ZBOG FRANKA PROPAO POKUŠAJ DRŽAVE DA SE ZADUŽI 400 MILIJUNA KUNA? Lalovac: 'Nema panike, HNB će obraniti tečaj'

Ministar financija Boris Lalovac imalo je namjeru kratkoročno se zadužiti za 400 milijuna kuna i pet milijuna eura, ali u tome nije uspio jer banke i drugi ulagači nisu pokazale osobit interes za kratkoročne državne papire. Na aukciji trezorskih zapisa ponudile su samo 20 milijuna kuna, i to po kamatnoj stopi od 2,57 posto. Usporedbe radi, prije 15 dana prosječna kamatna stopa na aukciji bila je 1,58 posto.

Odbijene ponude

Na kraju, Ministarstvo je odbilo i pristigle ponude. Kako je istodobno na naplatu dospjelo 700 milijuna kuna, dug države po kunskim trezorskim zapisima smanjen je sa 19,2 na 18,5 milijardi kuna. S obzirom na dobru sezonu i stanje u proračunu, država u ovom trenutku očito može otrpjeti jednu neuspješnu aukciju.

Za Zdeslava Šantića, glavnog ekonomista Splitske banke, takav je ishod očekivan jer je financijski sustav trenutačno suočen s manjkom likvidnosti zbog konverzije kredita u švicarskim francima, “što vodi rastu tržišnih kamatnih stopa i prinosa na trezorske zapise”. Kako bi povećala kunsku likvidnost u sustavu, centralna banka za sutra je najavila obratnu repo aukciju. Međutim, uz veliku potražnju za kunama, na tržištu se osjeća i pritisak na tečaj.

Banke su ga proteklih dana nastojale držati što nižim s obzirom na to da će se konverzija “preplaćenog dijela” kredita provesti po tečaju koji vrijedi na 30. rujna. No, kada taj dan prođe, očekuje se jačanje deprecijacijskih pritisaka jer će banke krenuti u veću potražnju za eurima. U tom slučaju moguće je da će HNB morati krenuti u drugom smjeru, povlačiti kune i bankama prodavati eure. Lalovac ne sumnja da će HNB u tome uspjeti.

Lalovac: Nema panike

- Ne treba se plašiti, nema panike. HNB ima zakonske ovlasti i posao braniti tečaj kune i osigurati likvidnost na financijskom tržištu - rekao je Lalovac, ističući da je HNB i najavio takvu politiku. On vjeruje da će se oscilacije vrlo brzo smiriti. Razvoj situacije na tržištu analitičari se baš i ne usude prognozirati jer je ipak riječ o presedanu s kakvim se tržišni akteri dosad nisu sreli. Međutim, izglednim smatraju da će pritisci na kunu trajati idućih pola godine. Na pitanje može li obrana tečaja dovesti do pada kreditnog rejtinga zemlje i skupljeg zaduživanja države uslijed smanjenja deviznih rezervi, Lalovac je odgovorio da neće biti nikakvih poremećaja ni u proračunu ni u plaćanju kamata.