Zbog Ine i HEP-a ne treba mijenjati Ustav

Kuca li predsjednik Mosta Božo Petrov na otvorena vrata kad predlaže da se Ustavom ograniči prodaja državnih tvrtki koje upravljaju prirodnim resursima? Petrov, podsjetimo, predlaže da se Ustavom izričito ograniči da država u takvim poduzećima ne može imati manje od 75 posto vlasničkog udjela.

Iako je Most preko zastupnika Roberta Podolnjaka najavio iniciranje znatno širih ustavnih promjena, inicijativa o zabrani prodaje više od 25 post minus jedne dionice strateških državnih tvrtki neposredno je potaknuta slučajem Ine i HEP-a. Podsjetimo, premijer Andrej Plenković i ministrica gospodarstva Martina Dalić najavili su da Vlada namjerava dionice Ine koje su prodane MOL-u otkupiti natrag te da će se novac za tu svrhu namaknuti prodajom 25 posto dionica minus jedna dionica HEP-a.

Dosad su Petrovljevu ideju o promjeni Ustava u svrhu ograničenja prodaje strateških državnih tvrtki komentirali samo političari. Zanimalo nas je što o tome misle ustavnopravni stručnjaci?

Ustavna razina

Profesorica ustavnog prava na riječkom Pravnom fakultetu, Sanja Barić, smatra da Vlada zakonom može ograničiti prodaju određenih državnih tvrtki koje su od strateškog nacionalnog interesa, dakle bez promjene Ustava. Pojašnjava da je Ustavom, u člancima 52 i 50, već predviđena mogućnost ograničenja tržišne utakmice kad su posrijedi prirodna i kulturna dobra ili gospodarski interesi Republike Hrvatske.

Istina, određena pitanja se, dodaje Barić, mogu podići na ustavnu razinu, ali takvoj odluci treba prethoditi ozbiljna i temeljita rasprava i obrazloženje zbog čega se baš to pitanje podiže na ustavnu razinu.

Naravno da je interes države osigurati svojim građanima energetsku sigurnost i stabilnost. Nju, međutim, neće osigurati puka promjena Ustava koja je posljedica afektivne reakcije na neku konkretnu situaciju. Da bi se postigla energetska stabilnost i sigurnost, Hrvatska mora imati strategiju u kojoj će definirati na čemu temelji svoj energetski razvoj i sigurnost - na fosilnim gorivima ili obnovljivim izvorima energije. Strategije se, kao što znamo, donose dugoročno na rok od najmanje 20, 30 ili više godina, a tek kad se to napravi, onda se, ako za to postoji potreba, pitanje energetike može podići na ustavnu razinu, ističe Barić.

Neke su države, poput Slovenije, podsjeća ona, kao posebnu ustavnu kategoriju uvele pravo na pitku vodu i njezinu dostupnost svim građanima te ističe da bi joj bilo draže da Hrvatska takvo što uvede u svoj Ustav, od promjene kakvu predlaže Most.

Ako se odlučimo, pojašnjava dalje Barić, neko dobro dići na razinu Ustava, onda se njegova zaštita može operacionalizirati na dva načina: da se privatni distributeri toga dobra stave pod snažna zakonska ograničenja ili da se uvede jedna javna tvrtka koja ima pravo iskorištavanja i distribucije nekog dobra. Ukatko, zaključuje Barić, zbog Ine i HEP-a nije potrebno mijenjati Ustav jer se državno vlasništvo nad njima može riješiti zakonima. Izmjenom Ustava koju predlaže Most neće se, smatra ona, riješiti kronični hrvatski problem - a to je problem lošeg upravljanja javnim poduzećima.

SDP protiv

Jučer je i predsjednik SDP-a Davor Bernardić, gostujući na N1, poručio da SDP neće podržati inicijativu Mosta za promjenu Ustava s ciljem ograničenja prodaje pojedinih tvrtki. “Ustav se ne može petljati u tržišno natjecanje”, poručio je kratko Bernardić.

Konkretniji u izjavi za Jutarnji list bio je potpredsjednik saborskog Odbora za Ustav, Peđa Grbin, koji također ističe da je pitanje zbog kojeg Petrov želi mijenjati Ustav već definirano 52. člankom Ustava. “Zanimljivo je da prodaja strateških državnih tvrtki nije smetala Boži Petrovu kad je u svibnju prošle godine, na telefonskoj sjednici Vlade, glasao za to da se s ACI-ja skine oznaka tvrtke od strateškog državnog interesa, iako ACI ima koncesiju na dijelu mora i obale, a more, morska obala i otoci navedeni su u 52. članku Ustava kao vrijednosti od osobitog značenja za državu”, rekao nam je Grbin.

Pravila EU

U Mostu ne shvaćaju, dodaje, da nije presudno u čijem vlasništvu je HEP već na koji način privatnik ili državna tvrtka raspolažu prirodnim resursima koji su zaštićeni posebnom regulativom. U Mostu, podsjeća dalje Grbin, također zaboravljaju da su proizvodnja i prodaja električne energije na europskom tržištu deregulirani. To znači da HEP, kazao nam je Grbin, može biti u stopostotnom vlasništvu države, ali država ne može imati monopol na tržištu električne energije jer je to protivno pravilima EU-a.

“Gospoda iz Mosta ne znaju što pričaju. U srijedu njihov ministar Slaven Dobrović javno podrži ideju o privatizaciji 25 posto dionica HEP-a, zatim anketa pokaže da dvije trećine njihovih birača ne podržava privatizaciju, a u ponedjeljak Božo Petrov lansira ideju o promjeni Ustava kako bi ublažio najavu o privatizacije HEP-a”, zaključuje Grbin.