ISPOVIJEST ŠEFA HRVATSKIH ŠUMA 'Podijelio sam 600 otkaza, ali i 5 milijuna kn stimulacija'

Ivana Pavelića, predsjednika Uprave Hrvatskih šuma, iz privatne tvrtke Helios osiguranje 2012. je izvukao njegov prijatelj iz Slavonskog Broda Tihomir Jakovina, koji je upravo bio postao ministar poljoprivrede. Iz naziva dotadašnjeg HDZ-ova ministarstva nekako je ispalo “šumarstvo”, ali to ne znači da je nestao i interes nove Vlade za šume. Šume su hrvatsko bogatstvo - u ekološkom, ekonomskom i socijalnom smislu. A tvrtka Hrvatske šume počesto se spominjala u negativnom kontekstu. Zato je Jakovina izabrao čovjeka kojemu vjeruje. Pavelić ima impresivnu profesionalnu biografiju. Menadžer, bivši predavač na Visokoj poslovnoj školi Libertas. Član je Mense. Diplomirao je na Prirodoslovno-matematičkom fakultetu u Zagrebu, a magistrirao na Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu. No, nikako nije mogao otkloniti sumnju medija da je na to mjesto ipak došao zato što je ministrov prijatelj. Poslije se doznalo da je Jakovini, dok je bio na čelnom mjestu u Heliosu, omogućio kredit od 60.000 eura… Glavna zadaća bila mu je restrukturirati tvrtku koja je tada imala višak zaposlenih i dobit od 20-ak milijuna kuna, koja se smatrala niskom. Pavelić je prošle godine uspio riješiti višak zaposlenih, povećana je i dobit, no prihodi su neznatno porasli. Nisu prestali ni potresi. Lažne diplome, tužbe radnika zbog neisplate nagrada, USKOK-ovi istražitelji… O svemu tome, poslovanju Hrvatskih šuma i osobnoj imovini u vrijednosti čak šest milijuna kuna Pavelić otvoreno govori za Nedjeljni.

Hrvatske šume u prvih devet mjeseci prošle godine poslovale su s dobiti od 91,5 milijuna kuna, što je čak tri i pol puta više nego što je bilo u prethodnom razdoblju. Je li ovakav dobar rezultat posljedica smanjenja rashoda zbog otpuštanja 657 zaposlenika? Jer prihodi su vam neznatno porasli - za 1,6 posto?

- Na rezultate poslovanja Hrvatskih šuma utječe više stotina tisuća poslovnih događaja u tijeku jedne godine. Osim smanjenih troškova osoblja, smanjili smo i troškove sirovina i materijala za tri posto, trošak prijevoza na posao i s posla četiri posto te troškove osobnih vozila za devet posto. Uz to, kontinuirano radimo na povećanju učinkovitosti i konsolidaciji na način da se bavimo osnovnom djelatnošću i onim djelatnostima koje pomažu osnovnoj, uz strogo poštivanje svih postavki trajnog gospodarenja šumama. Nije nevažno reći ni da u travnju 2013. prvi put Šume nisu imale kreditnih obveza prema bankama, a takav trend je zadržan do danas. Sve svoje obveze financiramo iz vlastitih sredstava.

Kako izgledaju rezultati na kraju poslovne godine i što ćete napraviti s dobiti?

- Nerevidirana dobit za 2014. iznosi oko 150 milijuna kuna. Procijenjeni iznos poreza na dobit iznosi 40 milijuna kuna. Dio dobiti poslije oporezivanja uplatit ćemo u državni proračun, što ovisi o odluci Vlade. Za 2013. taj je dio iznosio 60 posto dobiti poslije oporezivanja. Preostali dio dobiti investirat ćemo u skladu s planom i potrebama tvrtke.

Najveći udio u prihodima imaju prihodi od prodaje drvnih sortimenata, međutim, ti su prihodi manji za dva posto u odnosu na isto razdoblje 2013. Što je uzrok tome?

