Socijaldemokratski forum žena organizirao je povodom Međunarodnog dana žena okrugli stol o neravnopravnom statusu žena na tržištu rada, nejednakim plaćama i neravnomjernom postotku muškaraca i žena na vodećim mjestima u tvrtki te je istaknuto da se, iako ih je više, žene tretira kao manjinu.
Predsjednik SDP-a Peđa Grbin u ponedjeljak je na okruglom stolu pod nazivom „Jednake mogućnosti – jedini smjer“ istaknuo da su žene danas u upravljačkim i svim ključnim tijelima u manjini, iako su prema statistikama obrazovanije od muškaraca. Dodao je i da je popis stanovništva u Hrvatskoj pokazao da su u Hrvatskoj žene u većini, a tretira ih se kao manjinu.
„Kada kao političari predlažemo da se za neka tijela uvode kvote, onda je uvijek pitanje zašto bi neka žena zauzela mjesto nekom muškarcu, a da nitko, nikada i nigdje ne postavi pitanje kako se taj muškarac prethodno dokazao, stekao obrazovanje i zbog čega je on to u prednosti? O tome moramo pričati stalno, a ne samo prigodno za Dan žena“, rekao je Grbin.
Istaknuo je da je SDP-ov europarlamentarac Predrag Fred Matić radom na Rezoluciji o pravima ženama u Europskom parlamentu pokazao kako je za SDP ravnopravnost dio svakodnevne politike.
„Svi kao ljudi moramo imati pravo na jednaku šansu. I sve dok se ne bude mogla postići kao što je to u nekim drugim društvima, onda ćemo mi kao politička stranka morati snažno zagovarati mjere koje će omogućiti da svi kao ljudi, bez obzira na različitosti, imamo jednake šanse. Ako nismo ravnopravni, onda naše društvo nije pravedno“, zaključio je Grbin.
Vršiteljica dužnosti predsjednice Socijaldemokratskog foruma žena Tatjana Šimac Bonačić istaknula je da, iako je razlika u plaćama između muškaraca i žena nešto manja od prosjeka u EU, ona je i dalje velika, oko 13 posto, posebice u djelatnostima u kojima je najviše žena, dok se s godinama staža ta razlika samo povećava te dovodi i do velike nejednakosti u iznosu mirovine.
Ugovori na određeno vrijeme su, u pravilu, rezervirani za žene, a Hrvatska je i po pitanju prekarnih poslova u vrhu EU-a. Pandemija covid-19 pogodila je više žene nego muškarce, ne samo zato što su zastupljenije upravo u djelatnostima koje i dalje nose najveći teret krize poput zdravstva, socijale, trgovine, nego i zbog zaoštravanja neravnopravnosti. Istek ugovora na određeno vrijeme, poslovno uvjetovani otkazi, ulazak u evidenciju nezaposlenih - sve su to žene od početka pandemije iskusile u većem opsegu od muškaraca, upozorila je.
Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova Višnja Ljubičić istaknula je da se 46 posto pritužbi koje zaprimaju tiču pitanja rada, zapošljavanja i zaštite sigurnosti.
Glavne prepreke koje žene danas doživljavaju su ostvarivanje majčinstva i dob. Žene sve ranije odlaze s tržišta rada i često se nađu u situaciji da su premlade da dobiju neku poziciju ili su prestare da je zadrže. Izrazito je visok udio slučajeva seksualnog uznemiravanja gdje su 99 posto žene. Pandemija je još više dovela do izražaja loše tržišne uvjete u kojima rade žene, istaknula je pravobraniteljica.
Saborska zastupnica SDP-a Martina Vlašić Iljkić napomenula je da danas starosna mirovina za muškarce iznosi u prosjeku 600 kuna više nego mirovina žena.
Poduzetnik Zvonimir Mršić naveo je da poduzeća u kojima je veća zastupljenost žena imaju bolje rezultate. Smatra da su kvote nešto što akcelerira ravnopravnost u poduzećima i potiče probijanje staklenog stropa.
Šimac Bonačić istaknula je da SFŽ zalaže za jednaku plaću za jednaki rad, ugovore na neodređeno vrijeme, punu plaću za vrijeme roditeljskog dopusta i bolovanja zbog bolesti djeteta, beneficirani radni staž za pretežito ženske djelatnosti, jednake mogućnosti za napredovanje na radnom mjestu i u javnom životu, uvođenje kvota u kojima država ima većinske udjele i vrednovanje kućanskog neplaćenog rada kako bi se dokinula neravnopravnost.