OTPOR KAMATARIMA

ŽRTVE OPTUŽUJU 'Ovaj čovjek je oteo naše kuće, stanove i novac! A onda smo njega i suradnike počeli pratiti i prisluškivati...'

Kako je nastao hrvatski pokret otpora: Skupina hrabrih građana usprotivila se kamatarima koji bi im se upisali na nekretnine pa ih prodavali i prije nego su dužnici došli u priliku vratiti im novac i kamate

Šest stotina snimaka telefonskih razgovora. Više tisuća dokumenata. U računalima 2,5 gigabajta podataka. Bezbroj odlazaka u gruntovnicu, obilazaka lokacija i sastanaka po stanovima i uredima...

Dvadeset pokradenih Zagrepčana krenulo je u osvetu. Kriminalce koji su ih ucjenjivali i prevarili tajno su snimali godinu dana. 600 snimki predali su USKOK-u!

Perfidni otimači

Sve to izvela je u otprilike godinu dana grupa od 11 građana koje povezuje samo jedna činjenica. Svi oni žrtve su perfidnih otimača nekretnina koji zemljom operiraju godinama. Žrtava je i više, zasad se sumnja na gotovo 60 različitih slučajeva, a navodno je prijava po čitavoj zemlji i nekoliko stotina. U lanac prijevare uvučeni su na različite načine - neki preko kreditnih ureda, neki preko izravnih hipotekarnih kredita, a neki ucjenama.

Svoja saznanja u sklopu kaznenih prijava podnijeli su PN USKOK-u u kolovozu ove godine, a kako istraga traje (radi se na objedinjavanju slučajeva), njihov identitet kao ni detalji istrage o svim osumnjičenima još nisu za javnost.

- Ne želimo ometati istragu, ali nadamo se da će nam se sada, kad je čitava stvar procurila u medije, javiti i druge žrtve koje još nismo uspjeli sami locirati. Želimo im poručiti da nisu sami, da nisu napravili ništa krivo i da se ne trebaju bojati. Zajedno smo jači - kažu nam. Već nakon prvog teskta u Jutarnjem u srijedu , redakciji su se javile nove žrtve.

Njihov istraživački pothvat ovaj slučaj čini jedinstvenim. Iako preplašeni i pritisnuti ovrhama, odlučili su uzvratiti udarac.

Sve je počelo kada je prva žrtva shvatila da je prevarena. Ostala je bez nekretnine nakon što je sklopila ugovor o hipotekarnom kreditu sa čovjekom koji joj se predstavio kao biznismen Miro Č. Ugovor je žrtva potpisala u jednom zagrebačkom javnobilježničkom uredu u prisutnosti odvjetnika Z.R. (bilježnik je izašao van iz prostorije). Miro Č., inače vlasnik mjenjačnice u Zagrebu predstavio joj se kao čovjek koji voli pomagati ljudima. Njenu je nekretninu preprodao trećoj osobi bez da ju je obavijestio. Tada je ona preko interenta našla još jednu žrtvu koja je poslovala sa Miro Č., a kasnije se ispostavilo da se on pojavljuje u većini priča prevarenih građana. Iako joj je posudio 20.000 eura, na njezin je stan upisao 40.000 eura duga. Pritom joj je objasnio kako se to mora izvesti na takav način da ugovor ne bi bio sumnjiv.

Tada se dogodio se preokret. Dvije su se žrtve odlučile povezati sa ostalima.

Redoviti kontakti

Počele su redovito kontaktirati telefonom.

- Bile smo jedna drugoj podrška. Ta druga gospođa ima 81 godinu, ali suprotstavila se otimačima. Ona je primjer hrabrosti - prisjećaju se početaka.

Ispostavilo se da bi prevarenih ljudi moglo biti puno više. Krenuli su najjednostavnijom metodom - pretragom interneta. Na stranici s oglasima Njuškalo.hr pronašli su čitav niz nekretnina koje je pod svojim imenom prodavao upravo Miro Č. Vikendice na Pagu, stanove u Maksimiru, kuće u Dubrovniku...

- Shvatili smo da ćemo tako naći nove žrtve. Počeli smo zvati telefonom. Svaki dan smo zivkali. Raspitivali smo se tko je prijašnji vlasnik, tražili susjede i tako počeli sastavljati popis. Slučajeva je bilo sve više - pričaju.

Tada je krenula druga faza operacije. Terenski rad.

- Svi zajedno obilazili smo gruntovnicu, vadili spise iz zemljišno-knjižnih odjela, odlazili na teren, doznavali nove i nove detalje - govore.

U jednom trenutku obratili su se zagrebačkoj udruzi koja se bavi zaštitom ljudskih prava. Ondje su im pomogli logistički: podaci su se arhivirali, sastavljale su se kaznene prijave, pisale izjave.

Kada su mislili da su dovoljno napravili, odlučili su otići u PN USKOK. Njih 11 i predstavnik udruge.

- Primili su nas ljubazno, sve smo im prijavili i predali CD-ove s prikupljenim podacima - govore. Tako je pokrenuta opsežna istraga.

Njihov je dotadašnji problem bio to što su im pojedinačne prijave bile odbačene. Njihovi su ugovori s otimačima nekretnina, zahvaljujući cijelom nizu zakonskih rupa, štitili ljude poput Mire Č.

No objedinjavanjem slučajeva može se dokazati udruživanje otimača u kriminalnu grupu kojoj je cilj varati građane i uzimati im nekretnine.

U međuvremenu, mnogi od prevarenih građana su riskirali. Jedna je umirovljenica iz Dubrovnika redovito iz dana u dan, i tako ukupno 101 dan, fotografirala automobile koji su joj dežurali ispred kuće. Napravila je popis registarskih oznaka, pisala gradonačelniku, ministrima, Vladi i predsjedniku Josipoviću.

Lažni sastanak

Problem za otimače bio je kako ući u nekretninu kad se u zemljišne knjige upišu kao vlasnici.

- Bilo je raznih situacija. Primjerice, jednog su vlasnika iz kuće izvukli pozivajući ga na sastanak u shopping centar - kažu nam.

Taj je čovjek otišao na sastanak s njima, da se tobože dogovore o otplati duga, a dok ga nije bilo, u kuću su mu provalili i više ga u nju nisu puštali. Vlasnik se vratio sa sastanka i odmah, naravno, pozvao policiju. Policija je izašla na teren, a onda bi muškarci u kući pokazivali ugovore u kojima, pojednostavljeno, piše da su oni vlasnici nekretnine.

Policija bi napravila zapisnik i otišla, a stvarni vlasnik bio bi upućen da stvari rješava sudskim putem.

- Ljudi su se snalazili svakako. Neki su bili primorani živjeti kod rodbine ili prijatelja. Nekima bi banda ponudila da privremeno žive u stanovima koje su oteli drugim ljudima. Objašnjavali bi im da je to privremeno jer nisu platili dug, i tako su kod njih stvarali osjećaj krivnje. Ljudi su mislili da su krivi jer nemaju novca da plate nešto što su potpisali, a za što su ih uvjeravali da je po zakonu - govore nam žrtve.

Istina je potpuno drukčija, kažu, jer neki su ugovori falsificirani, neki su nezakonito potpisani, a javni bilježnici i odvjetnici u lancu nisu napravili ništa da im pomognu ili da ih upozore da potpisuju štetne ugovore.

Žrtve upozoravaju da su se osobno uvjerile kako u gruntovnici netragom nestaju ključni ugovori, što ih navodi na sumnju da banda otimača ima vezu i u zemljišnoknjižnim odjelima općinskih sudova.

- U jednom smo se trenutku probudili. Shvatili smo da će nas pregaziti i više nije bilo straha. Nakon toga vidjeli smo što treba i ne treba, doznali mnogo toga što je i nama bilo nevjerojatno - govore nam.

Međusobno hrabrenje

Među ostalim, u jednom podrumskom stanu pronašli su velik broj kartonskih kutija punih stvari koje su otimači uzimali iz stanova koje bi preoteli. U nekima su pronašli i svoje predmete, a u oči im je upalo da su kutije pune božićnih ukrasa.

- Doznali smo da najviše operiraju oko blagdana. Iz nekih su nekretnina čupali parkete, krali WC školjke... - opisuju.

Posebna je faza u operaciji bilo snimanje telefonskih razgovora. Prevareni bi snimili sve svoje razgovore s Mirom Č. i ostalima koji bi ih nazivali i nudili nove načine otplate, prijetili ili ih uvjeravali da je sve zakonito.

Kada bi odlazili na teren, sa sobom bi nosili diktafone. Tako je nastalo oko 600 snimaka od kojih je važan dio predan PN USKOK-u.

- Zapravo nas je vodio instinkt. Nabijali su nam krivnju, držali nas u strahu. Ali jedni smo druge hrabrili i podizali kad bi nas uhvatila depresija i nemoć. Sve smo to radili samo da se zaštitimo i pomognemo jedni drugima. Da, strah nas je, ali ako si ne pomognemo sami, nitko nam drugi neće pomoći - zaključuju. Kažu kako su često razmišljali da odustanu, da se prepuste, pa makar ostali na ulici.

U tim trenucima uvijek je postojala jedna osoba koja bi hrabrila ostale, i koja tvrdoglavo nije željela odustati. To je snage dalo i drugima.

Danas žive u nadi da će se njihovi slučajevi riješiti što prije. Iako se boje da bi mogli ostati bez svojih nekretnina i dijela novca, nadaju se da će barem prevarante strpati u zatvor.

PREVARENA UMIROVLJENICA

Tinta na ugovoru nije se ni osušila, a on je apartman dao na prodaju

Točno 101 dan trajala je okupacija moje nekretnine. Meta je bio spomenik nulte kategorije - govori umirovljenica (podaci poznati redakciji) iz velikog turističkog središta na jugu Hrvatske, koja zbog osobne sigurnosti traži anonimnost. I njezin je slučaj u sklopu grupne kaznene prijave u kolovozu ove godine predan PN USKOK-u.

Njezini problemi s Mirom Č., kojeg svi prevareni građani nazivaju glavnim u grupi prevaranata, počeli su nakon teške obiteljske situacije. Suprug je, nakon što je 20 godina bolovao od angine pectoris, 1999. obolio od raka. Uslijedile su četiri operacije, a suprug je dvije godine bio nepokretan. Troškovi liječenja otišli su u nebo, pa je umirovljenica sa sinom odlučila prenamijeniti prostor u kojem su imali obrt. Živjeli su u kući spojenoj s drugom kućom u kojoj su imali apartman.

S obzirom na to da su imali kredit u banci, kako kaže, zbog visokih troškova liječenja, morali su na drugi način potražiti novac za prenamjenu obrta u apartman koji bi iznajmljivali. Obrt je bio smješten u kući koja je označena kao spomenik nulte kategorije.

- S Mirom Č. spojio nas je ugledni dubrovački odvjetnik. Kad nas je prvi put posjetio, pozdravio je s Hvaljen Isus i Marija. Nismo imali rzloga sumnjati u njega - govori umirovljenica. Sklopljen je ugovor. Miro Č. obvezao se posuditi 100.000 eura, a apartman umirovljenice teretio je sa 154.000 eura. Ona je na to pristala i potpisala ugovor. Međutim, Miro Č. ubrzo je apartman na koji se upisao počeo prodavati na internetu preko stranice Njuškalo.hr. Novac za prenamjenu obrta nikad nije isplatio, tvrdi umirovljenica. A onda je počeo pakao.

- U lipnju ove godine umjesto najavljenih gostiju u apartman je došlo sedam muškaraca. Drugog su jutra ispred apartmana bili zaštitari koji su mi rekli da čuvaju apartman koji više nije moj. Čitavog ljeta u njemu su se smjenjivali drugi muškarci. Iz apartmana su odnesene slike, a namještaj je razbijen. Neki su bili i naoružani - govori umirovljenica. Ona je, naravno, odmah pozvala policiju koja je napravila zapisnik, ali muškarac kojeg su zatekli u apartmanu pokazao je ugovor kojim mu je Miro Č. prodao tu nekretninu.

Umirovljenica je pisala Ivi Josipoviću, ministru policije Ranku Ostojiću, gradonačelniku svog grada i brojnim drugim institucijama, ali do danas ne može u apartman. U njemu nema nikoga, na vratima je druga brava, a obrt ne radi. S Mirom Č. je na sudu, spore se oko nekretnine, a umirovljenica tvrdi da obećanih 100.000 eura nikad nije vidjela.

U međuvremenu je sve muškarce koji su se smjenjivali u apartmanu snimila, kao i njihove aute i registarske oznake. Sve je prijavila i kao i ostali čeka rasplet.

- Bilo me strah. Osjećala sam se kao pod okupacijom, a muškarci nisu izgledali kao turisti nego kao kriminalci - objašnjava.

Želite li dopuniti temu ili prijaviti pogrešku u tekstu?
Linker
12. studeni 2024 08:20