otpija prvi gutljaj jutarnje kave.

Goran Dragosavljević Ćoso ima 37 godina, zaštitar je u jednom trgovačkom centru Zagrebu i već više od godinu danu uživa u dimu elektronske cigarete.

Trenutačno uživa u mirisu jagode, a prije jagode uživao je u aromi breskve, Coca-Cole, borovnice, čokolade i duhana.

Može zapaliti gdje god hoće. U uredu, automobilu, šoping-centru, kazalištu, tramvaju, kinu ili restoranu, autobusu.

- Ne trujem nikoga, ne smrdi nikome, to mi nitko ne zabranjuje, a ja sam zadovoljio svoje potrebe. Čudo! Manje kašljem i uopće se ne zadišem nakon dva kilometra bicikliranja. Nema katrana! O štednji bolje da i ne govorim - objašnjava mi Ćoso.

Goran Dragosavljević Ćoso je jedan od 30 tisuća Hrvata koji svakodnevno koriste elektronsku cigaretu.

I upravo ono što je ispričao najčešći su razlozi zbog kojih strastveni pušači i prelaze na tu vrstu cigareta.

No, hoće li se veseliti još dugo?

Do ovog petka Vijeće ministara Europske unije mora potvrditi nacrt zakona o Direktivi o duhanskim proizvodima.

Države članice trebale bi početi primjenjivati usvojena pravila u roku od dvije godine nakon što ta direktiva stupi na snagu, a iako je riječ o Direktivi o duhanu, u njoj se ipak pronašlo mjesta i za elektronske cigarete.

Jedan od dijelova te direktive kaže da bi se upotreba e-cigareta trebala regulirati kao medicinski proizvod, i to isključivo ako se dokaže da se tako može prestati pušiti.

U suprotnom će se regulirati kao duhanski proizvod. Iako nema duhana.

U tom slučaju proizvod ne može sadržavati više od 20 mg/ml nikotina. E-cigarete također će morati nositi natpise upozorenja, neće se smjeti oglašavati baš kao ni prave cigarete, a ako ih zabrane tri ili više država članica iz zdravstvenih razloga, zabranit će ih i Europska komisija.

Kome smetaju elektronske cigarete?

Svima pomalo.

Pad broja pušača

Od 2002. do 2012. godine broj pušača u EU pao je sa 40 na 28 posto. To znači da u EU puši oko 140 milijuna ljudi.

Prema nekim procjenama, broj pušača još će se smanjivati. Više je razloga. Ta industrija striktno je regulirana, porezi i davanja na duhanske proizvode sve su veći, a samim time i cijena duhanskih proizvoda. Osim toga, duhanskoj industriji zabranjeno je reklamiranje, dok su na samim kutijama cigareta obavezni natpisi “ako pušiš, umrijet ćeš, nećeš imati djece, potraži pomoć”.

S druge strane, oko sedam milijuna Europljana u posljednijh nekoliko godina prešlo je na elektronske cigarete. To je oko pet posto ukupnih pušača u Europi.

U svijetu postoje dvije vrste elektronskih cigareta: disposable, za jednokratnu upotrebu koja izgleda baš poput prave cigarete, i eGo model, za dugotrajnu upotrebu. Oko 80 posto njih u svijetu se proizvede za jednokratnu upotrebu, a u Hrvatskoj je situacija potpuno suprotna. Oko 80 posto je onih za dugotrajnu upotrebu, kakve koristi i Ćoso.

Prihode te industrije na globalnoj razini neki analitičari procjenjuju na oko dvije milijarde dolara. To je zapravo sitniš u odnosu na 800 milijardi koliko iznose prihodi duhanske industrije, ali uz napomenu da su tržište i industrija elektronskih cigareta počeli cvjetati tek u posljednje tri, četiri godine.

Da ta industrija raste, pokazuju i reklame s Kate Moss i bivšom Playboyevom zečicom Jenny McCarthy, koje su već postale zaštitna lica nekih proizvođača e-cigareta. S e-cigaretom u Hrvatskoj su viđeni Tarik Filipović, Tony Cetinski i Dino Rađa.

Zbog rasta popularnosti neki predviđaju da će za desetak godina tržište elektronskih cigareta premašiti tradicionalne cigarete. Jer, elektronske cigarete smiju se oglašavati, na njima nema nikakvih “umrijet ćeš odmah” upozorenja, nemaju posebnih trošarina i poreza, a smiju se koristiti svugdje, pa čak i u - crkvi.

Barem zasad, dok novi Zakon u potpunosti ne stupi na snagu.

Ipak neki ne žele čekati novi zakon, primjerice u Njemačkoj gdje razmišljaju da zabrane korištenje elektronske cigarete u nepušačkim zonama, iako su neka istraživanja pokazala da je opasnost za pasivne pušače zanemariva.

Neki giganti u duhanskoj industriji odlučili su promijeniti svoju stoljetnu filozofiju.

British American Tobacco, svjetski duhanski gigant čija je neto dobit veća od četiri milijarde funti, ušao je i u proizvodnju e-cigareta.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg