ISPOVIJEST BIVŠEG ŠEFA KOS-A JNA ‘Priznajem, moj životni neprijatelj bio je Martin Špegelj'

Umirovljeni general potpukovnik Vojske Jugoslavije Aleksandar Vasiljević, bivši šef Kontraobavještajne službe JNA, u javnosti glasovitijoj po ptičjoj kratici KOS, objavio je lani knjigu o svome djelovanju u Hrvatskoj, pod izvornim naslovom: “‘Štit’, akcija vojne bezbednosti - Dnevničke beleške operativca”. Tiskana je u simboličnoj nakladi od tisuću primjeraka, a izdavač je bila beogradska kuća IGAM (Izdavački grafički atelje M) u vlasništvu Miroslava Toholja, koji je od 1992. do 1997. stolovao kao ministar informiranja u vladi Republike Srpske Radovana Karadžića. Toholj je svojedobno tiskao nekoliko knjiga svoga predsjednika - u vrijeme dok sarajevski psihijatar još nije bio uhićen i temeljito izmijenjena izgleda živio u Beogradu, pod lažnim imenom dr. David Dabić - povrh ostalih i pjesmaricu za djecu: “Ima čuda - Nema čuda”, a koju je crtežima opremio Momo Kapor.

Virovitička skupina

Vasiljević je u Štitu prenio rukopis iz svoga dnevnika od 6. listopada 1990., zaključno sa 20. svibnja 1991. Iz osobnoga kuta gledanja, opisao je akcije koje su, napose u nas, najšire odjeknule: tajno snimani razgovor generala Hrvatske vojske Martina Špegelja, o dopremi oružja iz Mađarske, kao i uhićenje i suđenje šestorici Hrvata iz tako nazvane Virovitičke skupine, u Vojnome sudu u Zagrebu: Antunu Habijanecu, Đuri Dečaku, Vinku Belobrku, Franji i Josipu Kovaču, te Vladi Šabariću. Ti događaji, zbog kojih je Aleksandar Vasiljević dobio Orden za hrabrost, uzvitlali su silnu prašinu. Povukli su velike prosvjede u Hrvatskoj, koji su prethodili ratu i odcjepljenju od Jugoslavije.

Aleksandar Vasiljević (76), rođen je u selu Vitkovac kod Kraljeva, a od njegove šeste godine obitelj mu se preselila u Kragujevac, gdje je 1958. maturirao. Upisao je u Vojnu akademiju kopnene vojske JNA u Beogradu, iz koje izlazi s činom potporučnika. U sustav sigurnosti primljen je 1965., nakon čega u Pančevu završava dvogodišnje školovanje, te da obuku, među ponajboljima u svojoj klasi, s odličnim uspjehom skonča u Školi nacionalne obrane. Tada, već kao major, odlazi u Sarajevsku armijsku oblast, odakle će se, od 1990., prihvatiti posla načelnika Uprave sigurnosti u Saveznome sekretarijatu narodne obrane. U pogovoru Vasiljevićeve knjige stoji: “U višegodišnjoj službi u organima sigurnosti JNA neposredno je sudjelovao i rukovodio u razrješavanju najsloženijih sigurnosnih problema iz oblasti špijunaže i pokušaja organiziranja ilegalnoga rada, diverzija, sabotaža i terorističkih akcija, prema i u jedinicama i komandama JNA. Neke od tih akcija iskustveno su obrađivane i korištene u obuci i stručnome usavršavanju starješina u organima sigurnosti JNA.”

Simbolični naziv ‘Štit’

Vasiljević ističe kako su mu od konca 1991. i s početka 1992. “neke radikalne snage u JNA” opasno radile o glavi, pa su se, u “generalskoj čistki”, koju je pokrenuo Milošević, među više odstrijeljenih najviših vojnih dužnosnika, našli on i njegov zamjenik, Makedonac, general Simeon Tumanov. Dvojac čelnih obavještajaca, uhićen je pod optužbom da su podrivali vojnu obrambenu moć, za zlouporabu službenoga položaja i zbog podmićivanja, te da su pripremali urotu za svrgavanje Miloševića. Zbog toga su obojicu uhitili.

“Poslije krivičnih i stegovnih postupaka, Tumanov i ja smo oslobođeni, dok su oni koji su nas okrivili, ubrzo umirovljeni” - kaže Vasiljević.

Kad su koncem 1999. krenuli zračni napadi snaga NATO-a na Srbiju i Crnu Goru, i koji su trajali 78 dana, Vasiljevića su žurno vratili u vojni kadar, promakli ga u general-potpukovnika i ustoličili za zamjenika načelnika Uprave sigurnosti. Tada je odlikovan Ordenom Vojske Jugoslavije prvoga stupnja. U svibnju 2001. Aleksandar Vasiljević otišao je u mirovinu.

“Slučaj Špegelj”, kako je rekao Vasiljević, počeo je kad su, u listopadu 1990., vojni obavještajci “otkrili pokušaje vrbovanja starješina JNA za pripremu oružane pobune u Hrvatskoj, paravojno organiziranje i otvaranje kanala za ilegalni uvoz veće količine naoružanja, streljiva i nekih borbenih sistema radi napada na JNA i nasilnoga odcjepljenja od Jugoslavije. A da bi se to dokumentiralo i spriječilo, stvorena je operativna akcija organa sigurnosti pod simboličnim nazivom Štit”.

(...)

Članak u cijelosti pročitajte u tiskanom izdanju Nedjeljnog Jutarnjeg