INFOGRAFIKA Samo ako umjesto o ulasku u EU budu odlučivali o podršci vlasti, Hrvati će na referendumu reći NE za Uniju

ZAGREB - EU? Bože sačuvaj! Bože spasi Hrvatsku paklenog ognja Europske unije”, transparent je koji se ovih dana mogao vidjeti na prosvjedima u Zagrebu. Nosi ga Josip Coha (65), koji je stigao iz srca EU, iz Njemačke, gdje je godinama radio. Ali ne smeta njemu Europska Unija u Njemačkoj, nego u Hrvatskoj.

Ogorčen je hrvatskom politikom, koju smatra odgovornom zato što njegov sin ni s dvije diplome, ekonomije i informatike, već pet godina ne može ovdje dobiti posao. “EU bi bila dobra da Hrvatska dobije priliku kao istočna Njemačka prilikom ujedinjenja, tako da se jedna kuna mijenja za jedan euro. Kako će ljudi sa 300 eura plaće i 150 eura penzije u EU s cijenama EU?”, pita Coha.

Pad podrške

Antieuropski transparenti kućne izrade na ulicama su sve brojniji, što slijeva, a što sdesna. Ulazak Hrvatske u Europsku Uniju sada podržava manje od pola hrvatskih građana ili točno 50 posto, ovisno kojem ćete se ispitivanju prikloniti: prije par dana objavljeno istraživanje CRO-Demoskop Promocije plus provedeno u veljači, nakon početka uličnih prosvjeda, upozorava da je podrška članstvu pala na 48,9 posto, što je najniže u zadnjih šest mjeseci.

Usporedo sa srozavanjem podrške Vladi pada povjerenje i u institucije EU i podrška članstvu. Od lipnja prošle godine, kad je bila na za nas visokih 53,1 posto, podrška ulasku u EU stalno pada.

Nešto drugačije rezultate nudi Crobarometar agencije IPSOS-Puls, koji se koncentrira na stavove građana spremnih izaći na referendum o ulasku u EU: kako su euroskeptici manje skloni izlasku na referendum, tako je postotak onih koji bi glasali za ulazak Hrvatske u EU redovito natpolovičan, pa se u zadnjih godinu dana kreće između riskantno niskih 51 posto i optimističnih 65 posto.

U siječnju je takvih bilo 59 posto, a u ukupnoj populaciji je po njima u siječnju bio točno na 50 posto. S tim da je po Crobarometru najniža podrška od 51 posto onih koji bi na referendumu glasali ZA zabilježena baš u lipnju, kad je po CRO-Demoskopu podrška ukupne populacije bila na rekordnih 53 posto.

No koje god istraživanje uzeli i ma koliko sumnjali u pouzdanost takvih mjerenja gdje se razlike u rezultatima kreću uglavom u okvirima očekivane statističke pogreške, nesumnjivo je da kod nas izuzetno visok broj građana ima negativno mišljenje o ulasku u EU.

Otkako se objavljuju podaci Eurobarometra za Hrvatsku, Hrvati u Europi prednjače u euroskepticizmu: u ispitivanju obavljenom u proljeće 2006., nakon što je uhićen Ante Gotovina, 34 posto hrvatskih građana smatralo je da je članstvo u EU dobro, a 25 posto loše. Sada je raspoloženje još i gore: po nedavno objavljenim rezultatima Eurobarometra, koji redovito ispituje javno mnijenje u europskim zemljama za potrebe Europske komisije, samo 27 posto građana u listopadu 2010. smatralo je da je članstvo u EU za Hrvatsku dobro.

Ako živite u Zagrebu, srednjih ste godina i imate posao i diplomu, i dalje možete imati dojam da je većina Hrvata svjesna da je za nas dobro da uđemo u EU, jer je to stav okoline u kojoj se krećete, no oni mlađi, koji žive na selu, i posebno u zapostavljenim krajevima Like i Banije gdje je podrška EU tek na 38 posto, ne razmišljaju poput vas.

