Ministri financija zemalja članica Europske unije sutra će donijeti konačnu odluku o ulasku Hrvatske u europodručje. Prema toj odluci, Hrvatska će uvesti euro 1. siječnja sljedeće godine. Odluka ministara EU na sastanku Vijeća za ekonomske i financijske poslove (ECOFIN) je formalna. Za takvu su odluku sve zemlje dale pristanak još u četvrtak, na sastanku stalnih predstavnika u Bruxellesu.
U postupku uvođenja eura proteklih tjedana bilo je nekoliko "zelenih svjetala", ali sutrašnja odluka bit će konačna. Prije toga su Europska komisija, Eurogrupa i Europska središnja banka potvrdile da je Hrvatska ispunila sve uvjete za uvođenje eura, a to su potvrdili i Vijeće za ekonomske i financijske poslove i Europski parlament te prepreka više nema.
Sastanak na kojem će se usvojiti konačna odluka o ulasku Hrvatske u europodručje bit će zadnji takav sastanak na kojem sudjeluje ministar u ostavci Zdravko Marić.
Na sastanku prije tri tjedna, kada je Vijeće ministara financija potvrdilo da je Hrvatska ispunila uvjete, Zdravko Marić je izrazio veliko zadovoljstvo time te naglasio da je to rezultat napornog rada tijekom nekoliko godina. Marić je rekao da će od pristupanja Hrvatske europodručju koristi imati ne samo Hrvatska nego i sama eurozona, koja će s Hrvatskom imati 20 članica.
Dublja integracija
- Reforme se sigurno moraju nastaviti, što je važno i za gospodarstvo i za društvo. Smatramo da neće samo Hrvatska imati koristi od članstva nego će ih imati i eurozona jer se njezinim proširenjem jača i njezina međunarodna uloga, a dublje integracije općenito su na korist monetarne i Europske unije - rekao je Marić na jednom od prijašnjih sastanaka ECOFIN-a u Luksemburgu.
U Bruxellesu naglašavaju da je ulazak Hrvatske u europodručje dokaz snage eura kao zajedničke valute. Time se broj zemalja koje ga imaju kao valutu povećava na dvadeset. Zemlje koje su se priključile Europskoj uniji nakon što je euro uveden nemaju mogućnost odustati od toga. Pristupajući EU, pristale su da će uvesti i euro. Jedini je način da neka država ne uđe u europodručje da za to ne ispuni uvjete. To je trenutno slučaj s Poljskom, Mađarskom, Češkom i Švedskom. Bugarska i Rumunjska rade na ispunjavanju uvjeta. Danska je jedina koja je izborila izuzeće, a to je bio slučaj i s Ujedinjenim Kraljevstvom kada je još bilo član EU.
Građani i turisti
Hrvatska će od ulaska u europodručje imati višestruku korist, od fiskalne stabilnosti i boljeg kreditnog rejtinga do mogućnosti korištenja sredstava namijenjenih samo članicama eurozone. To je i važan politički uspjeh jer se ulazak u eurozonu smatra kulminacijom integracije u EU.
I građani, a pogotovo turisti, imat će olakšice i koristi od toga. Najbolji dokaz za to je tečaj koji neke banke u Hrvatskoj obračunavaju stranim turistima kad svojim bankovnim karticama podižu kune na bankomatima. Trenutno neke banke na tome uzimaju gotovo 10 posto. Na jednom bankomatu u Zagrebu u subotu su 500 kuna obračunali kao 72,67 eura. "Postotna marža u odnosu na tečaj Europske središnje banke iznosi 9,28 posto" pisalo je na obavijesti za transakciju. Dakle, umjesto oko 7,5 kuna za 1 euro, koliko je tečaj HNB-a, ta je banka računala tečaj od 6,88 kuna za 1 euro.
Strani turisti često su se žalili da ih tijekom sezone u Hrvatskoj gotovo pljačkaju kada mijenjaju euro za kune ili podižu gotovinu na bankomatima. Zato će i oni biti sretni što je ovo zadnja godina u kojoj će morati to plaćati.
Građani Europske unije smatraju euro jednim od vidljivijih rezultata europskih integracija. Slično razmišljaju i o schengenskoj zoni slobode kretanja. A Hrvatska će, prema svemu sudeći, uvesti euro i ući u Schengen istog dana, 1. siječnja sljedeće godine. Za Schengen će biti potrebne još neke odluke tijela EU, a za euro je konačna odluka ona koju će ministri financija usvojiti sutra u Bruxellesu.
