Put u pakao popločan je dobrim namjerama - tako bi otprilike svoja tri mandata opisao Milorad Delić, načelnik male ličke općine Vrhovine, koji se ovih dana našao u središtu pažnje Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa.
A ono pak njegov mandat sumira nešto drugačije, spočitavajući mu narušavanje vjerodostojnosti i integriteta, koje će kroz narednih nekoliko mjeseci platiti pet tisuća kuna.
Bit će da je Povjerenstvu pritom najviše smetalo što su se Delićeve “dobre namjere”, utvrdili su nedvojbeno, uspješno akumulirale baš oko udruge u kojoj je godinama bila zaposlena njegova supruga, koja je, valjda igrom slučaja, u njegovu mandatu budžet podebljala za točno 303 tisuće općinskih kuna.
Da stvar bude za Povjerenstvo još gora, dio tog novca, u ranijim godinama, načelnik Delić udruzi Jelenko isplatio je “diskrecijskim” odlukama, bez prethodno raspisanih natječaja ili odluke Povjerenstva, a čak i onda kad se općina odvažila osnovati zasebno tijelo koje će odlučivati o dodjeli sredstava, povjerenstvo je bilo imenovano opet od strane Delića, što je zagrebačkom uredu bila dodatna potvrda da nešto nije štimalo u ovoj nepoznatoj ličkoj općini.
“Gledajte, žele da budem birokrat, pa ću onda i biti birokrat”, govori mi Delić u našem telefonskom razgovoru.
Od odgovornosti, kaže ne bježi. Sve što je Povjerenstvo navelo u svojem rješenju je legalno i legitimno, a Delić poručuje da će kaznu ovog tijela ispoštovati, iako se teško može reći da se s njom i slaže.
A cijela stvar počinje otprilike ovako, u srpnju 2018. godine Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa zaprimit će dopis od Ministarstva unutarnjih poslova, točnije PU ličko-senjske, u kojem se navodi kako nadziru rad općinske uprave te kako su dosadašnjim istraživanjem zaključili da bi ondje moglo biti sukoba interesa.
Uh, i to koliko sukoba interesa, jer će se ubrzo, nakon što je Povjerenstvo prihvatilo slučaj, ustanoviti da je Milorad Delić udruzi Jelenko, u kojoj je zaposlena njegova supruga (a Jutarnji će pregledom Registra neprofitnih organizacija utvrditi da se ona u udruzi cijelo vrijeme navodi i kao glavna osoba za kontakt), novac iz budžeta općine uplaćivao bez prestanka praktički od 2014. godine, od čega u 2014. i 2015. sve skupa 36 tisuća kuna na temelju samog zahtjeva Jelenka, dok je ostalih godina udruga iz općinskog proračuna, koji danas iznosi 15 milijuna kuna, novac dobivala temeljem natječaja.
Nema izbora
I to 2016. godine 20 tisuća, potom još 45 tisuća kuna, u 2017. natječajem će im biti odobreno 30 tisuća te još 87 tisuća za program “Bakina škrinjica”, dok će u 2018. na račun udruge također sjesti dvije uplate, jedna od 55.605, a druga u iznosu od 30 tisuća kuna.
Delić ne krije da je udruzi novac doista i isplatio, ali brani se kako u ovom slučaju zapravo nije imao izbora.
“Recite vi meni, mi smo općina od 800 stanovnika u kojoj rade dvije udruge. Kome isplaćivati novac, ako ne onima koji se javljaju na natječaje? Prije Jelenka, u općini su bile dvije udruge za koje je dokazano da su novac trošile nenamjenski, zbog čega se više nisu mogle prijavljivati na natječaje. I sad su ostale ove koje su ostale. Zašto im ne odobriti novac za projekte?”, žali se Delić.
Tvrdi pritom kako u cijeloj općini ima ukupno valjda desetak osoba s visokom ili višom stručnom spremom, koja je uvjet za obavljanje većine poslova.
“Ja ne znam kako je ovdje uopće moguće izbjeći sukob interesa”, čudi se Delić, čija je povijest načelnikovanja Vrhovinama najbolji dokaz da mu izjava stoji.
Priča o ovom sukobu interesa, međutim, u medijima se spominjala i puno prije nego što se u nju uključilo Povjerenstvo na čelu s Natašom Novaković.
Jutarnji je tako 2014. godine otkrio da je Delić, u sklopu projekta “Dnevni boravak za stare i nemoćne”, koji im je organizirati pomoglo Ministarstvo socijalne skrbi, zaposlio svojeg šogora Veljka Vukmirovića.
On je za svoj rad primao četiri tisuće kuna mjesečno, no potom se uspostavilo da je domaćica u tom boravku postala, a tko drugi doli načelnikova supruga, dok je angažman medicinske sestre za mjesečnu plaću od tri tisuće kuna dobila njihova vjenčana kuma.
