ZNANSTVENIK IVAN ĐIKIĆ: ZAŠTO TALIJANSKI SCENARIJ NEĆEMO GLEDATI U HRVATSKOJ 'U Italiji nisu imali jednog nultog pacijenta, nego njih stotinu'

Znanstvenik Ivan Đikić u emisiji Hrvatskog radija 'Intervju tjedna' objasnio je zašto se u Italiji u kratkom razdoblju tako mnogo ljudi zarazilo te zašto to nije izgledan scenarij u Hrvatskoj.

- Sve je u znanju. Kada čovjek zna što se dogodilo u Kini, gdje se virus pojavio na tržnici u Wuhanu. Ljudi su donijeli virus na tržnicu i zarazili druge ljude i s tržnice je buknula ta jedna eksponencijalna, nekontrolirana epidemija. I tek je onda zdravstveni sustav Kine shvatio opasnost i reagirao - kazao je.

Naglašava da se u početku mislilo da se virus pojavio na tržnici, da bi se saznalo da se pojavio puno prije, u okolnim mjestima oko grada te da traje borba protiv neprijatelja, no ne zna se gdje je.

- To se dogodilo u Kini. Onda su rigoroznim mjerama uspjeli napraviti nešto u čemu im se mnogi dive. Uspjeli su zaustaviti opasnost na svom teritoriju. U Italiju je virus donesen iz Kine. I on je donesen, ne s jednim nultim pacijentom, nego s njih desetak ili čak stotinu. Italija nije znala za njih jer nitko nije radio pravu epidemiološku analizu ljudi koji rade u Kini - kazao je Đikić objašnjavajući problem Italije.

Kazao je i da će se bolest širiti i da je se ne može zaustaviti.

- Nema granica ni oružja. Možemo samo imunološkim odgovorom, tzv. prirodnim procjepljivanjem javnosti, uništiti daljnje širenje virusa i virus će prirodno nestati - kazao je.

'Širenje oko nas stvara virus opasnim'

Ustvrdio je i da je važno i da se pravovremeno informira javnost. Tvrdi i da je strah opravdan te da je važno filtrirati informacije koje su stručne i provjerene.

- Tako ćemo izbjeći ono što se često događa na internetu, a to su lažne informacije - kazao je Đikić.

Odgovarajući na pitanje jesu li se znanstvenici malo "zatrčali" u početku, kada su s jedne strane podcjenjivali opasnost od koronavirusa, a s druge strane bilo je onih koji su je precjenjivali, Đikić je kazao da je bilo dosta šumova u komunikaciji.

- Ono što je, nažalost, tipično kod medija je da se ne sluša cijeli intervju, cjelokupna poruka, nego se izbacuju vrlo kratke rečenice koje su bombastične. Onda je dolazilo do toga da su građani bili zatrpani kontradiktornim informacijama.

Ali, što se tiče struke i ljudi koji se bave ovom bolešću, pogotovo epidemioloških službi u Hrvatskoj i stožera, nije bilo razilaženja i nije bilo krivih poruka. Javnost mora znati da se poruke mijenjaju - kazao je.

Na pitanje je li koronavirus sličan gripi, opasniji od nje ili blaži, Đikić je kazao da je koronavirus koji se pojavljuje po epidemiološkoj slici blaža forma bolesti, ali ističe da je opasniji jer se širi kod ljudi koji nemaju nikakvih simptoma.

- Ta neizvjesnost, širenje oko nas, stvara taj virus opasnim - ustvrdio je.

Kazao je i kako se sto posto ne zna od kuda potječe virus, ali se zna da je prešao ili od zmija, šišmiša i ljuskavca te da je sigurno bilo direktnog kontakta između životinja i ljudi.

'Što se više ljudi zarazi, bit će viši kolektivni imunitet'

Ni za SARS ni MERS nije bilo i nema cjepiva. Đikić smatra da oni koji financiraju znanost nisu vidjeli financijsku isplativost u tome.

U ovoj situaciji se zarađuje, dižu se cijene za antiseptičke gelove, maske, govori se o mogućem privatnom testiranju...

- To je slika materijalističkog društva u kojem je najvažniji profit, a manje je važan benefit solidarnost i zdravlje, odgovorio je.

- Imamo li moralno pravo dopustiti da sve cijene na našem tržištu zdravlja budu liberalizirane do tog nivoa da proizvođač definira cijenu?, pita Đikić.

Kazao je i da što se više ljudi zarazi koronavirusom da će biti viši kolektivni imunitet.

- To znači da moramo shvatiti realnu opasnost. Ako bih se i sam zarazio, ja bih prebolio tu bolest, tj. vjerojatnost je 99,5 posto. A ta vjerojatnost je izrazito visoka. Što nas više preboli tu bolest, time stvaramo kolektivni imunitet - objasnio je.

- S pravilnim radom epidemiološke službe virus se može kontrolirati, ne može se kontrolirati njegovo širenje u široj populaciji, ali može se kontrolirati smrtnost - kazao je Đikić.

U razgovoru za Hrvatski radio kazao je i da se ne zna kakve će koronavirus ostaviti posljedice na mlađe generacije te je ustvrdio da je najveća opasnost hoćemo li iz ovoga svega nešto naučiti.

- Novi virusi će sigurno doći i moramo se bolje pripremiti - zaključio je.