Od jeseni 2008. broj euroskeptika konstantno je veći od onih koji ulazak u EU smatraju dobrim za Hrvatsku, kažu podaci Eurobarometra, a najbrojnija je skupina onih koji nemaju izražen stav. Jedino što se promijenilo jest to da više nismo rekorderi u euroskepticizmu: uslijed ekonomske krize, u negativnom stavu prema EU pretekli su nas Britanci, tradicionalno neskloni EU, ali i Finci i Austrijanci.

Prijetnje kaznom

No jedna je bitna stvar koja razlikuje Hrvatsku od Velike Britanije, Finske i Austrije: mi još nismo dio Europske Unije.

- Svi pokazatelji govore da raste euroskepticizam, odnosno da opada podrška građana ulasku u EU - kaže dr. Damir Grubiša, predstojnik Centra za europske studije Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu. Razlozi za to su s jedne strane nezadovoljstvo građana lošom ekonomskom situacijom i radom Vlade, a s druge strane ogorčenje sporošću pregovora s EU.

Na početku 90-tih gotovo svi smo htjeli u Europsku Uniju, pa je podrška bila i 80 posto, ali je počela padati kad su građani počeli shvaćati da ulazak u EU zahtijeva teške reforme. Reforme su morale provoditi i druge zemlje kandidati, no ni u jednoj nije podrška tako nisko pala, što se tumači time što nijedna zemlja dosad nije imala ovako duge pregovore.

Treći razlog rastućem euroskepticizmu po Grubiši je potpuno odsustvo komunikacijske strategije Vlade koja bi građanima približila stvarne činjenice o promjenama koje nas očekuju ulaskom u Europsku Uniju.

- Građani pojma nemaju što je to Europska Unija, pa je mistificiraju - kaže Grubiša. Slično se navodi i u zaključku Eurobarometra: Predug pristupni postupak doveo je do rezigniranosti ili apatije Hrvata prema EU.

Dijelom je za to kriv izostanak sadržajne javne rasprave o EU u hrvatskoj javnosti jer u glasila se danas uglavnom mogu probiti samo senzacionalno predstavljene vijesti, a obavijesna kampanja sa strane vlasti još nije ni počela, kritizira Eurobarometar.

Vlada je u ovoj godini predvidjela 15 milijuna kuna za informativnu kampanju i niz projekata je već u tijeku, no u Ministarstvu vanjskih poslova i europskih integracija poručuju da će s intenzivnom i svima vidljivom medijskom kampanjom početi onda kad bude poznat datum referenduma, jer smatraju da će najveći učinak dati snažna kampanja mjesec-dva uoči izlaska građana na birališta.

Zato sada umjesto proeuropske kampanje, danima gledamo antieuropske parole s prosvjeda sa zagrebačkih ulica. Da bi prosvjedi mogli utjecati na javno mnijenje tako da dodatno smanje podršku Hrvata ulasku u EU, slažu se Grubiša i Vesna Pusić, predsjednica Nacionalnog odbora za praćenje pregovora s EU. Grubiša upozorava da prosvjedi mogu imati multifikatorski efekt, tako da se zbog vidljivog izražavanja negativnog stava prema Europskoj Uniji i općeg nezadovoljstva proširi negativan stav.

- Trebalo bi se tome energično suprotstaviti, organiziranom akcijom institucija vlasti, ali Vlada čini sve obratno: sada prijeti kaznom od tri godine zatvora za paljenje zastave EU na prosvjedima, umjesto da to nazove običnim prekršajem. Time samo potiču vrtlog negativnih stavova i raspoloženja - kritizira Grubiša.

Kampanja bi trebala odmah početi, smatra i Vesna Pusić. Sva bi pregovaračka stajališta trebalo objaviti na internetu, a građanima bi trebalo jasnije predstaviti što mogu očekivati. - Trebali bismo ići okolo i na običan, svima razumljiv način ljudima objasniti prednosti članstva. Pa kod nas i brakorazvodne parnice znaju trajati 17 godina, a cilj ovih reformi da se svi sudski postupci završavaju u roku od 12 mjeseci - kaže Vesna Pusić.

ČLANAK U CIJELOSTI PROČITAJTE U TISKANOM IZDANJU JUTARNJEG LISTA