‘Više se neće smjeti dogoditi da nam 50 posto zemlje stoji potpuno neobrađeno’

Iako je javna rasprava bila gotova krajem ljeta i već je krajem studenog bilo najavljeno da će proći Vladu, novi Zakon o poljoprivrednom zemljištu zeleno će svjetlo, kako doznajemo, od Vlade dobiti tek na današnjoj sjednici.

Velika reforma raspolaganjem državnim zemljištem trebala bi započeti do ulaska Hrvatske u EU kada će za projekte biti dostupan i novac iz fondova EU.

- Dosadašnji način raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države uistinu je bio, najblaže rečeno, daleko od zadovoljavajućeg, s čime će se složiti i većina samih sudionika.

Do sada je od ukupne površine državnog poljoprivrednoga zemljišta, odnosno 890.241 hektara, uz napomenu da Općine i Gradovi ovaj posao zajedno s Ministarstvom i završno sa Državnim odvjetništvom odrađuju od 2001. godine, ugovorima riješeno 262.405 hektara.

Navedeno iznosi manje od 30 posto državnog poljoprivrednog zamljišta - rekla nam je Vesna Gartner, pomoćnica ministra za poljoprivredu i prehrambenu industriju.

Uteg državi

Više od 50 posto poljoprivrednih površina ne obrađujemo, proizvodimo manje za 50-80 posto poljoprivrednih proizvoda, od izvoznika poljoprivrednih proizvoda pretvorili smo se u uvoznika, od sektora koji je sudjelovao sa 12 posto u BDP-u došli smo na šest posto udjela.

Od grane koja je pokretala ukupno gospodarstvo spali smo na onu koja se doživljava kao uteg gospodarstvu, državi i građanima, navodi se u obrazloženju donošenja zakona.

Raspisivanje natječaja

Predloženim Zakonom ukidaju se Programi raspolaganja poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države koje su donosile jedinice lokalne samouprave za svoje područje, uz suglasnost Ministarstva poljoprivrede, zbog dosadašnje neefikasnosti takve osnove za raspolaganje poljoprivrednim zemljištem u vlasništvu države.

Umjesto jedinica lokalne samouprave koje su također raspisivale natječaje za zakup i prodaju te donosile odluke o izboru najpovoljnijih ponuditelja na natječaju, poslove raspolaganja poljoprivrednim zemljištem preuzima Agencija za poljoprivredno zemljište.

Sukladno navedenom, ukidaju se dosadašnji oblici raspolaganja poput prodaje, dugogodišnjeg zakupa poljoprivrednog zemljišta i dugogodišnjeg zakupa za ribnjake, a propisuje se raspolaganje putem zakupa i zakupa za ribnjake na 50 godina i privremeno raspolaganje državnim poljoprivrednim zemljištem, prodaja izravnom pogodbom te davanje poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu države na korištenje bez javnog poziva.

Uvodi se odgovornost

“Osim što služi prilikom natječaja, program služi kao osiguranje da će ga poljoprivrednik ostvarivati u periodu zakupa.

Svake godine poljoprivrednik mora obrazložiti ostvarivanje programa i korištenje zemljišta, a ne bude li tako, ugovor se raskida. Na ovaj način uvodimo odgovornost sudionika, a ne kao do sada gdje je program bio lista lijepih želja koje nije trebalo ostvarivati”, navodi se u obrazloženju zakona.

Zakon o poljoprivrednom zemljištu trebao bi donijeti okrupnjavanje poljoprivrednih gospodarstava, povećanje korištenih poljoprivrednih površina te stavljanje u funkciju do sada nekorištenoga poljoprivrednoga zemljišta.

- Mislimo da poljoprivreda u Hrvatskoj može iskoristiti resurse koji su nam na raspolaganju, zaposliti ljude, stvoriti novu vrijednost i pokrenuti i druge sektore, a da bismo to ostvarili, moramo mijenjati stanje - zaključuje Gantner.