Ostale su domaćice, tvrdilo se, postale obiteljske prijateljice.
Bio je to model po kojem se obavljalo financiranje Jelenka, udruge registrirane 2012. godine, uglavnom u svrhu pružanja izvaninstitucionalnih usluga za starije osobe.
Njegova supruga, utvrdilo je kasnije Povjerenstvo, u njoj je primala mjesečnu plaću prvo od 3200 kuna, a potom 3360 kuna, bila je voditeljica dobrog djela projekata za koje je općina odobrila financiranje, a predsjednik joj je bio - Delićev šogor Vukmirović.
Financijski interes
Upravo su ti projekti, vidljivo je iz odluke Povjerenstva za sprečavanje sukoba interesa, dio razloga zašto je tijelo Deliću odlučilo “drapiti” kaznu od pet tisuća kuna koju će načelnik, ako tako odluči, moći platiti u pet jednakih uzastopnih rata.
Tijelo je zaključilo da je kazna opravdana, posebno s obzirom na činjenicu da je Delićeva supruga, smatra Povjerenstvo, u Jelenku primala plaću koja “nedvojbeno predstavlja financijski interes dužnosnikove supruge, a time, jer je prihod kućanstva, i interes samog dužnosnika”, čime se opravdano može smatrati da je dužnosnik s Jelenkom povezan interesno.
“Pa eto, ta je udruga ugašena ima već dvije godine i ne postoji mogućnost da dobije novac iz proračuna općine. Ako će to pomoći riješiti situaciju u mojoj općini i državi, neka onda tako bude”, relativizira priču Delić, čija je općina medijske stupce punila i u rujnu 2017. godine.
Tada je, naime, otkriveno da je bivši zamjenik načelnika Delića Miroslav Mašić, koji je tu funkciju obavljao u tri mandata, završio na odsluženju četverogodišnje kazne zatvora u Gospiću, i to zbog toga što je izbjegavao rad za opće dobro.
Cijela priča sa zamjenikom Mašićem počela je 2013. godine, kad je Državna revizija otkrila da se iz proračuna općine nenamjenski trošio novac, i to točnije iz blagajne knjižnice, čiji je voditelj bio baš Mašić.
Tom je prilikom nestašni Delićev zamjenik prvostupanjski bio osuđen na četiri mjeseca zatvora, što je kasnije preinačeno u uvjetnu kaznu od godinu dana, a potom u presudu za rad za opće dobro u trajanju od mjesec dana u staračkom domu u Otočcu.
Ipak, Mašić se na tu odluku suda oglušio, zbog čega je u rujnu 2017. godine na njegovo radno mjesto stigla policija koja ga je lijepo sprovela u zatvor.
Prema novinskim napisima, čini se da je Delić i tada, baš kao i danas, imao jednako razumijevanja za odstupanje od propisa. Naime, novine su pisale da je, otkrivši kako njegov zamjenik novac iz općinskog budžeta troši nenamjenski, predložio da se cijela priča riješi ustezanjem od njegove plaće, nakon čega je slučaj policiji prijavio jedan oporbeni vijećnik.
Kad je Mašić u konačnici bio uhićen, Delić je za medije izjavio: “Tko radi, taj i griješi”, ali dodao i da mu je žao čovjeka te da se nada da će se nakon zatvora vratiti u normalan život.
Posao u OPG-u
Krivce za novije slučajeve kršenja propisa načelnik Vrhovina pronalazi izvan svog kućnog praga.
“Radim 16 sati dnevno, trudim se, a oni koji se danas bave prijavama protiv mene zapravo su oni koji bi htjeli pare, ali za njih ne bi niti dana radili. Sve je počelo tako da je određena osoba koju ovdje neću imenovati protiv mene podnijela kaznenu prijavu, zbog čega je u općinu stigla policija. No, kad nisu uspjeli pronaći niti jednu jedinu lipu koja je iz budžeta otišla nenamjenski, prijavili su me Povjerenstvu”, tvrdi Delić, inače član Samostalne demokratske srpske stranke.
Iako tvrdi da u općini ima tek desetero ljudi sa završenim višim školama, posljednji popis stanovništva govori da je u Vrhovinama stanje ipak nešto bolje, iako ne puno. Prema statistici tamo je 2011. godine bilo 90 osoba s višim školama i visokom stručnom spremom, kao i 593 njih koji su stekli SSS.
Moguće je pritom da ih je u desetak godina iz Vrhovina nešto i iselilo, a moguće je i da su se u općinu možda čak i vratili neki s diplomama.
Ono što je pak sigurno jest da je Delićeva supruga u međuvremenu pronašla drugo radno mjesto, i to kroz zaposlenje na vlastitom obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu, s obzirom na to se Delićevi sada bave poljoprivredom i turizmom.
Eh, sad još samo treba pripaziti da se u proračunu Vrhovina ne pronađe kakva stavka za financiranje OPG-ova.