Poštovani ministre, ovi su ljudi žrtve ilegalnih kredita koji se nude na svakom zidiću i stupu javne rasvjete. Kredite daju austrijske zadruge koje nisu registrirane i ilegalno posluju u Hrvatskoj, ali su njihovi prevarantski ugovori važeći jer ih potpisuju naši javni bilježnici. Zadruge ljudima nabijaju kamate, oni to ne mogu pratiti, potpisani ugovor ujedno je i ovršna isprava, slijedi deložacija, a nekretnina ide na javnu dražbu. Čak 99 posto deložiranih ljudi uzelo je kredite spmenutih zadruga. Tisuće građana poslalo vam je dopise i nitko nije dobio odgovor. Stavite moratorij na ovrhe austrijskih zadruga i moratorij na deložacije ljudi”.
Odabrani bilježnici
Govorio je to u megafon Toni Eterović, predsjednik udruge Ambasada mirotvoraca, pred pedesetak građana koji su se danas okupili ispred zgrade Ministarstva pravosuđa u Zagrebu. U rukama su držali transparente “Uzeli smo kredit, dobili prevaru”, “Stop deložacijama”, spominjali su imena zadruga poput Raiffeisen St.Stefan-Jagerberg-Wolfsberg, a prosvjed su podržale udruge Živi zid i Zviždač. Riječ je, kažu, o dvadesetak austrijskih zadruga koje su posljednje desetljeće plasirale više od 20 tisuća nezakonitih kredita u Hrvatskoj.
Odvjetnica udruge Ines Bošković rekla je da su zadruge na teren slale posrednike koji su vrbovali ljude za proviziju i koji bi ih odveli odabranim odvjetnicima i javnim bilježnicima.
- To su mi kolege, znamo imena. Kamate polude, ljudi duguju nekoliko rata, slijedi ovrha i ekspresna deložacija, a nekretnina odmah ide na javnu dražbu. Znate tko ih onda kupi? Tvrtke u vlasništvu tih javnih bilježnika i odvjetnika ili samih direktora zadruga. Uništene su čitave obitelji, dosad je bilo pet samoubojstava - kaže odvjetnica Bošković.
Prevareni ljudi dolaze iz svih krajeva Hrvatske. Među okupljenima bili su Borislav Jelinčić (66) iz Zagreba, Branko Hleb (53) iz Varaždina i Milica Dudić (58) iz Raba.
Jelinčić je, kaže, digao kredit od 560 tisuća eura, dosad je vratio 850 tisuća eura, međutim još od njega traže 60 tisuća eura. Kreditom je izgradio kuću s 13 stanova da bi namirio pomahnitale kamate, deset ih je prodao. Strepi od ovrhe i deložacije. Branko Hleb tražio je 50 tisuća eura kredita za automehaničarsku radionicu, dao je hipoteku za taj iznos, ali je dobio samo 17 tisuća eura. Kredit je vratio, ali zadruga je pokrenula ovrhu na ime preostalog iznosa do 50 tisuća koje nikad nije ni vidio.
Ostali bez svega
- Žele mi uzeti kuću u Varaždinu koja vrijedi oko 300 tisuća eura. Čekam rješenje suda. Obitelj mi se raspala, sin poginuo - kaže Hleb.
Milica Dudić nije mogla suspregnuti suze. Ona i suprug prvo su uzeli “normalan” kredit u RBA banci za uređenje kuće na Rabu.
- Sve je izgledalo normalno, šest godina redovito smo plaćali 2600 eura kvartalno. Zbog krize smo zakasnili s dvije rate, 5200 eura. Odmah su raskinuli ugovor i tražili 170 tisuća eura odjednom. Taj novac nismo imali, uslijedila je ovrha, deložirali su nas prošle godine. Živjeli smo po tuđim šupama, suprug se razbolio, dobio epilepsiju, ja pala u depresiju. Kuću je kupila tvrtka Ivana Keliha, djelatnika zadruge koji nas je i vrbovao za kredit - kroz suze je rekla nesretna žena.
RBA: Nema veze s nama
Sandra Artuković Kunšt, zamjenica ministra pravosuđa, poručila je da Ministarstvo pravosuđa ne može blokirati ovrhe, ali je uputila na pravni put odgode ovrhe. Problematiku ovih građana ne može riješiti Ministarstvo pravosuđa nego pripadajući sudovi.
Raiffeisen banka ogradila se od cijele priče.
- Djelovanje austrijskih lokalnih Raiffeisen zadruga nema veze s RBA bankom. RBA ni u kojemu pogledu nije uključena u poslovanje navedenih zadruga - poručili su.
Za sudjelovanje u komentarima je potrebna prijava, odnosno registracija ako još nemaš korisnički profil....