- Uzrok su bile vremenske prilike, odnosno neprilike u 2014. Poplave i ledolom. Ali treba istaknuti da će bilanca 2013. do 2015., prosječno gledano, biti vrlo ujednačena na prihodovnoj strani. U obzir treba uzeti i to da su prodajne cijene definirane cjenikom. Koliki ćemo prihod ostvariti ovisi i o kvaliteti onoga što posiječemo, a što ćemo sjeći, ovisi o višegodišnjim planovima u ovisnosti o biološkoj obnovi. Dakle, naš prihod ne ovisi samo o potražnji i ponudi, odnosno cijeni trupaca, nego i o biologiji sustava.

Jeste li izradili nove pravilnike o unutarnjoj organizaciji, popisu radnih mjesta i o plaćama te sistematizaciji?

- Pravilnici su izrađeni, no zbog sporazuma sa sindikatom odgođeno je njihovo donošenje do 1. lipnja 2015. Dio pravilnika još mora proći postupak savjetovanja s radničkim vijećem i manju doradu.

Što predviđa novi ustroj, koliko je radnika potrebno i hoće li biti otpuštanja?

- S obzirom na sporazum sa sindikatom, kao i to da akti nisu prošli do kraja postupak savjetovanja, ne možemo unaprijed iznositi podatke o novom ustroju, no sigurno možemo reći da neće biti viška radnika i poslovno uvjetovanih otkaza.

Spominjala se brojka od 600 šumskih tehničara i inženjera?

- To nije točno. Upravo smo raspisali natječaj za 87 inženjera.

Prošle godine otpustili ste 600 zaposlenih, međutim, u ovoj godini planirate preko agencija za privremeno zapošljavanje angažirati 1300 ljudi. Kako to da s jedne strane otpuštate, a s druge vam nedostaje radnika?

- Objavili smo natječaj za ustupanje radnika, angažiramo sezonske radnike za radove u šumarstvu, kao što se angažiraju već godinama. Moramo prigovoriti i na članak koji je vaš list objavio u petak, gdje se piše da uzimamo radnike na leasing. Otkad se ljudi uzimaju na leasing? Pa nisu stvari! Zapošljavanje uz pomoć agencije za povremeno zapošljavanje nije nikakva novost u Hrvatskim šumama, kao ni u zemlji, jer je to uređeno Zakonom o radu. Putem agencije zapošljavaju se radnici za sezonske poslove i poslove s povremenim trajanjem. Radnici agencije imaju iste plaće kao i radnici Hrvatskih šuma, no usluge koristimo zbog fleksibilnosti. Putem agencije koristimo pomoćne radnike na pošumljavanju, spremačice u šumarijama, gdje nema potrebe za radom puno radno vrijeme, ugostiteljske radnike za trajanja lovne sezone…. Kad je riječ o otkazima ugovora o radu, kad bi se gledali postoci radnika koji su otišli iz tvrtke, mahom je to administrativno osoblje i invalidi rada.

Hrvatski sindikat šumarstva podigao je više od 4000 tužbi zbog stimulacija iz 2012. i 2013. kada im je zbog dobrog poslovanja tvrtke isplaćena po kuna bruto stimulacije. Vi ste se na kraju s njima ipak dogovorili i odlučili im isplatiti 700 kuna. Zašto ste se predomislili kad su mnogi pravni stručnjaci zaključili da bi tužba išla u vašu korist?

- Stimulacija je plaćena za 2012. u iznosu od 350 kuna i bit će plaćeno 350 kuna za 2013. Razlog je činjenica da smo 23. prosinca 2014. potpisali sporazum, a tim sporazumom je bilo definirano plaćanje. Mislimo da je bolje dogovorno rješavati stvari, a sporazum je bio oblik dogovora. U dogovoru se rade kompromisi.

Koliko novca će trebati za isplatu tih stimulacija?

- Oko 5 milijuna kuna, od čega je 50 posto već plaćeno.

Na koji način pomažete drvnoj industriji?

