Državni zavod za statistiku objavio je prve rezultate popisa stanovništva. U Hrvatskoj nas živi 3.888.529. U odnosu na popis iz 2011., broj stanovnika smanjio se za 9,25 posto, odnosno Hrvatska je u jednom desetljeću izgubila gotovo 400 tisuća stanovnika, što su gotovo četiri grada veličine Osijeka. Sve županije bilježe smanjenje broja stanovnika. Najveći pad je u Vukovarsko-srijemskoj, Sisačko-moslavačkoj i Brodsko-posavskoj županiji. Najmanji pad bilježe Zagreb, Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, donosi HRT.
Ništa iznenađujuće, kaže demograf Nenad Pokos. Broj stanovnika smanjio se za 9,25% u posljednjih 10 godina i riječ je o dramatičnom padu, ocjenjuje Pokos i dodaje kako Hrvatska već desetljećima ima izuzetno loše demografske trendove.
- Mi spadamo u krug 10 svjetskih zemalja koje imaju najnepovoljnija demografska kretanja. To upravo pokazuje i ovaj popis. Jer gubitak od 400 tisuća stanovnika u 10 godina je enorman pad, komentirao je Pokos za Studio 4 HRT-a, dodavši kako su demografi u posljednjih 10 godina, prema pouzdanim podacima koje se prati po maticama rođenih i umrlih, zabilježili da nas je - prirodnim putem - manje 150 tisuća, odnosno da je između 2011. i 2021. rođeno 150 tisuća manje stanovnika nego što ih je umrlo.
Hrvatska, dodaje, bilježi i intenzivno iseljavanje.
- Govorili smo da bi ta negativna migracijska bilanca iznosila oko 250 tisuća stanovnika i upravo ovaj podatak kazuje da smo iseljavanjem između dva popisa izgubili oko 250 tisuća stanovnika - rekao je, dodavši kako su upozoravali da podaci koje koristi Državni zavod statistiku, a koje preuzima od Ministarstva unutarnjih poslova, nisu pouzdani i vjerodostojni.
Objasnio je i zašto tako misli:
- Po službenim podacima Državnog zavoda za statistiku mi smo u tih 10 godina imali negativnu migracijsku bilancu od oko 112 tisuća stanovnika. Ovo je više nego dvostruko. Svatko tko ovo prati, onda prati i strane statistike, koje su pouzdanije od naših, gdje se vidi koliko je naših stanovnika u kojoj europskoj i izvaneuropskoj zemlji. I to nam nisu vjerovali, mnogi su nas proglašavali pesimistima, defetistima, katastrofičarima itd. - rekao je.
Kaže i kako niz godina imamo više birača nego punoljetnih stanovnika.
- Imamo, evo sad je prije nekoliko dana pisalo, znatno više zdravstvenih osiguranika nego što imamo stanovnika. Sad će oni početi "čistiti" ove stanovnike koji žive u inozemstvu - nastavio je dodavši kako se to moglo učiniti i ranije.
- Mi još uvijek nemamo registar kuća i stambenih jedinica i to je glavni razlog zašto nemamo registar stanovništva. dakle, svaka kuća i stan u Hrvatskoj bi trebali dobiti identifikacijski broj po čemu bi se lociralo, a mi to nemamo - kaže Pokos.
Ovakvog popisa neće biti 2031. jer ćemo, kaže, morati pod pritiskom Europske unije napokon uvesti registar stanovništva.
- Po zadnjim procjenama DZS-a, Zagreb ima nešto više od 809 tisuća stanovnika, a ispada da je i Zagreb zabilježio smanjenje od 2,5%. Nakon Zagreba nam dolaze Dubrovačko-neretvanska i Zadarska županija, dvije primorske županije koje također privlače brojne stanovnike mlađe dobi, zbog turizma ponajprije. ali ovdje imamo još jedan problem koji se ponavlja iz popisa u popis. Mnogi stanovnici koji ustvari ne žive u primorskim mjestima gdje je razvijen turizam, prijavljuju se u ta mjesta da bi izbjegli plaćanje poreza za svoje vikendice i apartmane ili da bi dobili neke beneficije, kao što je npr. otočna iskaznica s kojom imaju povlašten prijevoz trajektom ili nekim drugim brodićima - dodaje.
Komentirao je i porast broja stanova, kazavši da bi razlog mogao biti bolji obuhvat.
- Mnogi su prije izbjegavali popisivati svoje vikendice i apartmane, upravo zbog ovih razloga - pojašnjava.
Vukovarsko-srijemska županija ima najveće stope iseljavanja posljednjih godina, pogotovo nakon što smo ušli u Europsku uniju, kaže. Posebno se, nastavlja, ističu Županja i okolica.
- Tu se događa nešto strašno. Tu su ogromne mase mladih ljudi koji odlaze i u Njemačku, a najveći broj zadnjih godina i u Irsku - dodaje. Odlaze, kaže, i u Austriju, a čeka nas i iseljavanje u Švicarsku.
Što se tiče doseljenika, mi smo im često samo prolazna točka prema zapadnoeuropskim zemljama ili se u Hrvatskoj zadrže nekoliko godina, kaže Pokos za HRT.