- Tako što smo proveli jedan od mehanizama zaštite domaćih drvoprerađivačkih tvrtki i potpisali s njima višegodišnje ugovore te osigurali da se najveći dio sirovine prodaje na domaćem tržištu. Tu smo išli nauštrb viših prihoda koje smo mogli ostvariti na međunarodnim nadmetanjima. No, naš je cilj snažna domaća drvna industrija, prepoznatljiva kako na našem, tako i na stranom tržištu, te stvaranje dodane vrijednosti i radnih mjesta u Hrvatskoj. Kao državna tvrtka nemamo samo odgovornost u gospodarskom, nego i u socijalnom smislu, jer smo prisutni kao poslodavac u svim ruralnim krajevima. S našega stajališta, drvna industrija se može i treba razvijati na način da poveća stupanj obrade i dorade drvne sirovine, donosno finalizacije proizvodnje. Upravo taj način razvoja Hrvatske šume nastoje potaknuti već niz godina, a potkraj 2012. s predstavnicima drvoprerađivačke industrije potpisale su i Pismo razumijevanja, u kojem se jasno kaže da bi Cjenik drvnih sortimenata, odnosno rabatna skala, trebala biti motivirajuća za razvoj finalne drvoprerađivačke industrije. Svi su uvjeti tu, povoljna cijena sirovine, iznimna kvaliteta iste te sirovine, FSC certifikat koji joj osigurava prođu i konkurentnost na svim postojećim tržištima… Na drvnoj industriji je da iz takve sirovine proizvede jednako kvalitetan finalni proizvod, odnosno da je oplemeni dobrim dizajnom i obradom. Ako se pogledaju brojke, tada je u 2008. kao najboljoj godini izvoza drvoprerađivačke industrije izvoz bio oko 950 milijuna dolara. U 2014. za prvih 10 mjeseci izvoz je 1,04 milijardi dolara, a očekuje se za cijelu 2014. oko 1,25 milijardi dolara. Dakle, vrlo je razvidno i jasno što činimo za drvoprerađivačku industriju.

Nedavno su se mali drvoprerađivači u Bjelovaru bunili da im ne prodajete dovoljno sirovine. Zašto je to tako i planirate li poboljšati tu prodaju jer oni tvrde da će propasti?

- Ugovorenim količinama nisu zadovoljni svi prerađivači, no učinili smo najbolje što smo mogli u okolnostima u kojima je sirovina ograničena, a pilanarski i prerađivački kapaciteti je višestruko nadmašuju. U Hrvatskoj se šumama gospodari na održiv način, što znači da sječa uvijek mora biti nešto niža od prirasta, i bez obzira na povećanje potražnje, ne može se sjeći više od propisanog 10-godišnjim planovima gospodarenja. Dakle, drvni resursi koriste se u mjeri koja neće ugroziti njihov opstanak.

Počeli ste s akcijom otkrivanja lažnih diploma. Koji su zasad rezultati, što ćete napraviti s tim ljudima i planirate li slične akcije?

- Provjeravamo 3500 diploma i svjedodžbi. To je proces koji traje, no zasad smo zaprimili odgovore za otprilike 1000 traženih dokumenata, od čega je 35 svjedodžbi bilo nevjerodostojno. Radnicima su otkazani ugovori o radu, podnesene su kaznene prijave zbog krivotvorenja, a u slučajevima gdje je utvrđena šteta provodi se postupak naknade štete. Sličnih akcija neće više biti jer su obuhvaćeni svi radnici za radna mjesta za koja se traži SSS i više.

Je li točno da su vas nedavno posjetili USKOK-ovi istražitelji zbog prodaje i kupnje automobila?

- Ne.

Nedavno se pisalo da ste bez kredita stekli imovinu u vrijednosti 9 milijuna kuna. Spominje se stan, zemljišta, poslovni prostor u Berlinu, automobil, dvije tvrtke, dionice i obveznice, a imate i ušteđevinu od pola milijuna eura i 27.000 dolara. Kako vam je to uspjelo?

- Svu sam tu imovinu imao i kad sam došao na čelo Hrvatskih šuma, što se vidi i iz imovinske kartice objavljene početkom 2012. Moja karijera nije tu počela, bio sam na čelu Helios osiguranja i svojih tvrtki, uostalom. Jedna od dobrih strana mog mandata jest to što mi nitko ne može prigovoriti da sam došao radi stjecanja koristi.